Zlatko Kuzman:“Trend je rasta gospodarstva i zaposlenosti“

O gospodarskim pokazateljima za Karlovačku županiju, problemima i izazovima s kojima se naše gospodarstvo suočava, potencijalima naše županije, stranim ulaganjima, potporama poduzetnicima i drugim aktualnostima, razgovarali smo s predsjednikom Županijske komore Karlovac, Zlatkom Kuzmanom.

*Kakvi su najznačajniji gospodarski pokazatelji za Karlovačku županiju u protekloj godini?

-Protekla godina bila je jedna od četiri godine kontinuiranog rasta  gospodarskih pokazatelja u Republici Hrvatskoj. To je zapravo nakon 2008. godine prvi put da se rast ostvarivao zahvaljujući stvarnim izvorima pokretanja gospodarstva, a ne kao do 2008. godine uglavnom zahvaljujući kreditima. A onda zbog krize, počela se smanjivati ta kreditna zaduženost i onda se sav realan rast ostvarivao iz rasta turizma, izvoza i plaća  tako da imamo već četvrtu godinu rast prometa u trgovinama na malo. Važno je reći da je prosječni prihod domaćinstava u protekle četiri godine u konstantnom usponu i prosječna domaćinstva imaju 18,1 posto više novca. Ovi pokazatelji da plaće iako malo ali ipak kontinuirano rastu, govore da ipak ide na bolje, a to se vidi i po rezultatima poslovanja poduzetništva i u Hrvatskoj i Karlovačkoj županiji. U našoj županiji imamo i prošle godine nastavak takvog rastućeg trenda. Ono što se krajem prošle godine dogodilo je da su se i plaće, odnosno prihodi zaposlenika značajnije povećali, te je veliki broj naših kompanija iskoristio priliku bez poreza podijeliti radnicima božićnicu ili 13. plaću. Naše najveće kompanije iskoristile su maksimalan iznos od 7.500 kuna bez poreza. Značajno je što u našim tvrtkama radi 564 zaposlenih više no prethodne godine i to je također višegodišnji trend.

*S kojim problemima i izazovima se naše gospodarstvo danas najviše suočava?

-Posebno se bavimo gospodarskim aspektima demografije. Zadnjih godina primjećuje se trend drastičnog smanjenja broja nezaposlenih, tako da smo mi i u Karlovačkoj županiji jako smanjili broj nezaposlenih i sada je četiri puta manje nezaposlenih nego što je recimo bilo 2002. godine. I to iz nekoliko razloga, od kojih je jedan od najžalosnijih demografija. Uz tu lošu demografsku sliku ide i problem iseljavanja koji je u Hrvatskoj i našoj županiji od kada smo ušli u Europsku uniju posebno naglašen. U Komori smo još prije desetak godina potpuno precizno predvidjeli nedostatak radne snage za pojedina zanimanja. Iako još uvijek za pojedina zanimanja ima dovoljno radnika u Hrvatskoj, za neka, posebno u graditeljstvu i ugostiteljstvu sve ih je manje jer su iz tih zanimanja ljudi i najlakše nalazili poslove u zapadnim zemljama. Ono što je do nedavno bilo nezamislivo, mi smo primjerice 2015. godine u Karlovačkoj županiji izdali 20 radnih dozvola za strance, 2016. godine izdali osmo ih oko 250, a lani 822 dozvola za strane radnike koji su omogućili da se ugovoreni projekti i postojeći poslovi mogu i dalje odvijati. Više od 600 takvih dozvola bilo je izdano za potrebe graditeljstva i naše karlovačko graditeljstvo se jako dobro održalo u godinama krize. Dok se od 2008. do danas u Hrvatskoj graditeljstvo prosječno smanjilo za 40 posto po svim pitanjima, od ukupnog prihoda, broja zaposlenih i drugo, s druge strane, u Karlovačkoj županiji se u to vrijeme gotovo 40 posto razvilo. Naši menadžeri i tvrtke su našle načina, ne samo da se održe u to teško krizno vrijeme nego da se i još dodatno razviju. Tako da je naše graditeljstvo već nekoliko godina u uzletu i naravno traži građevinske djelatnike. Gotovo ne znam graditeljsku tvrtku kod nas koja nije povećala plaće prošle godine 20-ak posto. Tako da što se građevine tiče, slika je optimistična, može se vrlo pristojno zarađivati, a toliko je posla na vidiku da će nedostajati radnika. Inače, za razliku što smo nekad radnu snagu dobivali pretežno iz Bosne i Hercegovine, s obzirom da i njih ponestaje u traženim branšama, u zadnje vrijeme sve više se poseže za radnicima iz Ukrajine gdje postoje vrlo kvalitetni i stručni radnici, kulturološki slični, što je jako važno za integraciju u lokalnu sredinu i mi se ne trebamo uopće bojati toga, jer dolaskom takvih ljudi nama se neće ništa loše dogoditi, nego samo dobro i to bi bilo ono što želi svaka zemlja koja ne može osigurati dovoljan broj radnika iz vlastitih demografskih resursa.

