Završna konferencija projekta #nijeOK ponudila prijedloge kako stvoriti sigurnije digitalno okruženje za našu djecu

Na Dan sigurnijeg interneta, u Kinu Edison održana je završna konferencija projekta Karlovačke županije #nijeOK, koji se bavi mentalnim zdravljem mladih, posebno nasiljem na internetu.

U panelu „Želim samo da me nestane“ članica Debatnog kluba Gimnazije Karlovac Mary Magdić potvrdila je: djeca i mladi danas žive u digitalnom svijetu, a bez društvenih mreža, rekla je, ne mogu.

„Teško mi je zamisliti ne jedan dan, nego jedno popodne bez društvenih mreža. Svaki slobodni trenutak koji imam, ja sam on line. Svjesna sam negativnih strana, jer kad tipkaš, preko poruka ne vidi se lice, gesta, intonacija. Bolje je oči u oči, osim toga ljudi su puno hrabriji reći nešto loše na internetu. Imam osjećaj da naša prijateljstva nisu tako duboka kako su bila prije, nemamo povjerenja u osobu“, rekla je Mary Magdić.

Popularni karlovački kreator sadržaja Lay Z rekao je da su takozvani „hate komentari“ na internetu svakodnevica, te da se i sam susreo s tim.

„Uvijek će toga biti, i uvijek će društvene mreže nametati neke standarde: svi glume sreću i gotovo nitko ne pokazuje svoju pravu stranu. Moja poruka mladima kako rane i traume liječiti, kako se postaviti: komunicirajte više i znajte da oni koji vrijeđaju zapravo liječe svoje nesigurnosti, i svoj nedostatak ljubavi. Možemo birati što ćemo konzumirati, ima i edukativnih stvari, a druga stvar koja meni pomaže je fizička aktivnosti – ajmo planinariti, ajmo na nogomet“, poručio je Lay Z.

Iskrena i otvorena bila je i panelistica Sanja Halar, majka dvojice dječaka od 13 i 17 godina, koja u jednoj osnovnoj školi predaje engleski.

„Sve teže je motivirati učenike, održati pažnju, mi koji radimo u školi znamo da moramo smisliti različite aktivnosti da bi djeca imala koncentraciju. A kod kuće, da, previše je mobitela. Ako pokušate s kaznama i oduzmete mobitel, pa...bilo je burnih reakcija, plakanja, vrištanja i tada smo shvatili kakav to osjećaj izaziva u njima“, ističe Sanja Halar.

Psihologinja u Medicinskoj školi Karlovac Lidija Katić potvrđuje da je danas i roditeljima potrebna pomoć i podrška.

„Moja poruka ide roditeljima da budu prisutni, razgovor s djecom je najvažniji. Nije danas lako biti učenik ni učitelj, ali roditelji su pogubljeni u savjetima, za svaku odluku koju trebaju donijeti traže pomoć stručnjaka. Djeci ne trebaju psiholozi, trebaju im ljudi kojima će se moći povjeriti, treba im kvalitetno zajedničko vrijeme“, rekla je psihologinja Lidija Katić.

Radionice o nasilju na internetu u sklopu projekta #nijeOK održane su u nizu osnovnih i srednjih škola i za djecu i za roditelje. Također, učenici su svoja iskustva podijelili anonimno putem QR koda na plakatima koje su dobile sve škole. Psihijatar u Općoj bolnici Karlovac dr. Igor Salopek kaže da su učenici vrlo otvoreno progovorili o onome što se događa on line.

„Rezultati su izvan očekivanja, bilo je jako puno interakcije s roditeljima, učenicima i nastavnim osobljem. A među porukama koje smo dobili, najintenzivnija mi je poruka koja je došla od jednog djeteta koje je spomenulo suicidalne poruke. Nije rješenje gurnuti glavu kroz tepih, moramo znati da svako 6.-to dijete ima mentalni poremećaj a uzrok je tome i vršnjačko nasilje koje se događa na internetu. Ali, u ovom projektu sam se uvjerio da smo itekako motivirani da bude drugačije“ rekao je dr. Igor Salopek.

U drugom dijelu konferencije, tijekom panela „Manje skrolanja, više druženja“ u raspravi se čuo niz prijedloga za stvaranje sigurnijeg digitalnog okruženja za djecu i mlade.

Izravno iz Strasbourga u panelu je sudjelovala zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak. Naime, u vrijeme održavanja konferencije, u Europskom parlamentu trajalo je predstavljanje akcijskog plana za borbu protiv nasilja na internetu, pa je zastupnica Glavak iznijela pojedinosti koje ovaj akcijski plan donosi.

