Polovica mandata županice Martine Furdek Hajdin
''Živimo u vremenima kad razjedinjavanje i nesloga ne idu nikome u korist''
VIŠE IZ RUBRIKE
Županica o životu u psihozi i strahu od vode: ''Moramo završiti sustav obrane od poplava i u Karlovcu i u Ogulinu!''
Na polovici ste mandata. Što biste izdvojili kao najveći uspjeh?
-Cijeli prvi dio mandata opterećen je brojnim krizama. Znali smo pronaći odgovore na njih i nastaviti kontinuitet rada u Županiji, koji smo si zacrtali u vrijeme kada nije bilo tih kriza. To smatram velikim uspjehom. Ni zbog poplava, ni zbog potresa, ni zbog pandemije, ni zbog globalne gospodarske krize – nije zaustavljen niti jedan naš projekt.
Projekti nisu patili. Ukoliko je dolazilo do povećanja vrijednosti radova, uspjeli smo osigurati sredstva. Suočavali smo se s izazovima u dinamici realizacije, jer i u privatnom i u javnom sektoru sve je manje ljudi koji neki posao mogu odraditi.
Ali, znali smo se nositi s krizama, pronašli smo odgovore, prilagođavali se, tako da niti u jednom trenutku nisu došli u pitanje, ni programi koje redovno provodimo, kao niti naši razvojni projekti.
A neuspjeh? Čime niste zadovoljni? Odnosno što ste možda mogli bolje?
-Voljela bih da je realizacija projekata obrane od poplava i u Karlovcu i u Ogulinu brža nego što je to sada. Svjesna sam činjenice da su to složeni projekti s vrlo kompliciranim procedurama koje uvjetuju i naši nacionalni propisi i financiranje EU novcima, međutim bila bih puno zadovoljnija da je više toga dosad izgrađeno.
Ulažemo puno energije, maksimalno gdje god možemo požurujemo cijelu proceduru i pomažemo mjerodavnima na nacionalnoj razini, ali kao županica ne mogu biti zadovoljna. Danas živimo u atmosferi da nam je svaka kiša asocijacija na poplavu. Ljudi gotovo da žive u jednoj vrsti psihoze i straha. Ponavljam - projekti obrane od poplava i u Karlovcu, i u Ogulinu te u općini Barilović moraju biti završeni!
Također, nisam zadovoljna stanjem javnog prijevoza. Autobusni, tzv. linijski sada je županijska nadležnost. Dugo smo čekali na donošenje i usklađenje provedbenih propisa. Ali, da se ne izvlačim na državu: mislim da smo mogli, lokalno i regionalno, snažnije djelovati na reforme u tom sektoru i poboljšati kvalitetu usluge za one koji javni prijevoz koriste ili bi ga koristili da je bolji. Kvalitetan i dostupan javni prijevoz može biti jedna od najsnažnijih demografskih mjera.
''Do kraja mandata želim započeti gradnju dvorane u Dugoj Resi''
Što Vam je u fokusu za preostale dvije godine mandata?
-U fokusu nam je čitavo vrijeme demografija. Pritom mislim na cijeli sustav vrijednosti o kojima promišljamo. Voljela bih da nam je odgojno-obrazovni sustav, tu mislim i na dječje vrtiće i na škole, osnovne i srednje, usmjeren na tržište rada i na kvalitetu odgoja i obrazovanja mladih ljudi koji će imati motiva živjeti i raditi u našoj županiji.
Cilj mi je da ljudi koji žive na ruralnom prostoru imaju motivirajući standard i višu kvalitetu života. To uključuje sve usluge - vrtiće, sportske dvorane uz matične škole, liječnika i zubara u blizini, ljekarnu i kvalitetan javni prijevoz. Međutim, to nije posao za polovicu ili za jedan mandat, nego je to obveza naše generacije. To je nešto na čemu moramo raditi sustavno i dugoročno, još godinama.
Usmjereni smo i na raspoložive pozive za dodjelu europskih sredstava. Voljela bih da se naši strateški projekti, a tu prvenstveno mislim na naše stare gradove – projekt ˝Dodir civilizacija˝ i projekte u poljoprivredi, ostvare i uz pomoć europskih sredstava.