*Kako dugoročno riješiti problem nedostatka radne snage za pojedina zanimanja?

-Dugoročno rješenje ovoga problema je samo u obrazovnoj politici, jedino drukčiji pristup obrazovanju može konačno riješiti taj problem nedostatka pojedinih zanimanja. Nažalost, još uvijek u školama školujemo ljude koji poslije idu na burzu, a recimo neka zanimanja i zanati mogu osigurati dvostruko, pa i trostruko veće plaće od onih koje dobivaju iz zanimanja s kojima zapravo ne mogu naći posao. Danas kronično nedostaje svih majstora, a u javnosti se nije probudila svijest da bi djecu trebalo usmjeravati u takva zanimanja. A onda kada djeca i hoće upisati zanimanja primjerice za konobare i kuhare kojih nedostaje, umjesto da ih školujemo za ta zanimanja, odbijamo praktično dvije trećine zainteresiranih i onda uvozimo radnu snagu iz susjednih zemalja, najčešće za sezonski rad na moru. Dakle, jednom kombinacijom porasta plaća, poreznih rasterećenja plaća i pametnije obrazovne politike taj problem se dugoročno može riješiti.

*Koje naše tvrtke možete istaknuti kao naše perjanice u izvozu i općenito po uspješnosti?

-Prošla godina bila je izrazito uspješna za neke poduzetnike, bili smo posebno ponosni jer je Zlatnu kunu za najbolje hrvatsko veliko poduzeće dobila tvrtka HS Produkt koja je naša perjanica u izvozu i u visokoj tehnologiji i to je jedan primjer kako se hrvatska pamet može nametnuti na svjetskom tržištu. Pokazatelj izvoza je zapravo mjera konkurentnosti na svjetskom tržištu i tu imamo nekoliko uspješnih kompanija i uz HS Produkt tu su i izvoznici General Electric i ostala naša velika poduzeća. Najviše izvozimo u metalnoj industriji i strojogradnji, a što je značajno, ponovno je drvna industrija zauzela značajno treće mjesto u izvozu. Što se tiče izvoznih tržišta, Amerika je pored Europske unije naš najveći trgovinski partner, to su jako zahtjevna tržišta i da bi se tu nastupalo potrebno je biti izuzetno kvalitetan i uspješan. Naša županija 25 posto prihoda ostvaruje u izvozu i taj naš rast izvoza je još daleko od naših krajnjih potencijala. To je još uvijek puno manje od onoga što bi trebalo napraviti da budemo industrijski dovoljno razvijena regija s visoko plaćenim radnicima, čemu težimo.

*Karlovačka županija postaje i turistički sve više atraktivnija. Što se radi po pitanju iskorištavanja značajnih potencijala?

