Vladin paket mjera za amortizaciju ekstremnog troškovnog udara: od energetskih dodataka do limitiranja cijena struje, plina, namirnica...

Dugo čekani jesenski vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, težak gotovo 21 milijardu kuna, sadrži mjere zaštite od rasta cijena energenata i hrane te brojne subvencije i pomoći za građane, javni i privatni sektor.

Struja

Prva među mjerama za ublažavanje udara zbog rasta cijena energenata je ograničenje cijene struje, za period od 1. listopada do 31. ožujka i odnosi se na jesensko-zimski period za kućanstva. Ide se na ograničenje cijene energije za kućanstva po prosječnoj cijeni od 59 eura/MWh za polugodišnju potrošnju do 2500 kWh. Tko bude trošio manje, plaćat će nižu cijenu. Oni koji potroše više idu u viši cjenovni razred. Bit će napravljena re/kategorizacija.

-Niz subjekata ne možemo tretirati kao da su gospodarski subjekti, istaknuo je premijer i pobrojao kao primjere vrtiće, škole, udruge, bolnice... Njima smo osigurali jeftiniju cijenu električne energije, prenose nacionalni mediji. Njima je osigurana tzv. univerzalna struja koja je malo viša od cijene za kućanstva.

Cijene se ograničavaju i za poduzetnike. Uvodi se i kategorija velikih potrošača koji troše više od 2,5 gigavata, a plaćat će 250 eura po megavatsatu u idućih šest mjeseci.

Plin i grijanje

Cijene plina za kućanstva ostaju ograničene do travnja iduće godine. Oni koji su u toplinskom sustavu neće imati veću cijenu. Ograničene će biti i cijene toplinske energije. Za 160 tisuća kupaca nepromijenjena je jedinična cijena za kućanstva i poduzetnike u centralnim i zatvorenim sustavima, što znači da nema povećanja cijena do 31. ožujka iduće godine.

-Ljudi se griju i na ogrjev, idemo na povećanje plana proizvodnje ogrjevnog drva od strane Hrvatskih šuma i s dodatnim popustom s pet posto na 20 posto, rekao je premijer. Idućeg tjedna ograničit ćemo cijene ukapljenog naftnog plina u bocama, da ne zaboravljamo i na te korisnike. Ograničit će se marže, najavio je Plenković.

-Ne zaboravljamo ni dugoročni smjer. A to je ubrzana tranzicija na obnovljive izvore energije, kazao je Plenković. Poticat će se, tako, izgradnja sunčanih elektrana.

Hrana

Drugi dio paketa se tiče ograničenja cijena nužnih namirnica. Nakon konzultacija s proizvođačima i trgovačkim lancima dogovoreno je da će se cijene nekih proizvoda ograničiti. Limitira se cijena jestivog suncokretovog ulja, mlijeko, glatko i oštro brašno, kristal šećer, cijelo pile, svinjska vratina i lopatica te miješano meso, a ukupno će proizvodi biti 30 posto jeftiniji.

Umirovljenici

Umirovljenici će dobiti poseban dodatak. Radi se o energetskom dodatku za 690 tisuća umirovljenika s mirovinom do 4.360 kuna. Jednokratna naknada za umirovljenike s mirovinom nižom od 1.850 kn iznosit će 1.200 kn, za one ispod 2.350 kn dodatak će biti 900 kn, a za one s najvišim mirovinama 400kn. Isplata dodatka će krenuti od 1. listopada za korisnike hrvatskih mirovina, a u prosincu za umirovljenike koji primaju mirovine iz inozemstva.

Ostale naknade, pomoći, porezi

Pomoć će dobiti i nezaposleni, kao i roditelji te studenti. Za ugrožene kupce energenata i udomitelje podiže se mjesečna naknada na 500 kn, a korisnicima Zajamčene minimalne naknade osigurat će se trošak stanovanja, komunalne naknade, grijanja i vodne usluge. Ići će se i s isplatom posebnog novčanog primanja obiteljima, ovisno o broju djece. Za studente je pripremljeno 2000 dodatnih stipendija, a sa studentskim centrima će se dogovoriti da ne dođe do poskupljenja studentskih obroka. Vlada je predstavila mjere pomoći i za zaposlene u vidu poreznog rasterećenja te troškove prijevoza.

Pomoć od 250 kuna mjesečno isplatit će se za listopad, studeni i prosinac 2022. godine osobama prijavljenima u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 1. rujna ove godine. Osim povećanja socijalnih naknada, u paketu su i poticaji za poljoprivrednike.

Saboru će se, najavio je premije Plenković, predložiti i poseban porez na dobit s dodatnim oporezivanjem onih poduzeća koja ostvaruju značajnu dobit, a koja je narasla u vremenu krize. Taj poseban porez plaćat će tvrtke koje bolje zarađuju u krizi, pojasnio je.