Prvi Karlovački

“Zaista nije lako naslijediti jednog doajena inovatorstva Marka Bubaša”

Autor: Branko Obradović

26.06.2020

Mozaik

Razgovor: Željko Kovač, novi predsjednik Udruge inovatora Karlovačke županije

Udruga inovatora Karlovačke županije održala je u petak, 5. lipnja godišnju skupštinu na kojoj je osim uobičajenih točki dnevnog reda, koje se odnose na usvajanja programskih i financijskih izvještaja izabrano i novo vodstvo udruge. Za novog predsjednika izabran je Željko Kovač, dugogodišnji član Udruge inovatora Karlovačke županije, koji je u proteklom razdoblju obnašao funkciju zamjenika predsjednika. Dugogodišnji predsjednik pokojni Marko Bubaš visoko je podignuo ljestvicu i ostavio bogato nasljeđe te će biti veliki izazov zamijeniti izuzetno uspješnog predsjednika. Općenito o inovatorstvu, o stanju u udruzi, dugogodišnjoj suradnji s Markom Bubašom i planovima za budućnost razgovarali smo s novim predsjednikom Željkom Kovačem.

Kakav je vaš put u Udruzi inovatora Karlovačke županije?

-Ja sam u Udruzi inovatora Karlovačke županije skoro 25 godina, gotovo koliko postoji udruga, cijelo to vrijeme išao sam korak po korak. Bio sam pojedinac inovator, pa sam došao do dužnosti zamjenika predsjednika pokojnog Marka Bubaša. Tu sam dužnost zamjenika obnašao šest, sedam godina. Nažalost, slijedom događaja kakvi su bili u prošloj godini, kada je Marko Bubaš već bio spriječen da obavlja dužnost predsjednika, ja sam preuzeo od njega tu 2019. godinu. Mogu reći da imam sreću, što imam jako dobru ekipu, koja me podržava u svemu tome, jer zaista nije lako naslijediti jednog doajena inovatorstva. Marko Bubaš u potpunosti je bio u inovatorstvu, on je čovjek koji je živio inovatorstvo i iza sebe je ostavio baštinu, koju mi ne smijemo nikako umanjiti, nego samo držati na toj razini i pokušati to i povećati i ići koracima naprijed. Inovatorstvo je nešto što se ne smije izgubiti, nikako se ne smije zapustiti, jer od toga se živi, to je budućnost svih nas. Bez obzira koliko smo mi relativno mali kao udruga, ali značajan smo faktor u Karlovcu i Karlovačkoj županiji. To je priča koju ću uspješno uz svoje kolegice i kolege i dalje nastaviti i to djelo Marka Bubaša svakako držati u velikom svjetlu.

Često se govori o čvrstoj spregi inovatorstva i gospodarstva. Kako vi gledate na to?

-Uvijek pokušavamo prezentirati inovatorstvo na način da ljudi ne misle da inovatori izmišljaju samo neke velike krucijalne stvari. Netko će reći, tu imamo Teslu i neke druge inovatore i ako nisam izmislio tako nešto veliko nisam inovator. Inovatori su ustvari ljudi koji žive i od malih stvari, koji žele nešto unaprijediti, nešto poboljšati, nešto napraviti što će i sutra biti generacijama bitno. Nije sve samo krucijalno i veliko. Zato to inovatorstvo pokušavamo unijeti i u naše tvrtke i u gospodarstvo. Mogu reći jedan dobar primjer inovatorstva, imate slučaj HS Produkta, koji je pravi primjer kako sprega inovatorstva i privrede može funkcionirati pogotovo u našem gradu i našem kraju. Ta tvrtka je praktički stvorena na inovatorskim idejama i to se prelilo u proizvodnju. Inovatorstvo Marka Vukovića, koji je tu izuzetno aktivan, dovelo je do toga da se dogodilo da je stvorena cijela industrija oružja u Karlovcu, koja je faktički nastala na inovatorstvu i danas je jedan od vodećih elemenata ovog društva. Zamislite si da Karlovac nema HS Produkt, gdje bi ljudi radili, zaista je vrlo značajan utjecaj te tvrtke.

Na koji način promovirate inovatorstvo?

-Bitno je reći da krećemo od djece i mladih, već u osnovnoj školi treba djecu zaraziti virusom inovatorstva, da krenu tim putem, jer budućnost je u inovatorstvu. Cijeli svijet radi na tome, kod nas je to nekako malo zapostavljeno, jer postavljena je priča da je sve izmišljeno i mi ne moramo ništa raditi i cijela priča ostaje na tome. Ima u tome jako puno prostora, puno velikih stvari može se napraviti sitnim koracima prema naprijed.

Koliko članova ima Udruga inovatora Karlovačke županije i koje su sve struke zastupljene?