-Prošle godine smo imali posebno zadovoljstvo da je nagradu „Turistički cvijet-kvaliteta za Hrvatsku“  koju dodjeljujemo svake godine najuspješnijim tvrtkama u području turizma, dobio Hotel Korana-Srakovčić, a kamp Plitvice Holiday Resort tvrtke Rotokor iz Rakovice dobio nagradu za najbolji kamp. Oni su samo jedan vrh rastuće ponude koju Karlovačka županija ima u tom turističkom biznisu i turizam i ugostiteljstvo od jedne marginalne grane u Karlovačkoj županiji zauzima sve bolje mjesto i čini gotovo pet posto ukupnog prihoda i zaposlenih u Karlovačkoj županiji i to je povezano s činjenicom da nam dolazi sve više stranih gostiju. Mi smo protekle godine ostvarili više od 620 tisuća noćenja, imali smo više od 355 tisuća posjetitelja u Karlovačkoj županiji. Turizam već više godina uzastopno dvoznamenkasto raste i više je nego jasno da se to već osjeća u ukupnom poduzetničkom ambijentu. Naš rast je vezan za naše atrakcije, to su naše rijeke, naši dodatni sadržaji i naravno blizina Plitvica. Iz tih razloga dolazi najviše posjetitelja i svake godine značajno raste broj poduzetnika koji se bave ugostiteljstvom i privatnih malih iznajmljivača apartmana, ugostitelja, ali i pružatelja različitih usluga povezanih uz turizam. Naši mali hoteli i kampovi postaju svake godine sve atraktivniji, grade se novi hoteli u Karlovcu i županiji, tako da se i u tom dijelu očekuje ozbiljniji rast i participacija u velikom turističkom kolaču kojeg Hrvatska uzima.

*Kako povećati strana ulaganja u našu županiju?

-Imamo niz primjera uspješnih stranih ulaganja, najveći dio njih povezan je za postojeće industrije koje u Karlovačkoj županiji imaju veliku tradiciju, a to su primjerice Heineken, General Electric, Wienerberger, Lactalis, DS Smith, Infosys, Solidian i drugi dakle velike svjetske kompanije su se praktično odlučile za participaciju u nekim tvrtkama u našoj županiji. U novije vrijeme tu je u drvnoj industriji u Ogulinu Bjelin, kao strano ulaganje našeg čovjeka. Važno je da su se te investicije održale u Karlovačkoj županiji i da se solidno razvijaju. Ono čemu težimo je da stranci ovdje realiziraju greenfield investicije na proizvodnji viših tehnologija namijenjenih izvozu. To je ono što priželjkujemo i što bi dodatno dinamiziralo i razvilo industrijski aspekt naše županije. Da bismo to realizirali, moramo pripremiti kvalitetne industrijske zone potpuno komunalno opremljene i imovinsko-pravno čiste i dovoljno dimenzionirane s pratećom infrastrukturom i blizinom prometnica i komunikacija. Veselim se što će, nadam se ove godine jedna od takvih zona, u Gornjem Mekušju biti raspoloživa za ponudu stranim investitorima.

Kina je spremna na suradnju

*Postoje li naznake da je i Kina spremna za suradnju i ulaganja?

