Prvi Karlovački

U Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” zavirite u “Šareni svijet” Mojce Svetic Radočaj

Autor: Marta Marinović

07.02.2021

Kultura

Povodom Prešernovog dana, slovenskog kulturnog praznika, u Izložbenom salonu “Ljudevit Šestić” Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić”  možete od 8. do 26. veljače razgledati postav izložbe Mojce Svetic Radočaj pod nazivom Šareni svijet / Barviti svet Mojce Svetic Radočaj. Organizatori događanja su Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” Karlovac i Kulturno društvo Slovenski dom Karlovac.

Ukratko o autorici

Mojca Svetic Radočaj rođena je 2. 8. 1973. u Ljubljani. Pohađala je Srednju školu za dizajn i fotografiju SŠOF smjer modni dizajn u Ljubljani. Školovanje je nastavila na Pedagoškom fakultetu, smjer likovna pedagogija. Iako je njezina prva ljubav bila kiparstvo, nakon što je upoznala spisateljicu Zvezdanu Majhen, koja ju je zamolila da joj ilustrira njezinu poeziju za djecu, udružile su snage te je za svoj diplomski rad ilustrirala njihovu prvu zajedničku slikovnicu “Cofki”.

Surađivala je sa nekoliko izdavačkih kuća u Sloveniji te ilustrirala časopise za djecu. Sudjelovanjem na bijenalu dječje ilustracije u Ljubljani njihova zajednička slikovnica “Moja prva šola” bila je nominirana za najljepšu slikovnicu za djecu. Godine 2002. doselila je u Karlovac gdje danas živi sa svojom obitelji. Od kolovoza 2020. godine članica je HDS-ZAMP. Do sada ima uglazbljene dvije autorske pjesme “Slava Tebi” i “Bijeli Božić navješćuje”, u suradnji sa Zvonimirom Dropuljićem i Marijom Badovinac. Osmislila je patuljka Igija, zaštitni znak karlovačke knjižnice, čije ime je izvedenica od Ivan Goran. Napisala je nekoliko pjesmica o njemu te ih ilustrirala. U suradnji s gospodinom Ivanom Bačićem iz Zagreba te izdavačkom kućom Znanje nastale su slikovnica “Barba Pajo mjesečar”  i  naslovnica za knjigu “Hrvatski vuk”.

Izložbom “Šareni svijet Mojce Svetic Radočaj” ovaj se put, pored ilustracija, predstavlja i sa slikama, akrilima na platnu, koje su nastale u razdoblju od početka epidemije korone do danas. Tematika je vrlo različita, od sakralne pa do karlovačkih motiva.