U Karlovačkoj županiji 40 obiteljskih domova ispunjava uvjete

„Dok ide-ide“, obrazac je to po kojem izgleda funkcionira velika većina stvari u našoj zemlji.

Iako smo znali, neki iz vlastitog iskustva, a neki iz priča rekla-kazala, već dugo vremena nešto „ne štima“ u obiteljskim domovima za starije, ali nitko nije htio ili smio javno reagirati i krenuti u bistrenje te mutne vode, čast izuzecima, u kojoj je nekim pojedincima „pala sjekira u med“ i kojima je to dobra prilika za odličan business i brzu zaradu, nad kojom su kontrole slabe ili gotovo nikakve.

Tragični požar u kojem su stradali nepokretni korisnici spomenutog Doma u Hrvatskom Zagorju na „na noge je digao“ sve odreda, institucije, ustanove, struku i javnost i kao što to obično biva, naknadna pamet je proradila. Prvo je počelo čuđenjem, zgražanjem, pretjeranom empatijom, prikrivanjem, „posipanje pepelom“, traženjem odgovornosti i krivca.

S pravom se postavlja pitanje jesu li krivci oni koji nisu činili, a morali su jer to im je posao ili oni koji jesu, a znali su da krivo čine. Vječna dilema na čiji ćemo se odgovor načekati.

Jadno je to u našem društvu, što ostavlja gorak okus nemoći, kad tragedija diktira tempo rada, zaštite i sveopće brige o provođenju i poštivanju zakona koji su dobri, postoje, ali ne vrijede za sve jednako.

Vjerujem da se i vi kao i ja pitate, što je sljedeće i do kada ćemo ovako? Znate kako.

A do tada, dok razmišljate nadam se „u cipelama“ onih obitelji koje su izgubile svoje najdraže u požaru, svih onih koji će uskoro nekoga iz obitelji morati smjestiti u neki od privatnih ili obiteljskih domova ili ste baš vi ti koji svoj život u takvim ustanovama živite jer povratka u vlastiti dom od tamo nema, zapitajte se, jeste li mogli reagirati kad je bilo vrijeme i jesmo li svi pomalo odgovorni za trenutno stanje, o kojem velika većina nema pozitivno mišljenje.

Naravno, uvijek postoji kukavički izlaz - dobro opravdanje, „a što ja tome mogu“. Pa kad ne možemo, onda nam drugačije ne može ni biti.

Je li postojeći sustav održiv, prosudite sami, iz ovih nekoliko odgovora, koje smo dobili iz županijskog Upravnog odjela za hrvatske branitelje i zdravstvo.

Koliko Obiteljskih domova za stare i nemoćne osobe na području Karlovačke županije?

Karlovačka županija izdala je ukupno 40 Rješenja o ispunjenju minimalnih uvjeta prostora, opreme i potrebnog broja i vrste radnika za pružanje usluga smještaja u obiteljskom domu kao profesionalne djelatnosti a sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN br. 40/14, 66/15). Popis obiteljskih domova Karlovačke županije objavljen na službenim stranicama Karlovačke županije: www.kazup.hr

Je li Županija imala saznanja ili  dojave o nepravilnostima u radu ili nedostacima te jeste li i u kojem roku od dojave obavili nadzor?

Karlovačka županija nije zaprimila niti jednu dojavu ili spoznaju o nepravilnostima. Inspekcijski nadzor nije u nadležnosti Karlovačke županije već Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku vrši inspekcijski nadzor po zaprimljenoj prijavi o bilo kakvim nepravilnostima. Županija je nadležna isključivo za utvrđivanje minimalnih uvjeta za početak pružanja skrbi, eventualno proširenje ili smanjenje kapaciteta te prestanak pružanje usluga obiteljskog doma. Eventualno, Županija zaprima pritužbe, bilo korisnika, bilo članova njihovih obitelji te ih promptno prosljeđujemo Ministarstvu.

Postoji li određena „Županijska strategija o skrbi starijih i nemoćnih osoba“….prvenstveno se tu misli na bolju kontrolu i zaštitu upravo osoba koje su smještene u Obiteljske domove?

Vezano uz Županijsku strategiju o skrbi starijih i nemoćnih osoba Karlovačka županija usvojila je Akcijski plan socijalnih usluga u kojem su navedeni strateški ciljevi razvoja na području socijalne skrbi, a koji su usklađeni sa županijskim razvojnim dokumentima i smjernicama. Na temelju analize kapaciteta i dostupnosti mreže socijalnih usluga te procjene specifičnih potreba skupina u većem riziku od socijalne isključenosti, određeni su prioriteti te strateški i operativni ciljevi razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga. U sklopu Akcijskog plana planiran je nastavak određenih aktivnosti koje su u tijeku, ali i provedba novih aktivnosti.

Nevezano za kontrole resornog ministarstva ili Centara za socijalnu skrb, može li Županija samostalno postaviti određene standarde, kad već izdaje dozvole rad Domovima, može li uspostaviti održivi sustav brige kroz određene programe i kontinuirani nadzor te može li osigurati dovoljno stručnih djelatnika?

Nastavno na već navedeno, Županija je nadležna isključivo za utvrđivanje minimalnih uvjeta za početak pružanja usluga smještaja u obiteljskom domu kao profesionalne djelatnosti, eventualno proširenje ili smanjenje kapaciteta te prestanak pružanje usluga obiteljskog doma.

R.Benković

Foto:I.Čepurkovski