Vitamina D u stvaranju i održavanju snažnog imuniteta pojavom pandemije prepoznat kao nikada ranije

Znanstvenici složni: Oboljelima od covida-19 potrebno uvesti nadoknadu vitamina D

VIŠE IZ RUBRIKE

    Znanstvenici u Hrvatskoj i svijetu istražuju povezanost nedostatka vitamina D i zaraze koronavirusom, te zaključuju da u slučaju laboratorijski potvrđenog nedostatka vitamina D kod zaraženih promptno treba uvesti nadoknadu tog vitamina. Priopćio je to Komunikacijski laboratorij, koji okuplja stručnjake na uspostavi komunikacije s ciljem razvijanja odnosa i stvaranja vrijednosti kompanijama, brendovima, pojedincima i institucijama.

    Navode kako su znanstvene studije ukazale na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti, poglavito infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, hepatitisa B i C te HIV infekcije.

    Stoga se i u jeku nove pandemije mnogi stručnjaci bave izučavanjem povezanosti nedostatka vitamina D i infekcije virusom Covid-19.

    Iz Laboratorija prenose članak kliničke nutricionistice Darije Vranešić Bender, koja ističe kako je uloga vitamina D u stvaranju i održavanju snažnog imuniteta pojavom pandemije prepoznata kao nikada ranije.

    Vitamin D, ističe, štiti imunitet na više načina, a kada je riječ o infektivnim bolestima kao što je Covid-19 znanstvenike i laike posebno zanimaju njegova antiinfektivna svojstva. Napominje da se vitamin D smatra najstarijim hormonom na Zemlji i nesumnjivo je usko vezan uz blagostanje svakog oblika života - od fitoplanktona do ljudske vrste.

    Glavnina vitamina D stvara se u koži pod utjecajem sunčevog zračenja, a unos ovoga vitamina putem hrane u prosjeku je vrlo malen u populaciji, iznosi svega 20 posto od ukupnih dnevnih potreba. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba.

    Nadalje, hrana bogata vitaminom D3 obuhvaća ribe, tunu, srdele, skuše, bakalar, haringu i losos, rakove i plodove mora, neke vrste gljiva, kvasac, goveđu jetru i žumanjak jajeta, te namirnice koje su dodatno obogaćene vitaminom D poput nekih margarinskih namaza.

    Rizične skupine za pojavu hipovitaminoze D su sve osobe s nedovoljnim izlaganjem suncu, osobito dojenčad i osobe koje žive na prostorima veće zemljopisne širine, iznad 40 stupnjeva geografske širine te u gradovima s većom koncentracijom smoga.

    Vranešić Bender ističe kako neodgovorno i prekomjerno izlaganje suncu nije dobar način borbe protiv nedostatka vitamina D i naglašava, da šansu treba pružiti hrani, obogaćenoj hrani i dodacima prehrani.

    Izvor :N1