Novo vozilo timu za palijativnu skrb karlovačkog Doma zdravlja

Zamjenica župana Vesna Hajsan Dolinar danas je timu za palijativnu skrb karlovačkog Doma zdravlja uručila ključeve novonabavljenog vozila, vrijednog 87 tisuća kuna. Kao što je poznato jedna od djelatnosti Doma zdravlja je i ona vezana za palijativnu skrb. U rujnu 2017. godine započeo je s radom Centar za koordinaciju palijativne skrbi, a dvije godine kasnije i mobilni palijativni tim. U Centru za koordinaciju palijativne skrbi rade dvije prvostupnice sestrinstva, a u mobilnom palijativnom timu liječnica specijalistica hitne medicine i prvostupnica sestrinstva.

-Jedno vozilo već je nabavljeno 2019. godine. Značajna nam je pomoć naše Županije zato što ćemo dobiti veću mobilnost i mobilnog palijativnog tima i drugih  zdravstvenih radnika po potrebi. Nastojat ćemo i ubuduće širiti tu djelatnost, osnivanjem još jednog mobilnog palijativnog tima kada osiguramo kadrovske kapacitete. Sve je to s ciljem da korisnici naših usluga dobiju najkvalitetniju moguću zdravstvenu uslugu i u tome ćemo i dalje ustrajati. Također sam uvjerena da će nas u tome i dalje pratiti Karlovačka županija, izjavila je ravnateljica Doma zdravlja Karlovac Tatjana Šterk - Tudić je nakon preuzimanja vozila.

-Kupnjom ovog novog vozila, želimo da svakom pacijentu od Plaškog, Lasinje, Žumberka bude dostupna ova usluga. I ovo je učinjeno u nadi i želji da sva ta bol koju pacijenti imaju bude što prije otklonjena i oni budu zbrinuti u sustavu koji je za njih primarni, kazala je zamjenica župana Vesna Hajsan Dolinar.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu dr. Maja Grba Bujević je podsjetila  da palijativna skrb na području Karlovačke županije ima dugu tradiciju i započela je prije dobrih 20-tak godina s prim. dr. Marijanom Persoli Gudelj koja je uporno pokušavala predočiti potrebu za palijativnom skrbi.

-Palijativni pacijenti su vrlo teški pacijenti s kojima dolaze u doticaj njihove obitelji koje se o njima trebaju skrbiti i koje često puta ne mogu same izaći  na kraj s određenim stanjima koja ti pacijenti imaju. Važno je napomenuti da se jako puno ulaže u dodatne stručne edukacije i znanje medicinskih djelatnika. Palijativni postupci su vrlo često jako specifični, zahtijevaju tehniku i vještinu i to treba naučiti i treba primjenjivati u kući pacijenta. Nisu to samo maligni pacijenti, to su pacijenti koji imaju kronični problem koji treba rješavati, a takvih je iz dana u dan sve više i najbolje bi bilo da se većina mogućih medicinskih postupaka obavi u kući pacijenta. Ovaj Dom zdravlja i Karlovačka županija prednjače te nema puno županija u kojima se u posljednje vrijeme stvaraju palijativni timovi. Veseli me da je HZZO u mreži javne službe odobrio još jedan mobilni palijativni tim Karlovačkoj županiji, a trebalo bi težiti da imamo što više takvih timova, rekla je dr. Grba Bujević.

U registru koji se vodi od 1. rujna 2017. godine postoji 1.200 registriranih palijativnih bolesnika, od čega je oko 240 živih. Prošle godine bilo je 382 korisnika palijativne skrbi u Karlovačkoj županiji. Najviše prijava potreba za palijativnom skrbi prepoznato je u ogulinskoj bolnici te kod liječnika obiteljske medicine. Ovome treba dodati i podatak da je najviše registriranih palijativnih bolesnika skoro 44 posto s malignim oboljenjima, a odmah iza su oni s multiorganskim zatajenjima kojih je 31 posto. 86 posto takvih bolesnika umrlo je u bolnici, dok ih manji postotak umire kod kuće. Javno zdravstvenom mrežom osigurano je 20 palijativnih postelja u tri županijske bolnice.