Usvojen dugoreški proračun za 2022. godinu u iznosu od 43,068 milijuna kuna

Na današnjoj sjednici dugoreškog Gradskog vijeća usvojen je Proračun Grada Duge Rese za 2022. godinu u iznosu od 43,068 milijuna kuna i manji je od ovogodišnjeg za 16,4 posto. Prema projekcijama, za 2023. godinu proračun će iznositi 37,064 milijuna kuna, a u 2024. godini 37,214 milijuna kuna.

Kako je pojasnila resorna pročelnica, Mira Fudurić Kurelić, najznačajniji proračunski prihodi su i dalje prihodi od poreza i planirani su u iznosu od 23,16 milijuna kuna što je 53,77 posto cijelog proračuna. Porez i prirez na dohodak planira se u iznosu od 22 milijuna kuna, porezi na imovinu planiraju se u iznosu od milijun kuna, a porezi na robu i usluge u iznosu od 150 tisuća kuna. Pomoći su predložene u iznosu nešto manjem od šest milijuna kuna.

Kao i svake godine prema državnim i županijskim tijelima planiraju se uputiti zahtjevi za pomoć kao i kandidiranje na natječaje za financiranje kapitalnih objekata i tekućih izdataka kroz projekte kao što su subvencije za poljoprivredne programe, nabavka knjižne i neknjižne građe za knjižnicu, dodatna ulaganja u Pučkom otvorenom učilištu, provođenje predškolskog programa vrtića, energetska obnova vrtića, sufinanciranje javnih radova, projekt DelFin, kao i za nabavu kanti za odvajanje komunalnog otpada.

Nadalje, prihodi od imovine planirani su u iznosu od 510 tisuća kuna, prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima predviđeni su u iznosu od 5,3 milijuna kuna, prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga i prihodi od donacija planirani su u iznosu od 239 tisuća kuna, prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 300 tisuća kuna, a ostali prihodi predviđeni su u iznosu od 15 tisuća kuna. Proračun sadrži i vlastite prihode proračunskih korisnika Grada Duge Rese, Dječjeg vrtića, Pučkog otvorenog učilišta i Gradske knjižnice i čitaonice i njihovi prihodi u 2022. godini planiraju se u iznosu od 2,484 milijuna kuna. Što se tiče planiranog viška iz ove godine u iznosu od 7,519 milijuna kuna, on će biti raspoređen za korištenje u sljedećoj godini za kapitalne projekte u programu građenja komunalne infrastrukture, odnosno za pokriće manjka u Gradskoj knjižnici u iznosu od 5.750 kuna.

Kako je između ostalog naglasila Fudurić Kurelić, tvrtka Inova kao novi proračunski korisnik nije planirala nikakve vlastite prihode.

-Za razliku od ovogodišnjeg proračuna, nisu planirana sredstva od zaduženja i manje su pomoći zbog završetaka projekata Hitro i DelFin, kazala je.

Što se tiče rashodne strane, kako je naglasila, najviše se sredstava troši kroz komunalni odjel i to 19,458 milijuna kuna, te za društvene djelatnosti u iznosu od 16,911 milijuna kuna.

-Gledajući po programima, najveći je program školstvo i predškolski odgoj u iznosu od 9,8 milijuna kuna što je 22,8 posto cjelokupnog proračuna, a pri čemu je sami vrtić 8,6 milijuna kuna. Sljedeći po veličini je program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture od 6,177 milijuna kuna pri čemu se najveći dio odnosi na uređenje parka dr. Franjo Tuđman. Slijedi program održavanja komunalne infrastrukture u iznosu od 6,117 milijuna kuna, navela je između ostalog pročelnica.

Ujedno je za iduću godinu najavila nastavak započetih projekata kao što su nogostup Belavići, javna rasvjeta, park dr. Franje Tuđmana, projektiranje, nabava kontejnera i slično.

Gradonačelnik Tomislav Boljar pojasnio je kako je proračun "papirnato" manji jer se europski projekti ne provode i ne knjiže kroz njega.

-Mi smo do sada imali europske projekte koji su bili unutar proračuna, ugrađene u proračun. U 2022. godini realiziramo oko 44 milijuna kuna projekata, a 2023. godine projekata također u tolikoj vrijednosti. Primjerice, vrijednost projekta aglomeracije u sljedećoj godini iznosi oko 35 milijuna kuna europskih novaca i godinu kasnije isto toliko. Mi ovdje vidimo samo naše sufinanciranje. Da se to provodi kroz naš proračun, on bi onda bi proračun bio negdje na 77 milijuna kuna samo što se tiče aglomeracije. Također, ovaj proračun priprema se za ITU mehanizam koji bi trebao krenuti krajem 2023., početkom 2024. godine, poručio  je Boljar.