Željko Fanjak:"Gospodarstvo Karlovačke županije je izrazito izvozno orijentirano“

O značajnijim projektima i ulaganjima u gospodarstvo Karlovačke županije, o razvoju poljoprivrede i turizma i drugim aktualnostima vezanim uz rad  županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, razgovarali smo s pročelnikom navedenog odjela, Željkom Fanjkom.

*Koja područja pokriva Upravni odjel za gospodarstvo Karlovačke županije?

-U okviru odjela za gospodarstvo radi osam djelatnika koji pokrivaju područja gospodarstva Karlovačke županije u okviru svoje nadležnosti. Konkretno, to se odnosi na sljedeće sektore: poljoprivredu, turizam, šumarstvo i lovstvo, komunalne poslove i promet, obrtništvo i poduzetništvo te infrastrukturu i energetiku. Svi navedeni segmenti gospodarstva čine jednu integralnu cjelinu, jer po logici stvari gospodarstvo suštinski čine sve navedene djelatnosti. To nam daje jednu širinu da možemo sagledati mozaik iz jedne više perspektive kako bi dobili široku sliku što je potrebno promijeniti i kako bi svi kotačići unutar gospodarstva funkcionirali na odgovarajući način. Ujedno, to je i velika odgovornost jer podrazumijeva jezgrovito rješavanje stvari što ponekad nije lak zadatak, ali zato smo ovdje i na dnevnoj bazi se borimo sa svim izazovima koji stoje pred nama.

*Koje su snage gospodarstva Karlovačke županije, a koje se eventualne opasnosti i problemi naziru kratkoročno i dugoročno gledano?

-Gospodarstvo Karlovačke županije je izrazito izvozno orijentirano, kako kroz direktan izvoz velikih proizvođača iz domene metalne i prerađivačke industrije tako i kroz indirektan izvoz putem turizma koji bilježi lijepe stope rasta posljednjih godina. Svakako bih spomenuo i svježe primjere kvalitetnih inovacija zbog kojih se na globalnom tržištu sve više priča o Karlovačkoj županiji zahvaljujući našim mladim inovatorima. Također, tu je i obrtništvo kao osnova lokalnog gospodarstva od davnih dana koje svoju tradiciju njeguje dugi niz godina. Uz nekoliko inozemnih investicija koje bilježimo u Karlovačkoj županiji, kao pokretača razvoja, mogu reći da je struktura gospodarstva zadovoljavajuća i daje nadu za daljnjim razvojem u budućnosti što je ujedno i obveza prema svima nama u javnom sektoru da stvorimo adekvatne preduvjete za nastavak investicijskog ciklusa.

Od potencijalnih opasnosti koje valja uzeti u obzir prilikom sagledavanja široke slike razvoja gospodarstva tu se svakako nameće problematika nedostatka radne snage što je zapravo puno širi problem od same lokalne, nacionalne i regionalne razine. Trend nedostatka adekvatne radne snage izražen je gotovo u svim gospodarstvima Europske unije i uz globalizaciju, te mobilnost  radnika svjedočimo konsolidaciji pojedinih tržišta u tom pogledu. Također, sve više se govori o novoj recesiji koja bi srednjoročno mogla zahvatiti globalno gospodarstvo no to je uobičajen dio ciklusa gospodarskih kretanja tako da je samo pitanje kako će se ta recesija manifestirati na mikro razini i kako će lokalno gospodarstvo dogovoriti na takve izazove. Mi na lokalnoj razini nastojimo kroz sustav poticaja malih vrijednosti intenzivirati rad malih poduzetnika i obrtnika koji su manje podložni globalnim implikacijama i na taj način stvoriti bazu za nesmetani razvoj gospodarstva u budućnosti. Također, svjedočimo određenom rasterećenju fiskalnih nameta s nacionalne razine tako da su sve to aktivnosti kojima se pripremamo za nadolazeće izazove. Sinergija lokalne i nacionalne razine je izuzetno važna ukoliko želimo sustavan rast i razvoj.

 „Svakodnevno rješavamo kompleksne probleme“

*Koliko proračunskih sredstava vam stoji na raspolaganju unutar odjela i kako planirate raspodijeliti i utrošiti ta sredstva?

-Upravni odjel za gospodarstvo na raspolaganju ima približno 37.500.000 kuna proračunskih sredstava što predstavlja oko šest posto ukupnog proračuna Karlovačke županije. Treba imati u vidu da se gotovo 80 posto ukupnog proračuna Karlovačke županije odnosi na proračunske korisnike, odnosno transfer novca prema njima, tako da je realni udio u izvornom proračunu Karlovačke županije dosta veći, dakle mi se nalazimo unutar preostalih 20 posto proračunskih sredstava. Svakako najveća stavka odnosi se na ˝Razvojni fond˝ koji je kreiran s ciljem ravnomjernog razvoja jedinica lokalne samouprave na području županije, te na kapitalni projekt ˝Susret s rijekom˝ koji provodi Javna ustanova regionalna razvojna agencija Karlovačke županije. Značajna sredstva planirana su i za razvoj poljoprivrede što se pokazalo kao vrlo korisna alokacija s ciljem daljnjeg razvoja ruralnih područja u našoj županiji ali i jačanja komparativnih prednosti lokalnog turizma.

Osnovu svih naših aktivnosti od početka angažmana čini platforma ˝407 za 047˝ što je zapravo baza projekata kojih je u ovom trenutku daleko više od 407, a podrazumijeva kompletni razvoj svih jedinica lokalne samouprave unutar Karlovačke županije. Preko 60% projekata je započeto ili su već realizirani, a velika većina njih ima gospodarsku konotaciju i na taj način čine podlogu za stvaranje boljih uvjeta za život svih žitelja Karlovačke županije. Vrlo je korisno imati takvu bazu projekata po kojoj se u svakom trenutku može pratiti naš rad ovisno o izvršenju zadanih ciljeva.