-Mi smo jedna od većih udruga, ima nas oko 110, 115, to malo fluktuira. Nisu svi metalci, u principu ima svih struka, tu su metalci, pa obrada drveta, prehrana, poljoprivreda i drugo. Imate slučajeve gdje su ljudi napravili nove namaze, nešto kao Nutella, inoviraju se novi proizvodi, rade se neki novi okusi. Javljaju se i inovatori u smislu promocije našeg grada i županije. Inovatori su i ljudi koji rade razne suvenire, nešto se radi na području kemije, dakle, sva područja su u principu zastupljena i svatko se može naći u toj cijeloj priči, nije ništa zatvoreno. Mi uvijek pozivamo sve ljude, koji imaju neku malu viziju, koji imaju razmišljanja, sve može pomoći. Ako ništa, oni mogu svojom idejom potaknuti nekog drugog da krene tim istim pravcem.

Kakvi su bili vaši inovatorski počeci?

-Ja sam strojar po struci, bio sam zaposlen u tvrtki Kordun, mi smo tada inovirali neke stvari u pogonima, u proizvodnji pribora. Radili smo neke automate da se zamijeni radnika, da se pomogne radniku, dobili smo neke nagrade na pozlati. U tim nekim stvarima sam ja krenuo i tu sam se našao. Kad krenete u to, to vas korak po korak povlači i onda sam naišao na svog mentora, pokojnog Marka Bubaša, koji me je uvukao i zarazio time, pa sam se počeo baviti i kako to prenijeti na inovatora, kako ga uvući u sve to.

Nekada je Karlovac bio grad metalaca, a danas je to deficitarna struka. Kako to objašnjavate?

-Mi smo se uvijek osvrtali na Tehničku školu Karlovac, tada su iz te škole izlazili tokari, bravari, glodači i sve ostalo. Onda je došlo ratno vrijeme, nekako su se ta metalska proizvodna zanimanja počela ne samo smanjivati, nego i gasiti. Sve drugo bilo je zanimljivije, recimo ekonomisti ili nešto drugo, ali metalstvo nije bilo zanimljivo. Izgubili smo metalsku industriju, od te velike Jugoturbine pa do Korduna, sve je to krahiralo, pomoglo je naravno i vrijeme od 1991. godine pa do danas. Više nije bilo interesa za metalsku struku i škole su jednostavno te struke ugasile. Trenutno radim u HS Produktu i mogu vam reći kada smo kretali s malom većim zamahom proizvodnje, gdje je trebao veći broj ljudi, i to ljudi koji će vam pomoći i koji će povećati proizvodnju, došli smo u situaciju da nismo imali struku. Javljali su se radnici drugih struka, pekari, obućari, frizeri i drugi. Jednostavno metalce nismo mogli naći i to nije bilo za vjerovati. Srećom bila je tu veza Marka Bubaša i Marka Vukovića iz HS Produkta s Tehničkom školom Karlovac, pa se ponovno oživjela ta struka. Ponovno se oživio taj jedan bazen mladih ljudi, koji su metalskog znanja. Doduše, došla je elektronika, došli su CNC strojevi, pa se sada ta zanimanja zovu drugim imenima, više nema glodača, tokara i toga što se i danas cijeni. Ti ljudi plaćaju se suhim zlatom, to su naše generacije, jer su mladi više za ekrane, CNC strojeve, to su sada operateri i tako dalje. Nije to više onaj smisao tokara i glodača kakav je nekada bio, ali se preko toga opet kreće u tu aktivnost. Preko toga ćemo opet dobiti ljude zainteresirane za inovatorstvo, koje će nam donijeti veću sreću. Ne možemo samo živjeti kao društvo koje će kupovati tehnologiju. Kupiti tehnologiju je ustvari u konačnici najskuplje, kupite sve, a onda vas netko drži kao vlasnik i može vas ucjenjivati. Može vam nešto ne dati da bi dalje proizvodili. Morate ipak baratati s nekim stvarima, jer ako ništa ne znate o tome što ste kupili, odnosno samo proizvodite, vrlo brzo ćete doći na niske grane, taj proizvođač neka vas s nećim odreže, neka vam nešto ne da, vi ste gotovi. Znači, te mlade ljude treba imati u struci, ti ljudi nešto rade, nešto vide i razumiju i mogu pomoći ovom društvu. Svaki čovjek nam treba, svaka ruka, svaka glava.

HS Produkt ima modernu tehnologiju, a puno radnika. Kakvo je vaše objašnjenje?

-Radnik je nešto što je nezamjenjivo, sva sreća, strojevi su nešto što će odraditi i napraviti posao, ali te strojeve treba netko i posluživati, treba ih netko puniti sa svim tim stvarima. Ima robota, sve više se stavljaju roboti, ali ne možete na svim mjestima staviti robote, na nekim mjestima bitni su ljudi. Robot radi na visokim serijama, znači može danima raditi jedan te isti pokret, ali čovjek je taj koji će taj alat i robu donijeti do stroja i odnijeti od stroja, bit će angažiran sto posto oko stroja i pazit će na sve. Dakle, čovjek definitivno mora biti i neće se dogoditi da ga se neće trebati. Mi smo izuzetno tehnološki na visokoj razini, ali je to priča koja ima i lijepu stranu, da čovjek treba i mora biti. Evi i sada zapošljavamo veći broj ljudi u HS Produktu.