Sufinanciranju se nadamo i pri izgradnji sportskih dvorana, jer imamo spremne projekte s građevinskim dozvolama. Do sada smo izgradili dvije dvorane pri osnovnim školama, u Kamanju i Jarčem Polju. Najviše me frustrira što još nije započela izgradnja trodijelne dvorane u Dugoj Resi. To je projekt koji se jako dugo čeka i želim u ovom mandatu konačno započeti izgradnju.
Uspješno ste doveli do kraja veliki projekt NTEC, godinama ste na tome radili, još kao pročelnica u gradu Karlovcu. Uskoro se očekuje osnivanje Ustanove, pa onda i izbor ravnatelja. Što će to značiti za Centar?
-Što se tiče posjetitelja i ljudi koji u Centru borave, oni taj formalno-pravni dio, radi li se o ustanovi ili d.o.o.-u, ne bi trebali ni osjetiti, za njih nema promjene. Ustanova je samo alat, jer ima širi spektar mogućnosti javljanja na pojedine pozive i na takav način Centar će moći lakše financirati svoj vlastiti rad i usluge koje pruža. Kroz ustanovu može lakše i brže doći do održivosti nego kroz d.o.o.
Jako sam zadovoljna rezultatima koje Centar postiže, evo, mjesec dana od otvorenja. Puno je truda i rada uloženo u to da napravimo Nikola Tesla Experience Center… bilo je tu puno uspona i padova kroz sve ove godine dok smo ga osmišljavali i gradili. Ali sada, kad se osvrnem na, bez pretjerivanja, spektakularno otvorenje i na prve tjedne u kojima Centar posjećuju đaci, turisti, građani, poduzetnici, rekla bih – sve je savršeno, bolje ne može!
''Spajanje karlovačke i ogulinske bolnice nije još gotova priča''
Česta tema u medijima, i to u negativnom kontekstu, je karlovačka Opća bolnica, što i ne čudi, jer bolnica nam je svima važna. Početkom godine imenovana je sadašnja ravnateljica, a već za pola godine zakonskim izmjenama bolnica će prijeći na upravljanje državi. Koliko ravnateljica može promijeniti stanje u bolnici?
-Probleme koji su se stvarali desetljećima, i to ne samo u našoj bolnici, ne možemo riješiti u nekoliko mjeseci, posebno s obzirom na činjenicu da slijedi stupanje na snagu Izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti čime će 1.1.2024. opće bolnice kojima je osnivač županija prijeći na upravljanje državi. Međutim, bez obzira na to, sadašnja ravnateljica je izuzetno motivirana. Dugi niz godina radi u tom sustavu, prema tome poznaje i njegove mane i vrline. Upravo se na akutne probleme i fokusirala, definirala ih te ih zajedno s upravom nastoji svoditi na minimum.
Samo poslovanje bolnice ionako nije isključivo u rukama županija, koje su osnivači, jer ovisi u dobrom dijelu o standardima koji se propisuju na državnoj razini.
Dakle, nemamo do kraja odriješene ruke, međutim u onome gdje imamo i gdje možemo mijenjati stvari - to smo i napravili. Riječ je npr. o novoj sistematizaciji koja se može smatrati prvom fazom, ali na putu je bolje organizacije i racionalizacije rada.
Napravili smo napor u nabavci opreme koja nedostaje da bi bolnica mogla pružati usluge zbog kojih su građani morali ići u Zagreb ili eventualno privatno.
U kontekstu tih zakonskih izmjena posebno je osjetljivo pitanje bolnice u Ogulinu. Građena samodoprinosom, Ogulincima je iznimno važna, a sada bi trebala biti spojena s karlovačkom bolnicom?
-Razmišljati o spajanju, bolnice u Ogulinu i Karlovcu izuzetno je složena tema. I koliko god financije ukazuju na potrebu objedinjavanja, smatram da je to za Ogulin i okolne općine izuzetno teška tema. Površno bi bilo jednostavno i lakonski reći – da, spojit ćemo dvije bolnice, jer nam to matematika pokazuje.
Znači spajanje dviju bolnica nije gotova priča?
Nije. Funkcionalni rad da, kao što je i Covid-kriza pokazala. Uostalom, mnogi karlovački liječnici redovite odlaze u Ogulin i tamo rade, pacijenti jednako tako.
