Županijske plaće se, unatoč protivljenju oporbe, ipak vraćaju na staro

VIŠE IZ RUBRIKE

    Županijska skupština današnju sjednicu što je ponovno održana u restoranu Kristal, uz pridržavanje epidemioloških mjera, započela je minutom šutnje kojom je odana počast nedavno preminulom, bivšem vijećniku Ivanu Pađenu. Rasprava je uslijedila  već prilikom usvajanja dnevnog reda. Tako je SDP-ov vijećnik Josip Benčić iznio prijedlog da se o točkama 3, 4, 5 ne raspravlja i da se skinu s dnevnog reda. Radi se ustvari o donošenju nekoliko odluka o određivanju, odnosno povećanju koeficijenata za obračun plaća župana i zamjenika župana, ali i službenika i namještenika u upravnim tijelima Županije. Mišljenja je da se o tome treba razgovarati tek kada se situacija s pandemijom covida smiri. Istog mišljenja je bio i Ivan Vuković rekavši da kada je donesena odluka o smanjenju koeficijenata kako bi bili solidarni s sugrađanima županije koji su bili pogođeni mjerama Covida te su ostali bez posla. Sada se pak koeficijenti vraćaju natrag, što je po njegovoj ocijeni totalno deplasirano. I HNS-ov Hrvoje Hoffman smatra da ove točke dnevnog reda nisu primjerene te se da se vodstvo Karlovačke županije ponaša kao menadžer koji sebi isplaćuje svojevrsni bonus. Predsjednik Odbora za statut i poslovnik Vlado Jelkovac je na kraju pročitao članak 49 a Poslovnika u kojem stoji da najmanje jedna četvrtina vijećnika Županijske skupštine ima pravo predložiti da se određena točka izostavi iz dnevnog reda. Prijedlog mora bit sastavljen u pisanom obliku, mora biti obrazložen i potpisan od vijećnika koji prijedlog podnose. Prijedlog mora predsjedniku Skupštine biti dostavljen najmanje 48 sati prije održavanja sjednice, a u protivnom će se smatrati da nije ni podnesen. O prijedlogu županijska skupština odlučuje bez rasprave ako je podnesen 48 sati prije, tako da je o tome bespredmetno razgovarati, ustvrdio je Jelkovac. Nakon toga sa 24 glasa za, 8 protiv i jednim suzdržanim usvojen je dnevni red. Iz Aktualnog sata izdvojili smo pitanje SDP-ovog   vijećnika Ivana Vukovića. Postavio je pitanje zamjeniku ravnatelja Regionalne razvoje agencije Karlovačke županije Krunoslavu Kralju.

    -Na prošloj sjednici smo prihvatili izvješće o radu za 2019. godinu iako ono nije bilo nešto čime bi se na velika zvona trebali ponositi. Kako bi ove godine postigli malo bolje rezultate, a sve i u kontekstu financijskog paketa Vlade RH, pitam: Što radi i gdje je ravnatelj gospodin Klasan, koliku plaću ima, koliko agencija zapošljava ljudi i koji je njihov učinak?

    Odgovarajući mu Kralj je rekao.

    - Naš ravnatelj je  liječničkom odlukom i odlukom Upravnog vijeća ostvario mogućnost rada od kuće. Isto smo napravili i za tri kolegice koje su trudne. Nas je 22-oje i zbilja bi bilo neozbiljno da se osobama koje su u visoko rizičnom zdravstvenom stanju takva opcija ne omogući. Što se tiče plaća, kada je bilo inicijalno smanjivanje plaća na razini županije, naravno da je i Razvojna agencija u tome sudjelovala, smanjivali smo progresivno plaće od 14 pa sve do 8 posto. Progresivan način smo odabrali kao jedan pošten model tako da oni s najmanjim plaćama nose najmanji teret. Za 22 zaposlenika mjesečno treba osigurati 230 tisuća kuna. Obzirom da su naše djelatnosti uglavnom  pripreme projekata, naših 22 zaposlenika ipak ne košta toliko. Većina zaposlenika je angažirana na radu na EU projektima gdje se njihove plaće sufinanciraju. Stoga se možemo pohvaliti da zapravo od ovih 230 tisuća kuna, ovisno kako teku ZNS-ovi, stvarni trošak rada je negdje oko 70 tisuća mjesečno za 22 zaposlenika. Što se tiče učinka djelatnika, opet se moram referirati na projekte koje vodimo. Ako ćemo mjeriti učinak onda mogu reći da Razvojana agencija trenutno u provedbi ima 151 milijun projekata koje je pripremila i koje provodi, ako ćemo govoriti o učinku to je onda 6,8 milijuna kuna po zaposleniku. S tim da nisu svi zaposlenici uključeni u pripremu i provedbu projekata, dakle tu je pravna služba, financijski stručnjaci. Njih možemo izuzeti, pa je taj iznos veći. Dolazi nam nova financijska perspektiva, ono što je najvažnije u toj cijeloj priči su spremni projekti. Drugi segment našeg rada je strateško planiranje. Najznačajniji projekt koji nam je u provedbi to su regionalni centri kompetencija u okviru kojih smo sedam prijava prijavili i osigurali 105 milijuna kuna. Iskoristili smo ono što je bilo ponuđeno, a to su bili natječaji koji se odnose na komunalan poduzeća gdje smo izradili nekoliko prijava u vrijednosti preko 10 milijuna kuna, rekao je Kralj.