U OŠ Draganići uče o bogatoj povijesti svog kraja, proučavaju i glagoljicu

Draganić, plemenita općina, kraj je bogate povijesti, a unatrag desetak godina entuzijasti iz ovog kraja marljivo istražuju i prikupljaju povijesnu građu kako bi dio bogatog nasljeđa pokazali javnosti. Isto tako i u Osnovnoj školi Draganići nastoje djeci i mladima približiti tradiciju njihovog kraja.

Kristina Vrbanek, profesorica povijesti i geografije u draganićkoj školi posebno se posvetila proučavanju glagoljice s  učenicima.

-Istražujemo povijest Draganića, između ostalog,  došli smo do podataka da se ovdje pisala glagoljica, odnosno da su ovdje bili prisutni popovi glagoljaši koji su držali mise. Istražujući u Acta Croatici Ivana Kuljevića Sakcinskog došli smo do podataka da ima puno listina iz Draganića. Primjerice postoji listina iz 1436 godine. U svim tim listinama se obično piše o prodaji ili zamjeni zemlje. Listina iz 1533.  govori da Mihajlo Bencetić, draganićki župan dobiva na korištenje zemlju.

Iz listina je vidljivo da su prisutni aldomaši, oni su u principu svjedoci, a ako ta prodaja dobro prođe pije se aldomašnik da sve bude kako treba, ispričala je Vrbanek.

U svoja istraživanja uključili su i stručnjake pa su organizirali i nekoliko predavanja o glagoljici u Draganiću.

-U suradnji s Biserkom Draganić iz Zagreba, Darkom Žubrićem i Stjepanom Bahretom 2016. godine smo održali prvo predavanje, tu u Draganiću i radionice na temu glagoljice. Radili smo slova glagoljice od slame, ukrašavali smo stare tradicijske igračke s glagoljicom, bila je radionica filcanja vune, pa smo radili vrećice za mobitele s glagoljičnim slovima, radili smo i čestitke za različite prigode. Sve su to djeca odradila, dodaje Vrbanek.

Upravo u vrijeme kad su se u Draganići počeli baviti istraživanjem glagoljice, ovo je staro hrvatsko pismo uvršteno u nematerijalno kulturno dobro. To je bio poticaj da se nastavi i dalje, a u tome im je pomogla suradnja sa Područnom školom u Oštarijama.

-U OŠ Draganići smo 2018. godine smo napravili smo jedan projekt gdje smo pozvali učenike iz Područne škole Oštarije. Tamo je, naime,  glagoljica vrlo prisutna i oni su puno više od nas u tome napredovali. Došla su djeca iz Oštarija i učila su našu djecu glagoljicu. Bile su to različite radionice, neki su radili bookmarkere, pod Tehničkom kulturom su izrezivali slova iz drva. Djeca su učila pisati, izrađivali su nakit… 

O svojim iskustvima o sudjelovanju u ovom projektu više nam je reklo troje učenika osmog razreda.

-Uključila sam se jer mi se to činilo jako zanimljivo i poučno, htjela sam nešto naučiti i jesam. Glagoljicu nema priliku svatko učiti i zahvalna sam da sam ja imala tu priliku, a naučila sam i da je Draganić kraj bogate povijesti, rekla je Eva Moguš.

Lucija Predojević sudjelovala je u dramskoj grupi.

-U dramskoj grupi smo glumili i usput učili o glagoljici. Naučila sam čitati neka slova i napisati svoje ime na glagoljici, ali moram priznati da sam malo i zaboravila, morala bih se prisjetiti.

Leon Paladinić Pažulinec sudjelovao je u izradi bookmarkera.

- Dopalo mi se što je glagoljica vrlo različita od latinice, zanimljivo je pisati i znati čitati.  Najbolje sam naučiti napisati svoje ime i prezime, ako i zaboravi Leon kaže da se podsjeti jer mama ima njegovo ime tetovirano na glagoljici.

U ovaj projekt sa školom iz Oštarija bili su uključeni učenici od petog do osmog razreda, a uz poučavanje kolega, vrlo su brzo savladali glagoljicu.

-To im je bilo interesantno, bilo je to više druženje i suradnja između dviju škola i uvjerena sam da ćemo to i dalje raditi, no zaustavila nas je korona. Posjetili smo Oštarije, bili smo u njihovoj crkvi, pokazali su nam inkunabule. Imaju zaista puno toga i to smo istraživali. Otišli smo s djecom na izlet na Krk u Bašku, od kud je sve poteklo kako bi vidjeli Baščansku ploču. Tamo smo došli i na ideju da jedno malo glagoljično slovo, a to je slovo D, a u brojevnom smislu označava i brojku pet, postavimo ispred naše škole. Slovo D kao Draganić, kaže profesorica Vrbanek.

U tome su im pomogli učenici Mješovite industrijske obrtničke škole. Kroz izradu glagoljičnog slova D ujedno su svojim učenicima približili zanimanje zidar, a učenici MIOŠ-a su pokazali da zidar može raditi i kreativnije stvari od zidanja.

-To nas je potaklo da se obratimo i Šumarskoj školi s idejom da se ili slova ili namještaj u obliku glagoljičnih slova naprave od drva. Nama je velika želja da se u mjestima Karlovačke županije stavi po jedno slovo, a inicirali smo da se u projekt Karlovačke županije „Dodir civilizacija“ uvrsti i glagoljica,  što je i prihvaćemo, napomenula je Kristina Vrbanek.

Mišljenja je da je glagoljica pomalo zanemarena u Karlovačkoj županiji, a natpisa se može naći na nekoliko mjesta.

-U Ozlju ima glagoljskih natpisa. U Acta Croatici spominju se listine Dubovac, Modruš, Ribnik, Ozalj, Draganić, Otok (Mekušje), dakle po svuda ima glagoljice. Zanimljivo je da se veliki broj tih listina, za koje mi niti ne znamo, nalaze po muzejima i knjižnicama u svijetu, primjerice u Parizu i Kijevu, kazala je Kristina Vrbanek.

Novi povijesni detalji

Proučavanjem povijesti Draganića bavi se udruga ZRAKA, a jedan od članova Anđelko Vrbanek je napomenuo da je pred njima i jedan novi projekt.

-Prošle godine smo u Draganiću na temelju Lopašićeve bilješke o plemenitoj općini Draganić pronašli kuću Napoleona pl. Špun Štrižića, pravnika i književnika. On je bio i zet Ivana Mažuranića, prijateljevao je s Augustom Šenoom jer su zajedno studirali, tako da otkriće njegove kuće otvara novu dimenziju o mogućem boravku bana Ivana Mažuranića u Draganiću, istaknuo je Vrbanek.

Foto: Dinko Neskusil