Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti danas slave Božić

Svi kršćani slave Božić 25. prosinca, ali ne svi po istom kalendaru, stoga vjernici pravoslavne vjeroispovijesti koji se vode julijanskim kalendarom, Božić slave danas.

Želeći jedni drugima mir, zdravlje i blagostanje čestitaju riječima "Mir Božji, Hristos se rodi".

Tako se pravoslavni vjernici pozdravljaju sve do 14. siječnja, odnosno pravoslavne Nove godine. Već u rano jutro dolazak Krista ili Hristosa najavljuju zvona crkve, a nakon svete mise vjernici se okupljaju oko obiteljskog stola.

Božić označava rođenje Kristovo te je za vjernike jedan od najradosniji kršćanskih blagdana. Za njega su vezani mnogi običaji koji vrijeme od nekoliko nedjelja oko Božića čine najsvečanijim razdobljem u cijeloj kalendarskoj godini.

Prema starim običajima, pravoslavni vjernici u ranim jutarnjim satima na Badnjak odlaze po badnjak-hrastova grana, koja se postavlja pred ulaz u dom. Na Badnjak se posti, a predvečer se u dvorištima crkva, uz molitvu, pali badnjak.

U ranim jutarnjim satima na sam Božić održava se jutarnja molitva koja se zove "jutrenje", uz tradicionalan pozdrav "Mir Božji, Hristos se rodi".

Božić po julijanskom kalendaru slave vjernici Srpske i Ruske pravoslavne Crkve, ali isto tako katolici Ukrajinske grkokatoličke Crkve. Papa stoga uvijek čestita Božić "katolicima i pravoslavnima" koji ga danas slave.

Danas razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. godine uvećat će se na 14 dana.  Kada je papa Grgur 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a ubrzo i ostale katoličke zemlje.