„Akcijski plan znači zaštitu. Ne trebamo izolirati mlade s društvenih mreža, potrebno je napraviti balans, jer zabrana neće rezultirati poboljšanjem i neće donijeti rješenje. Sada se testira aplikacija za provjeru dobi na internetu, tako da ćemo nakon toga imati puno jasniju sliku. U svakom slučaju, moramo uključiti roditelje, obrazovne škole i educirati roditelje i učenike. Do kraja ljeta trebali bismo imati prve konkretne zaključke kako pronaći rješenja i kako da se mladi nose s izazovima digitalnog svijeta“, istaknula je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.

Potrebno je više edukacija, neke zakonske izmjene, ali i promjene u školskim kurikulumima, kada je riječ o digitalnoj pismenosti – zaključili su i ostali panelisti.

„Najvažnija je edukacija, samo educirani ljudi koji znaju kako funkcioniraju društvene mreže mogu internet koristiti normalno. Nisam za zabrane, samo edukacija i edukacija odraslih ljudi, a do 13 godine djeca ne bi trebala imati profile i koristiti društvene mreže“, naglasio je Dražen Klokočki, voditelj kriminalističko obavještajnog odjela PU karlovačke

„Potrebne su nam mjere koje obuhvaćaju oboje, i edukaciju i smanjenje onoga sto je loše, negativno, što je rizični čimbenik za zdravlje. Treba naći načine da se smanji vrijeme provedeno uz ekrane, to s edukacijama može dati pozitivan efekt. Škola se uvijek mora prilagoditi potrebama društva i mladih, to je temeljna ustanova koja može voditi društvo u pozitivnom smjeru“, smatra Ivana Pavić Šimetin, posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih te zamjenica ravnatelja i voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ

„Nužno je povećati medijsku pismenost kroz satove informatike i satove razrednika, ali potrebna je i podrška roditelja. Alati umjetne inteligencije predstavljaju novi izazov, moramo osigurati više stručnjaka mentalnog zdravlja i moramo osigurati da djeca mogu doći do njih, da ne komuniciraju u konačnici sa strojem“, rekla je savjetnica u Uredu pravobraniteljice za djecu Davorka Osmak Franjić.

Posebno dirljiv trenutak konferencije bilo je izlaganje učenice 6. razreda Osnovne škole Duga Resa Ive Srakočić, koja je pročitala neke poruke učenika svoje škole i poručila: „Nitko ne zaslužuje da bude ponižen ili isključen. Male riječi mogu imati veliku težinu, a male promjene u ponašanju mogu značiti puno. Ako pokažemo više poštovanja, empatije i hrabrosti da reagiramo, možemo stvoriti društvo u kojem se ljudi osjećaju prihvaćeno i sigurno. Promjena počinje od svakoga od nas.“

Županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin vjeruje da upravo projekt #nijeOK donosi promjene, i to zahvaljujući ponajprije sjajnoj suradnji županije sa svim školama, koje su projekt prepoznale i podržale.

"Mi u Karlovačkoj županiji trenutačno provodimo mnoge velike projekte u osnovnom i srednjem školstvu: gradimo škole i dvorane, opremamo kabinete, učionice, ulažemo u opremu. Meni kao arhitektici to strašno puno znači – divno je graditi i time osigurati bolje uvjete za generacije naše djece. Ali, ovaj projekt – s pomoću kojega doznajemo kako se doista naša djeca osjećaju i s pomoću kojega im, vjerujem, pomažemo da se osjećaju bolje – to je, smatram, puno važnije od zidova. Rekla sam već – što će nam nove škole i dvorane, najmodernije učionice, ako se djeca u njima osjećaju sve lošije. Hvala svima koji su dali doprinos ovom projektu i time pomogli našem nastojanju da stvorimo sigurnije digitalno okruženje za djecu,“ istaknula je županica.

Županica je na kraju konferencije uručila nagrade učenicima koji su u sklopu projekta izradili najbolje likovne i grafičke radove.

Nagrađeni su ovi učenici srednjih škola: Emma Sušilo, Frida Keča, Roko Katić, Ema Kudašić, Neva Mihajlović, Luka Tariba, Leo Brozović, Barbara Hodak i Helena Hodak, te sljedeći učenici osnovnih škola: David Gnjilac, Lea Jakšetić, Iva Srakočić, Hana Katunić, David Špišić, Patrik Karas, Iva Gojak, Maja Obrovac, Lucija Mišković, Lorena Oštarčević, Paula Žeger, Lora Vahtarić, Sara Paulić, Elena Končar, Ivona Angela Grgac i Leo Muškovac.