Kakav je plan rada Udruge inovatora Karlovačke županije?

-Kao jedna od vodećih udruga u Karlovačkoj županiji, u svojstvu dobrog domaćina imamo i plan za svaku godinu i to radimo godinu za godinu. Mi smo prošle godine napravili plan za ovu godinu, koji je zaista bio baziran na svim onim projektima od prošlih godina, koje su iza nas. Znači, udruga se dosta bazira na izložbama, jer naši članovi inovatori moraju negdje pokazati svoje uratke, da to netko vidi, da to netko prepozna. Prošle godine bila je 13. iKA, na njoj smo osvojili 25 medalja sva tri sjaja, zlato, srebro i bronca. Šesnaest medalja smo donijeli s drugih međunarodnih izložbi. Agro Arca održana je prošle godine po prvi put u Karlovcu. Na toj bazi izložbi i sajmova uvijek smo projecirali iduću godinu. I što se dogodilo. Cijeli taj plan koji se sastoji od izložbi, predavanja i raznih seminara, sve to skupa je ova korona poremetila. Svi sajmovi koji su trebali biti u proljeće, nisu održani, pretpostavljam da će biti odgođeni za iduću godinu, da ih se neće gurati u jesenske termine. Mi smo na sastanku Izvršnog odbora Udruge inovatora Hrvatske da bi Arcu, koja ide svake godine, pomaknuli za listopad. To je za sada, dakle da bi Arcu složili za listopad, da li će tako i biti ne znam. Za sada smo se sveli na jednu stvar, a to je da ćemo sve provesti kroz te multimedije, kroz seminare. Tu nam jako pomaže naš domaćin, naša kuća koja nam daje logistiku Županijska gospodarska komora Karlovac na čelu sa Zlatkom Kuzmanom. To je čovjek, koji je kao dio naše udruge, uvijek je uz nas, daje nam punu pomoć, što god nam treba. Tako da ćemo i dalje funkcionirati preko Županijske gospodarske komore Karlovac. Tu organiziramo seminare i sve ostalo. Puno stvari radimo preko komore, a tu je i pomoć preko EU. Pokušavamo okupiti te inovatore, govorim o pojedincima, koji će moći vidjeti kako i na koji način doći do sredstava, uvijek su problem ta nesretna sredstva. Nadam se da ćemo i dalje surađivati sa Županijskom gospodarstvom komorom Karlovac, jer su nam oni velika podrška i velika pomoć za naše djelovanje i aktivnosti.

Koliko je epidemija naštetila inovatorima u njihovom radu?

-Inovatori su ljudi koji rade doma, u svojim radionicama, pa im taj virus ne znači puno. Bitno je da se njihov rad vidi, da sudjeluju na sajmovima i da im bude zadovoljstvo osvajanje medalje. Udruga pokušava sve njih educirati i pomoći im na neki način da se mogu snaći u tim inovatorskim vodama, da dođu do novca, koji bi im pomogao u radu. Bitno je na kraju krajeva da ih prepoznaju tvrtke kao što su TTK i HS Produkt, dakle cilj priče je da inovatore netko vidi.

Kako inovatori mogu postati članovi vaše udruge?

-U principu dovoljno je obratiti se nama, nismo do sada nikoga odbili. Dobiti novog inovatora, to je najbolji rezultat našeg rada. Zbog toga i postojimo, da ti ljudi uđu u našu udrugu, da se tu sve skupa nekako zavrti i održava. Svatko je dobrodošao. Naši sajmovi su takvi da se nađe prostora za sve, za sve vrste inovacija. Da li će to biti neki namaz ili komad nekog stroja, robota, svejedno je. Sve ima svoj prostor i svoje mjesto i sve će biti izloženo i nagrađeno, ako bude prepoznato.

Da li je točna definicija da svaka inovacija znači radno mjesto više?

-To je apsolutno točno, s inovacijama šire se horizonti, širi se proizvodnja, otvaraju se nova radna mjesta. Bez obzira na automatiku i robote, inovacije donose samo dobre rezultate. I mali korak je inovacija. Neki ljudi znaju reći da je sve izmišljeno, daleko od toga, stvarat će se i inovirati i dalje. Imate tisuće i tisuće anonimnih ljudi, koji su stvorili velike stvari. Ima prostora za sve, samo treba gledati oko sebe. Inoviraju najviše oni koje nešto žulja i muči, radnika nešto muči i on dođe na ideju da sebi olakša posao. I to su inovacije, unapređenje nečega je isto što i inovacija. To treba istaknuti i s time ići u javnost. Inovativnost je borba s vjetrenjačima. Svi mogu biti inovatori, od osnovne škole do treće životne dobi.

Autor: Branko Obradović