Veleučilište: Natkriveni atrij imat će interpretacijski postav, bit će dostupan građanima i turistima

Građevinski dio radova u Veleučilištu priveden je kraju, a u narednih mjesec dana stiže još dio nove oprema za laboratorije, montira se i postavlja novi namještaj u kabinetima, u mini pivovari su novi tankovi za varenje piva. Što je napravljeno i što još slijedi saznali smo od dekanice Nine Popović.

Naravno, uz sve nabrojano najviše pažnje privlači nova kupola iznad atrija stare vojarne na Strossmayerovom trgu, a po kojoj je i projekt nazvan – Atrij znanja.

-Cijela simbolika projekta proizlazi iz tog svoda, staklene kupole koja nama predstavlja žarište znanja i inovacija koje bi trebale u konačnici biti usmjerene prema razvoju gospodarstva, istaknula je Popović.

Projekt Atrij znanja započeo je 1. lipnja 2018. lipnja i traje do 1. travnja 2021. godine, a sufinanciran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj s 37,8 milijuna kuna. Time je Atrij znanja najveći projekt financiran EU sredstvima na području Karlovca.

-Sada smo dovršili najznačajniji element tog projekta, a to je rekonstrukcija glavne zgrade. Projekt je vrijedan 39 milijuna kuna, od toga je za rekonstrukciju zgrade ugovorena vrijednost radova bila oko 26 milijuna kuna, no moram reći da su izvedeni radovi milijun i pol kuna bili ispod te ugovorene vrijednosti, što ukazuje na izuzetnu suradnju s projektantima, nadzornim inženjerima, Konzervatorskim odjelom u Karlovcu i naravno izvođačem radova.  Moram zahvaliti projektanticama Petri Jurčević i Nikolini Maradin za ovaj uspješno završeni projekt, kazala je dekanica i dodala da je natkrivanjem atrija ne samo Veleučilište, nego i grad dobiva jedan novi vrijedan multifunkcionalni prostor.

Budući da se ipak radi o staroj gradnji pitali smo dekanicu kako je zgrada podnijela potres.

-Potres je izdržala. Moram napomenuti da imamo zelenu naljepnicu nakon tih nemilih događanja tako da je zgrada u potpunosti sigurna i za naše studente i zaposlenike.

-Atrij postaje otvoren građanima i javnosti, bit će značajan segment upotpunjavanja turističke ponude jer će završetkom projekta u njemu biti interpretacijski postav vezan uz povijest same zgrade Veleučilišta, koja sada ima 350. obljetnicu. Dio postava bit će posvećen i povijesti pivarstva, jer je u Karlovcu pivo i pivarstvo imaju dugu tradiciju.

I prije su bile predstave i druga događanja za javnost, u atriju će se također moći održavati i stručni skupovi, dodala je Nina Popović, napomenuvši da je postavljeno i podno grijanje.

No, projekt Atrij znanja donio je Veleučilištu i puno više od samog atrija. Krenimo od potkrovlja, kako je rekla dekanica.

-Dakle rekonstrukcija je uključila i uređenje potkrovlja, cijele energetske ovojnice zgrade, kao i uređenje novih laboratorija i kabineta. U potkrovlju smo dobili potpuno novi prostor knjižnice i čitaonice. Knjižnica nam je prije bila smještena u Meštrovićevoj 10, tako da smo od 70-ak kvadrata sad dobili gotovo tisuću kvadrata knjižnice. U potkrovlju smo dobili i nove prostore nastavničkih kabineta, prostore za inovativne oblike nastave, za projektnu nastavu i laboratorij za senzorske analize.

Tijekom dvije godine nabavljeno je 100 novih naslova za knjižnicu, a radi se o literaturi za Odjel prehrambene tehnologije za što je Veleučilište izdvojilo 80.000 kuna vlastitih sredstava.

Osim uređenja zgrade, ciljevi projekta su unaprjeđenje Odjela prehrambene tehnologije, koji uz Pivarstvo obuhvaća i smjer Prerada mlijeka, a što je projekt donio ovom Odjelu upoznala nas je pročelnica Marijana Blažić.

-U prizemlju zgrade proširi smo prostor mini pivovare i pivarskog praktikuma, potpuno novi laboratorij za razvoj i istraživanje proizvoda. Naime, cijeli je projekt orijentiran na prehrambenu tehnologiju, konkretno na područje pivarstva. Sam proizvodni kapacitet za proizvodnju piva će ostati isti, ali smo modernizirali našu mini pivovaru. Nabavili smo nove tankove tako da ćemo moći proširiti asortiman naših proizvoda, nabavili smo CIP stanicu za pranje, poradili smo na vodi koja je jedan od ključnih elemenata za kuhanje piva, istaknula je Blažić, kao i da će od sad imati i novi laboratorij za pripremu vode.

Nisu unaprijeđeni samo proizvodni dijelovi mini pivovare već laboratorijski kapaciteti.

-Kupili smo dosta uređaja za mikrobiološki laboratorij koji služe za određivanje fizikalno kemijskih karakteristika piva, inače radi se o uređajima poznate tvrtke Anton Paar, poznatoj po proizvodnji  uređaja koji služe u svakodnevnoj proizvodnji i rutinskoj analizi piva. Moći ćemo i gospodarstvu pružiti usluge koje se tiču analitike, jer ove uređaje niti jedan mali pivar ne posjeduje jer im se ne bi financijski isplatilo, dodala je Blažić.

Montiranje nove opreme u mikrobiološkom laboratoriju pratio je profesor Bojan Matijević.

-Ovo je nadogradnja našeg rada u mikrobiološkom laboratoriju jer do sada smo imali osnovnu opremu, mogli smo izolirati mikroorganizme i raditi analize na klasičan način. Sada dobivamo jedan razinu više, povećavamo standard mikrobioloških analiza. Sad imamo jedan Laminar sterilni kabinet, gdje su otklonjene sve potencijalne greške. Treba doći još PCR uređaj za identifikaciju mikroorganizama i rezultat je 99 posto točan kad želimo izolirati o kojem se organizmu radi. Naš je laboratorij mali, ali je koncipiran tako da radi znanstvena istraživanja, a može ponuditi i suport gospodarstvu. Mi smo se orijentirali na pivarstvo, ali bavljenje mikrobiologijom nam omogućava suradnju s drugim subjektima, pojasnio je.

Budući da se nastava još uvijek djelomično provodi online u zgradi je manje studenata.

-Studenti su vratili u ovu zgradu, odnosno prisutni su na nekim laboratorijskim vježbama, a trenutno traju i ispitni rokovi, istaknula je Nina Popović.

Atrij znanja, iako najveći nije i jedini projekt koji Veleučilište provodi, još su dva projekta.

- Na ovaj projekt također se naslanjaju i druga dva, koji su sufinancirani iz poziva Ulaganja u znanost i inovacije. To je projekt Istraživanje i razvoj multirotornih bespilotnih letjelica i projekt Sirena koji se bavi modifikacijom procesa zrenja sira i proizvoda na bazi sirutke. Za oba projekta vrijednost je 13 milijuna kuna, napomenula je dekanica Nina Popović.

Foto: Dinko Neskusil