„U protekloj izazovnoj i godini ispunjenoj brojnim aktivnostima, poslovali smo pozitivno po svim pokazateljima“

Poslovanje tvrtke Inkasator u protekloj godini, novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, energetska obnova zgrada, naplata potraživanja i druge aktualnosti, bile su teme razgovora s direktorom Matijom Furačem u emisiji Aktualno, našeg radija, a kojeg prenosimo i u Karlovačkom tjedniku.

*Kako ocjenjujete proteklu poslovnu godinu?

-Poslovna 2025. godina bila je izazovna i ispunjena brojnim aktivnostima. Ono što je najvažnije za napomenuti je da smo poslovali pozitivno što pokazuje da se poslovanje odrađivalo i odgovorno i sukladno našim financijskim mogućnostima. Pozitivni smo po svim financijskim pokazateljima od likvidnosti, ekonomičnosti, do aktivnosti, te se ovom prilikom zahvaljujem i  svojim zaposlenicima što smo uspeli ostvariti pozitivan financijski rezultat.

*Kako ste zadovoljni s naplatom?

-Mogu reći da je naplata dosta dobra i visoka što se tiče prošle godine. Čak smo imali i manji broj ovrha nego godinu ranije što je svakako za pohvaliti. Budući da mi znamo ići i sa nekim opomenama krajem godine prije pokretanja samih e-ovrha, tu dosta ljudi odreagira pa prije prelaska u ovrhu podmiri ta svoja dugovanja.

*S kojim stambenim fondom Inkasator trenutno upravlja?

-Inkasator već dugi niz godina upravlja sa otprilike između 620 i 640 ulaza. To varira iz godine u godinu. Uvijek nam neke zgrade „otiđu“ kod konkurencije, ali isto tako nam se i vrate. Mi smo najveći upravitelj u gradu Karlovcu, tako da pokušavamo taj fond zadržati. Mislim da taj dio kvalitetno i odrađujemo. Mogu reći još da je prošlu godinu obilježilo i stupanje na snagu novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Mi smo odmah početkom godine odradili niz edukacija za naše predstavnike kako bi ih upoznali sa svim tim novim zakonskim odredbama, ali i obvezama koje oni imaju kao predstavnici, i prvenstveno mi kao upravitelji.

*Kakav je odaziv predstavnika odnosno suvlasnika na natječaje za energetsku obnovu, za toplinske ovojnice, stolarije, krovove…?

-Mogu reći da su predstavnici i suvlasnici jako zainteresirani već dugi niz godina za obnovu i održavanje svojih zgrada. Prošle godine smo na 25 ulaza obnovili pročelja, to jest suvlasnici su energetski obnovili svoje ovojnicu što doprinosi i energetskoj učinkovitosti, ali i podiže samu vrijednost njihove nekretnine. Također je značajan porast obnove krovišta i 27 ulaza se odlučilo za  tu investiciju. Na kraju to i održava cjelokupnu zgradu i možda je i najvažniji dio za njezinu zaštitu. Nadalje, dosta ljudi ulaže i u nužnu modernizaciju dizala, a sve više zainteresirano ih je i za ugradnju novih. Tako da što se tiče modernizacije dizala u prošloj godini, odrađeno je radova u iznosu od oko 400.000 eura.

*Pojasnite nam koje novine donosi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada?

-Što se tiče novog zakona, mogu reći da je najviše posla tu ipak spalo na teret nas upravitelja, a manji dio se odnosi na same predstavnike. Budući da su neki mediji prenosili kako predstavnici masovno daju ostavke, mogu reći da to kod nas nije bio slučaj, što ipak pokazuje da imamo i neku kvalitetnu suradnju i  edukacije.

Taj zakon za nas donosi dosta novosti. Ono što je najvažnije je možda to ishođenje OIB-a za zgrade. Sve zgrade su sada vidljive na web stranicama katastra. Znači one označene crvenim kružićima su unesene u katastar, ali još nisu dobile OIB. A kada se taj crveni kružić zazeleni, to znači da je zgrada dobila OIB. Mi smo trenutno na oko tristotinjak zgrada koje su zaprimile OIB, što znači da ih imamo još polovicu za riješiti i do sredine ove godine bi sve naše zgrade trebale zaprimiti rješenje i dobiti OIB.

To je dosta zahtjevan i administrativan posao, čak s jedne strane i tehnički, budući da treba izraditi shematski prikaz svake etaže na zgradi. Znači treba izaći na zgradu, treba popisati posebne jedinice, ucrtati ih u rasporedu što znači na svakoj etaži popisati posebne jedinice, pa onda sve to uskladiti sa zemljišnim knjigama, što zna biti dosta izazovno. I tek na kraju slijedi unos u registar suvlasnika. Znači prikupljanje sve te dokumentacije, te ubacivanje i te skice i ostale dokumentacije u registar i tek tada zgrada dobije OIB.

*Kome taj OIB zapravo koristi? Vlasnicima stanova, vama kao upraviteljima, budućim potencijalnim kupcima ili prodavateljima? Što se iz tog OIB-a vidi?

-Mogu reći da je intencija Ministarstva bila prvenstveno to da se utvrdi koliki broj zgrada i ulaza postoji u Hrvatskoj i da imamo kompletnu sliku koliki je broj stambenih jedinica u Hrvatskoj. Vidjet će se i u čijem je nekretnina vlasništvu,  koliko ima kvadrata i tko ju koristi ako je u najmu... Tako da ćemo imati kompletnu sliku, s time da ćemo tu bazu morati ažurirati kada se promjeni vlasnik. A postoji naravno i registar upravitelja. Tamo su upisani svi upravitelji u Hrvatskoj, tako da se isto zna i taj dio.

*Što se tiče ugradnje dizala, koje su propozicije i koje sve zgrade mogu ugrađivati dizala? Kada se očekuje raspisivanje natječaja?

-Što se tiče programa ugradnje dizala u postojeće višestambene zgrade, taj natječaj će biti vrlo brzo otvoren budući da je Vlada donijela program, tako da pretpostavljam da bi negdje u travnju mogao biti pušten van. S obzirom da mi imamo već 30-ak zainteresiranih zgrada i budući da je dosta velika navala u cijeloj Hrvatskoj, nekako je realno za očekivati da neće sve zgrade odmah na tom prvom natječaju, u ovoj fazi, ostvariti sufinanciranje. Ali dobra stvar je da će te bodove koje ostvare u ovoj godini moći prenijeti u sljedeću godinu, tako da ipak u sljedećim razdobljima postoji mogućnost sufinanciranja. Znači, ono što je bitno je da zgrade koje ne prođu, prenose bodove i u sljedeću godinu. Prva stvar je izrada glavnog projekta za ugradnju dizala i onda prikupljanje sve ostale potrebne dokumentacije.

Prema programu ugradnje dizala, zgrada mora imati minimalno tri kata. Normalno, više bodova će dobiti zgrade koje imaju veći broj katova. Također, više bodova će ostvariti zgrade koje imaju trudnice u zgradi i zgrade koje imaju djecu mlađu od sedam godina i osobe starije od 65 godina.

Također, zgrade u kojima su osobe sa invaliditetom, to jest oštećenjem donjih ekstremiteta. Znači svaka takva osoba će donijeti dodatne bodove.

A što se tiče načina ugradnje liftova, u 30-ak naših zgrada, pet liftova bilo bi izgrađeno s vanjske strane zgrada, a za 25 je predviđena mogućnost ugradnje unutar zgrade. U nekim zgradama je to dosta teško izvedivo i dodatni su troškovi, jer treba odraditi i neke građevinske radove, zaključuje Furač.