-Što se tiče kineskog tržišta, Hrvatska gospodarska komora je lani otvorila predstavništvo u Kini. Kina se razvija nevjerojatnom brzinom i ona je najmanje mjesto proizvodnje jeftinih nekvalitetnih proizvoda. Kina proizvodi i vrlo kvalitetne i sofisticirane proizvode. Oni traže partnera u Europi. Iako je velika udaljenost i razlika između nas i Kineza, tamo postoje nevjerojatne mogućnosti i perspektive. Brojke koje se tamo „vrte“ za nas su potpuno nepojmljive i mi s Kinom naprosto bolje ne surađujemo zato što zapravo nismo u stanju proizvesti ozbiljnije količine konkurentnih proizvoda. To je naš najveći problem, a Kina je spremna na suradnju s nama potpuno otvoreno. Njih zanimaju gotovi i potpuno pripremljeni projekti i oni vrlo pedantno ispituju sve okolnosti i mogućnosti ulaganja u Hrvatskoj. U Šangaju je i Turistička zajednica otvorila svoje predstavništvo i tu se događa jedna jako važna stvar. Naime 100 milijuna Kineza godišnje putuje po svijetu i to su bogati ljudi. Oni nisu posebno vezani za turističku sezonu i za ljeto, oni putuju cijele godine i to je nevjerojatna prilika za hrvatske hotele koji preko zime ne rade, ne da produže sezonu, nego da ju niti ne prekidaju. Za to je potrebno shvatiti i činjenicu da oni ne žele biti sedam dana na istom mjestu i da kada dođu u Europu žele pogledati što je moguće više različitih sadržaja. Uglavnom, mi trebamo uložiti truda da privučemo i da postanemo zapravo vrata kineskim tvrtkama za izvoz u EU i tu su mogući različiti logistički sadržaji povezani uz riječku luku i nadam se da će u tom smislu biti i konkretnih razgovora. Neke naše tvrtke već surađuju s Kinom i mi se moramo prilagoditi činjenici da je to ogromno tržište i ponude i potražnje.

*Nastavljaju li se potpore poduzetnicima i obrtnicima?

-Hrvatska Vlada početkom svake godine raspisuje različite oblike natječaja za sufinanciranja, bespovratna sredstva itd., najčešće povezano se EU fondovima i mi svim poduzetnicima koji imaju ikakvih razvojnih ideja i projekata predlažemo da se raspitaju postoji li neka mogućnost da se dio tih stvari financira iz europskih fondova. Znamo da nije to lagan niti kratki put, ali sve manje je papirologije i sve je jednostavnije doći do tih sredstava i poduzetnicima sugeriramo da ulože dodatni trud ne bi li si na taj način olakšali investicijsku politiku jer bez novih investicija i stalnih ulaganja nema razvoja niti je moguće biti konkurentan. Trenutno su na raspolaganju sredstva za poticaje u turizmu, za znakove kvalitete, a očekuju se i za druge djelatnosti su stalno otvoreni različiti natječaji. Ono što mi planiramo u Karlovačkoj županiji uz uobičajene poticaje gdje se „Kreditom do konkurentnosti“ godinama potiče i smanjuju  kamate na kredite korisnicima, je u suradnji s Karlovačkom županijom pomoći mladim poduzetnicima početnicima u njihovom „lakšem startu“. Posebno mi u Komori potičemo i pozivamo mlade poduzetnike da kroz naš Razvojni razvijaju svoj poduzetnički projekt, pa tako trenutno desetak mladih ljudi u njemu radi i uspješno se razvija. Nadamo se da ćemo se i dalje popunjavati i širiti kapacitete.

 „Sustavno potičemo inovativni rad“

*Vaša Komora oduvijek je značaja podrška i vrlo uspješnim inovatorima s područja naše županije.

-Mi se u svom radu sustavno bavimo poticanjem inventivnog rada i vrlo tijesno surađujemo s Udrugom inovatora Karlovačke županije koja zapravo ima sjedište kod nas u Komori. I ove godine nastavit ćemo sustavno poticati inovatorstvo, planiramo izložbe inovacija, a  da inovatorstvo Karlovačke županije ima svoju prošlost i budućnost najbolje govore naša najuspješnija poduzeća i posebno smo ponosni što je prošle godine najbolja inovacija u Hrvatskoj bila dodijeljena za kondenzacijsku parnu turbinu Tvornici turbina Karlovac, a još važnije od toga je da ta turbina radi, da nije jedina i da neće biti jedina. Kada bi bilo malo više pameti i organizacije u Hrvatskoj, u svakoj županiji bi radila barem jedna takva turbina koja bi trošila domaće obnovljive resurse i proizvodila ono što nam treba. (sl)

Foto: I. Čepurkovski