Uživanje u ljetnim mjesecima uz voće, povrće, lagane obroke i puno tekućine

Velike vrućine ljetnih dana zahtijevaju promjenu načina prehrane. Kako se ne biste osjećali usporeno i iscrpljeno pri visokim temperaturama, potrebno je paziti na unos namirnica, ali i tekućine. Za razliku od zimskih mjeseci za koje je karakteristična teža hrana, u ovim danima ona nije dobrodošla jer stvara osjećaj težine, pojačava znojenje i uzrok je dehidracije.

Osnovu ljetne prehrane trebali bi činiti voće, povrće i namirnice s velikom količinom vlakana.

Dovoljan unos vitamina i minerala je neophodan jer su oni vrlo bitni tijekom ljeta kad se najviše izlažemo suncu. Konzumacijom raznih salata u koje se može dodati riba, piletina, puretina, posni sirevi, maslinovo ili bučino ulje te limunov sok pomoći će koži da ostane zdrava tijekom izlaganja suncu.

Riba je namirnica bogata omega-3 masnim kiselinama, vitaminima i mineralima, a morska riba iznimno je bogata jodom odgovornim za pravilno funkcioniranje štitne žlijezde te obiluje kalijem, natrijem, kalcijem, magnezijem, fosforom, jodom, bakrom i ostalim mikroelementima koji sudjeluju u izgradnji i zaštiti tkiva i metabolizma.Tu na popis treba dodati i orašaste plodove koji su također bogati omega-3 masnim kiselinama. Osim toga, navedeno možete jesti u neograničenim količinama jer neće ostaviti traga na vašoj liniji.

Štogod jeli od voća i povrća, neka bude sezonski. Rajčica, krastvaci, paprika, zeleno lisnato povrće te razne mahunarke bogati su vodom, vitaminima i mineralima te čine idealnu kombinaciju u obliku toplih ili hladnih bistrih juha. Kojegod da odaberete nećete pogriješiti, već ćete okrijepiti organizam i ubrzati metabolizam. Tu su i neizostavna lagana variva i razne salate.

Sezonsko neka bude i voće. Lubenice, dinje, breskve, šljive sadrže velike količine vode. Hladna voćna salata nadoknadit će svu izgubljenu tekućinu. Nastojte da međuobroci budu sačinjeni od voća jer će vam organizam na tome biti neizmjerno zahvalan.

Kalcij i ostali vrijedni proteini potrebni su tijelu, a za njihov unos najbolje je poslužiti se mliječnim proizvodima koji imaju niski udio masti. Naravno, i tada je potrebno birati. Svježi kravlji sir neka bude izbor broj jedan. Poželjni su i fermentirani mliječni proizvodi s niskim udjelom masti.

Povećana temperatura tijekom ljeta koja rezultira znojenjem može brzo dovesti do dehidracije. Čak i mali nedostaci tekućine mogu smanjiti koncentraciju, uzrokovati mučninu, vrtoglavicu ili glavobolju. Već sama pojava žeđi signal je da tijelu nedostaje tekućine, zato je pijte tijekom cijeloga dana, a ne samo kada ste žedni. Idealne tekućine koje gase žeđ su voda iz slavine ili mineralna voda, nezaslađeni topli i hladni biljni i voćni čajevi, sokovi od voća i povrća, bezalkoholna pića bez šećera. Izuzetno hladna pića mogu nas rashladiti trenutačno, ali može doći do stezanja krvnih žila pri čemu se smanjuje gubitak topline. To se ne proporuča kad se pokušavamo rashladiti. Preporuka je pića rashladiti umjereno.

Budite oprezni pri soljenju hrane. Preporučeni dnevni unos soli prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji iznosi 5g dnevno, a većina te količine unosi se namirnicama koje su već bogate solju. Umjesto dosoljavanja hrane, okus soli u pripremanju hrane možete djelomično nadomjestiti začinskim biljem.

Tijekom ljeta treba obratiti pozornost i na lako kvarljivu hranu kako bi izbjegli trovanje jer su visoke temperature i izleti na otvorenome idealni za razvoj bakterija. Voće, povrće, ruke i površine na kojima se priprema hrana treba dobro oprati. Hlađenje i zamrzavanje je jako bitno – svježu hranu potrebno je staviti u hladnjak unutar dva sata ili u prijenosne hladnjake ukoliko provodite vrijeme vani.