U Karlovačkoj županiji 250 malih folkloraša

Jedno od prepoznatljivijih obilježja pojedinog naroda ili mjesta je folklor. Kulturno je to stvaralaštvo u usmenom, plesnom, glazbenom ili zapisanom obliku. Tijekom korona pandemije sve je stalo, pa tako i čuvari narodnog blaga, folkloraši sa svojim aktivnostima. Nakon gotovo tri godine smotre su ponovno zaživjele u Karlovcu. Nedavno je održana Smotra dječjeg folklora u Gradskom kazalištu Zorin dom, na kojoj su sudjelovala djeca u dobi od 4 do 15 godina. Ukupno je bilo deset društava, odnosno društva iz Ogulinskog Zagorja, Ogulina, Draganića, Rečice, Žakanja, Vivodine, Karlovca. Smotre dječjeg folklora održavaju se jednom godišnje. Na njima se prvenstveno izvode tradicionalne igre, pjesme i plesovi. Nekada je bilo više djece na folkloru, prisjeća se predsjednik ZAKUD-a Damir Škrtić. Pandemija je učinila svoje. Zadatak koji se sada nalazi pred ZAKUD-om orijentiran je na populariziranje folklora među djecom.

-Prije korone 2019. godine na dječjoj smotri folklora sudjelovalo je oko 550 djece u 22 skupine. Naravno da ih ima još i više jer ne sudjeluju baš svi na ovoj smotri. Sretni smo da ih se ove godine pojavilo 250 nakon tri godine. Ako ne bude problema s koronom očekujemo brojeve iz 2019., rekao je Škrtić.

Dio KUD-ova trenutno pati od manjka djece među svojim redovima. Ipak, postoje mjesta gdje je folklor popularan među mlađim generacijama.

-Ima krajeva gdje je to duga tradicija, kao što su Draganić, Rečica, Ogulin, Karlovac, ali i ostali se KUD-ovi trude da okupe što više djece. Samo tako možemo nastaviti njegovanje naše izuzetno vrijedne kulturne baštine i sačuvati pjesme, plesove i običaje od zaborava.

U KUD se najbolje uključiti čim prije, ističe Škrtić i dodaje kako na županijskoj pozornici folklora nastupaju djeca već s dvije godine.

-Što prije to bolje, tako stječu lijepu i važnu naviku ljubavi prema našoj hrvatskoj kulturnoj baštini. Izuzetno su važni voditelji dječjih skupina, način njihove komunikacije s djecom izuzetno je važan.

Djeca i roditelji biraju sami koju će ulogu imati u folkloru, hoće li biti plesači ili pjevači ili svirači. Najvažniji dio folklora je narodna nošnja. Taj se odjevni predmet brižno čuva, prenosi se s koljena na koljena.

-Neki imaju izuzetno vrijedne stare nošnje, koje se prenose generacijama. Velik dio KUD-ova ima svoje nošnje u riznicama. Onima koji nemaju nošnje, iste im šivaju talentirani članovi ili već neki krojači i koji to znaju.

Kao što se narodna nošnja generacijski prenosi i pažljivo čuva, isti je postupak i s elementima plesa i pjesama. Kako bi folklor ostao u društvu najvažnija je obitelj.

-Vrlo je važan odgoj u obitelji, sugestija i podrška obitelji. Dobra atmosfera u društvima je isto jako važna. Kroz pozitivu i veselu atmosferu sve ide lakše, a udrugu uopće nije lako i jednostavno voditi ako to ne voliš. Tu nema honorara, samo velika ljubav i trud te bitka za sredstvima koja uvijek nedostaju, govori Damir Škrtić i dodaje kako je važno čuvati folklorno nasljeđe među djecom.

-Osim stjecanja ljubavi prema baštini , dijete nauči običaje, na nastupima stječe sigurnost, redovnim dolascima na probe odgovornost prema nastupima i ostalim članovima. Tu je i samostalnost na mnogim putovanjima, druženje, socijalizacija u punom smislu, zaključuje predsjednik ZAKUD-a.