-Također, pitanje je trebaju li svi odjeli biti u Ogulinu ili u Karlovcu, to treba dobro analizirati i donijeti odluke. Međutim, činjenica jest da se svaki mjesec veliki gubici stvaraju i da sadašnje stanje nije dobro. Tko god tvrdio da tako treba ostati, nije u pravu. Promjene su nužne. Ali ne bez objektivne analize i ne preko noći. Ogulinska bolnica je priča za sebe i nitko je Ogulincima neće odnijeti.
''Ključ uspjeha su uvijek ljudi''
Nove izborne jedinice izazvale su pravu političku buru. Kako je, prema vašem mišljenju, prošla naša županija?
-Naša županija je i sada imala situaciju da je u sedmoj izbornoj jedinici zajedno i s Primorsko goranskom, i dijelom Zagrebačke županije i dijelom grada Zagreba. Prema tome, naša se situacija po tom pitanju nije posebno promijenila.
Važno je da je županija ostala jedinstvena u 7. izbornoj jedinici. Mi smo i sada, a i prema novom prijedlogu ćemo biti, poveznica nekih krajeva koji su jako različiti. Nismo dobili promjenu, samo se granica malo drugačije iscrtala.
Ali, meni to nije u fokusu, nisam time opterećena uopće. Mi se izbora ne bojimo i sve izbore radimo s više od 100 posto pozitivne energije. U konačnici, izborna kampanja ne počinje raspisivanjem izbora, ona traje cijelo vrijeme mandata i ja tako radim. A to očekujem to i od županijske uprave.
Ma kako bile skrojene izborne jedinice, mi imamo svoj program. Radimo za građane i gdje god i kad god oni glasali – vjerujem da će birači to i prepoznati.
Kakva je suradnja s gradovima i općinama?
-Odlična, evo upravo dolazim s kolegija u Općini Generalski Stol. Surađujemo na dnevnoj razini, gradonačelnici i načelnici često nam iskazuju probleme, osobito one vezane uz nacionalnu razinu, gdje smo mi njima potpora da se projekti koji su njima važni brže i jednostavnije realiziraju. Iskreno, neovisno o političkom predznaku, nama su važni građani cijele županije i moja poruka je - živimo u vremenima kad razjedinjavanje i nesloga ne idu nikome u korist.
Ali zasad ništa od ujedinjavanja. Naime, na javni poziv Ministarstva financija za spajanje općina javio se veoma mali broj općina, među njima niti jedna s područja Karlovačke županije. Kakav je vaš stav o tome? Budući da je poziv i dalje otvoren, očekujete li da će se neke općine ipak javiti?
-Neovisno o ovom pozivu, naše pojedine općine i gradovi već funkcionalno djeluju kroz ustanove dječjih vrtića, komunalna društva, kroz isporučitelje vodnih usluga, kroz prijevoz, kroz turističke zajednice…. Potonje je iskorak koji smo napravili u ovom mandatu: susjedi surađuju i znaju da će zajedničkim snagama puno prije moći ostvariti korist za svoj kraj.
A neko formalno spajanje - to je stvar i političkih okvira. Vidimo da pojedini načelnici nekih malih općina toliko gorljivo žive za tu općinu i bore se za nju, a imamo i primjera onih drugih, gdje se zaista vidi da je postojanje upitno, jer se one ne mogu niti kadrovski ekipirati.
Negdje imamo lijepe sredine, mladu ekipu koja je motivirana, pišu projekte, načelnik radi i na fotokopirnom aparatu, odnosno rade svi sve, i žive za taj svoj kraj, za svoje selo - ja mislim da takva općina ima svoju svrhu.
Funkcionalno spajanje općina je svakako proces koji će trajati, a isto tako je i obveza u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Ali, kao i u svemu, i u ovoj problematici nisam za čisto matematički, tvrdi pristup. Nema tu jedne formule koju možeš primijeniti na sve. Ključ uspjeha su uvijek ljudi, fotelje su za mene nebitne. Oni koji hoće, znaju i mogu – vrijedno će raditi za svoj kraj i na mjestu referenta i na mjestu načelnika općine. I na mjestu županice, dodala je naša sugovornica na kraju uz osmijeh.