Virtualna šetnja Oružanom od 1914. do 2019. godine

U njezinom prizemlju nekad su radili brojni zanatlije, stanovali su u sobama na katu, gdje su stanove imali i časnici. Uglavnom, od izgradnje vojarna tzv. Oružana na Trgu bana Jelačića najčešće je služila za smještaj vojski koje su u ovaj grad dolazile, ali i odlazile.

Kad su otišle vojske, bila je i skladište, u njoj su bile smještene izbjeglice, a onda je ostala prazna. Što s Oružanom, pretvoriti je u stambenu zgradu, dati je na korištenje udrugama… Ideja je bilo raznih, ali niti jedna nije realizirana. Ona najnovija o kojoj se više govori ovih dana je uređenje Regionalnog centra kompetentnosti  za programe strojarstva, elektrotehnike i računarstva, turizma i ugostiteljstva. Radovi su trebali početi ovog proljeća, a nakon preuređenja tamo će svoje mjesto imati đaci i studenti.

To nas na neki način vraća na njezine davne početke, jer je na mjestu Oružane, naime, čak trebala biti gimnazija.

Već krajem 17. stoljeća bila je podignuta stara Oružana i bila je ucrtana na kartu tvrđave i grada iz 1713. godine. Kasnije se razmišljalo o drugim sadržajima.

Primjerice, u Hrvatskom državnom arhivu postoji nekoliko varijanti rješenja iz 18. stoljeća da se na tom prostoru izgradi samostan pijarista s gimnazijom. Međutim, u vrijeme vladavine cara Josipa II. prevladala je odluka da se zbog pripreme novog rata s Turcima, 1783. godine gradi nova palača poslovno stambene namjene - Oružana.

To je tipična barokna vojarna, četverokrilnog tlocrta s unutrašnjim zatvorenim dvorištem, atrijem oko kojeg se proteže hodnik koji povezuje sve prostorije.

Kako je piše Marinka Mužar, u „Glasu“ Gradskog muzeja Karlovac iz svibnja 2003. godine:  “U prizemlju su bile radionice za puškare, bravare, tesare, kovače, bačvare, kolare te razna spremišta. U krilu na začelju (danas porušeno) bila je dvorana za skladištenje teškog materijala i pribora, a nad njom spremište za 20 000 pušaka. Na katovima su bili stanovi za majora, kapetana, časnike, tobdžije, rukovaoce municijom i sobe za 15 zanatlija.“

U vrijeme Prvog svjetskog rata palača je bila vojarna 13. topničkog puka, potom Vojarna bana Jelačića. Naime, u Oružani je bila smještena 79. pješačka pukovnija „Ban Jelačić“.

Danas je očuvana tek polovina originalnog zdanja, što se može „zahvaliti“ talijanskoj vojsci. Naime, za vrijeme Drugog. svjetskog rata dio zgrade u Frankopanskoj ulici je srušen, a eksploziju su izazvali Talijani u vrijeme njihove kapitulacije 1943. Godine, o čemu piše Radovan Radovinović, u knjizi „Stari Karlovac ulice kuće ljudi“.

Od  godine 1945. do 1990. Oružana je nosila naziv bila je vojarna „Josip Kraš“.  Vojska, u ono vrijeme JNA, prestala je vojarnu koristiti još osamdesetih godina. U njoj je tada bilo skladište poduzeća „Tekstil“.

U vrijeme Domovinskog rata koristio ju je Caritas, a povremeno su njoj bile smještene i izbjeglice iz Bosne.  Nakon rata uklonjen je zid sa stražnje strane Oružane, a dvorište se i sada koristi kao parkiralište.

Nakon što je vojarna u napuštena povremeno su u njoj zaklon nalazili i beskućnici koji su izazvali i požar. Služila je i kao okupljalište mladih, a kako bi se spriječili „neovlašteni“ ulasci, svi ulazi su prije nekoliko godina zatvoreni daskama. To i nije baš spriječilo posjetitelje pa je su prije godinu dana zazidani  vrata i prozori tako da se sada ne može ući, ali zato fotografije otkrivaju što se u Oružani „skriva“ od znatiželjnih pogleda. (kb)

Foto: Arhiva KAfotka i Dinko Neskusil