*Možete li istaknuti neke značajnije projekte ili ulaganja na području Karlovačke županije?

-Pozitivnih primjera je sve više i više što nas posebno veseli i daje nam nadu da smo na dobrom putu. Prije nepunih godinu dana svjedočili smo izuzetnim problemima u realizaciji investicije norveškog fonda za kapitalne investicije na području Općine Žakanje. Investitori su se direktno obratili Županiji te iznijeli probleme s kojima se susreću na nacionalnoj razini. Sa zadovoljstvom mogu reći da smo preuzeli ulogu moderatora u toj situaciji, te uvelike pomogli da se završna faza investicije koja se odnosi na zatvaranje financijske konstrukcije uspješno realizira. Sama investicija izgradnje kogeneracije na biomasu iznosi nepunih 19 milijuna eura i po završetku investicije očekuje se otvaranje približno 30 novih radnih mjesta što je za ruralno područje Karlovačke županije lijepi broj.

U domeni turizma bilježimo sve veću investicijsku aktivnosti i to nas također veseli. Poduzetnici su prepoznali turističke potencijale koji se nalaze na području Karlovačke županije i na taj način žele oplemeniti financijska sredstva koja imaju na raspolaganju. Ove godine nas očekuje otvorenje nekoliko hotela i kampova na području Karlovačke županije tako da ćemo još spremniji ući u nadolazeću turističku sezonu. Karlovačka županija u 2018. godini radila je na stvaranju preduvjeta za povećani dolazak turista u Karlovačku županiju. Protekle godine uloženo je preko pola milijuna kuna u razvoj infrastrukture za cikloturizam od čega je preko 400.000 kuna nacionalnih sredstava Ministarstva turizma koje smo dobili putem javnog natječaja. Protekle godine smo također odradili domaćinstvo starta 2. etape međunarodne biciklističke utrke ˝Tour of Croatia˝ s direktnim televizijskim prijenosom u preko 180 zemalja svijeta.

Možda i najveći turistički projekt kojim se bavimo odnosi se na revitalizaciju starih gradova na području Karlovačke županije. Riječ je o razvojnom projektu pod radnim nazivom ˝Dodir civilizacija˝, a odnosi se na formiranje jednog sustava turističkih atrakcija koje će potaknuti ruralni razvoj Karlovačke županije.

Na području poljoprivrede također imamo lijepih i vrlo kvalitetnih projekata koji osim domicilnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava podrazumijevaju i velike kapitalne investicije poljoprivrednika iz drugih krajeva Lijepe naše. Nedavno nam se obratio investitor koji raspolaže s 300 hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta na kojem planira razvijati lovstvo, te specifičnu proizvodnju mesa uključujući kapitalnu investiciju u klaonicu koja će biti kompletno energetski održiva koristeći dostupne obnovljive izvore energije u blizini.

Završno, aktivni smo i na području korištenja obnovljivih izvora energije te pametnog korištenja infrastrukture. Krajem protekle godine prijaviti smo jedan inter regionalni projekt pod nazivom ˝Solar switch˝ kojim će se, u slučaju dobivanja potrebnih sredstava, izgraditi solarna elektrana na krovu opće bolnice u Karlovcu. Time bi se formirao održivi energetski sustav koji bi u konačnici akumulirao značajne financijske uštede u režijskim troškovima ustanove kojoj je Županija osnivač.

Prošla godina bila je uspješna u pogledu povlačenja sredstava iz direktnih fondova EU. Konkretno na pozivu WiFi4EU dobili smo osam vaučera za izgradnju pristupnih točaka za besplatni Internet ukupne vrijednosti gotovo 900.000 kuna za čiju implementaciju imamo 18 mjeseci. Nastojat ćemo i dalje biti efikasni u korištenju vanjskih izvora financiranja.

 „Nastavlja se kontinuirani rast i razvoj turizma“

*Kakva je bila 2018. godina po broju dolazaka i noćenja turista u Karlovačkoj županiji u odnosu na godinu ranije?

-Kontinuirani rast i razvoj turizma nastavio se i protekle godine. Taj lijepi trend je već postao konstanta te nam daje nadu u daljnji razvoj ruralnih krajeva Karlovačke županije. U 2018. godini u Karlovačkoj županiji zabilježili smo rast od nepunih osam posto u broju noćenja te nešto više od šest posto u broju dolazaka turista. Brojkama to bi bilo preko 620.000 noćenja te više od 355.000 dolazaka turista. Godinu ranije te brojke su bile ispod 580.000 odnosno ispod 335.000 što je zapravo jedan lijepi rast. Turizam je svakako u funkciji ruralnog razvoja i demografske revitalizacije kroz otvaranje radnih mjesta kao jedna uslužna djelatnost. Svakako želimo potencirati spoj poljoprivrede s turizmom i to činimo kroz programe koje provodimo, ali i stvoriti odgovarajuće preduvjete za povećani dolazak turista u Karlovačku županiju. Već ove godine očekujemo realizaciju jedne kapitalne turističke atrakcije nedaleko od Karlovca, a započet će i gradnja nekoliko atrakcija na području Karlovačke županije. Tu je i spomenuti projekt ˝Susret s rijekom˝ kojim će se dodatno istaknuti sve ljepote rijeka u Karlovačkoj županiji. U Strategiji razvoja turizma pokušali smo pobrojati sve komparativne prednosti turizma Karlovačke županije i na taj način skrenuti fokus uže i šire javnosti na to što možemo ponuditi emitivnim tržištima. (sl)

Foto: I. Čepurkovski