"U 2026. nastavljamo sa zamjenama dotrajalih cjevovoda, najveći projekt je vodocrpilište Mostanje"

O radu gradske tvrtke Vodovod i kanalizacija, posebno o vodoopskrbi koja je mjesecima top tema u Karlovcu, u emisiji Aktulano na Prvom karlovačkom govorio je direktor tvrtke Miroslav Vukovojac. S njim je razgovarala je Renata Benković.

• Bliži se godišnjica početka Vašeg rada u Vodovodu i kanalizaciji, točnije 16. prosinca prošle godine ste zasjeli u ovu vruću fotelju Vodovoda i kanalizacije. Osobno, kako se osjećate iz današnje pozicije? Biste li prihvatili posao koji vam se tada ponudio?

-Svakako je izazovno i to se vidi iz svakodnevnog rada, po medijima i tako dalje… Kad sam dolazio znao sam dio situacije u tvrtki. Normalno, kad „zagrebete“ malo više, onda se otvore i neke druge stvari i vidite koji su drugi problemi i što morate rješavati. Stvar je još i u tome što sam došao taman na preuzimanje i razgovore u vezi pripajanja vodovoda Duge Rese i Ogulina.  Imali smo intenzivne radove i pregovore u vezi toga i u Ministarstvu i u Hrvatskim vodama i 30. prosinca 2024. smo se pripojili. Nakon toga je slijedilo i plan gradnje pa plan poslovanja, bilo dosta tih aktivnosti vezano uz ta pripajanja. Tako da se baš nisam mogao baviti direktno sa vodoopskrbom. To je radio voditelj vodoopskrbe. U tom prvom dijelu mog mandata težište je bilo na kompletnom uslužnom području zato što smo morali zadovoljiti te kriterije koji i traže Ministarstvo, Hrvatske vode, zakon i Vijeće za vodne usluge.

• Prva godina mandata je pred istekom kako biste se generalno osvrnuli na ovu godinu, efektivno rada i svega onoga što ste planirali i što ste možda mislili da će drugačije završiti. Dakle, jedna uopćena ocjena ove godine.

-Možda se vidi drugačije prema van, ali tu je bilo jako puno aktivnosti. Ono što bih htio napomenuti  VIK više nije samo VIK Karlovac nego je VIK tvrtka koja radi posluje na velikom području. To je područje Karlovačke županije plus Krašić i tu još ide Slavsko Polje i Crevarska strana koji spadaju u Sisačko-moslavačku županiju. Pripajanje će sinergijski donijeti rezultate i već smo na putu prema tome. Jedan je i kontrola ispravnosti vode.  Recimo minimalni broj uzoraka sa mreže bio je 672 za Karlovac, a sad je analizirano u 2.435 slučajeva, za Ozalj minimalno godišnje je bilo 240, a oni su u 2024.  napravili samo 24, a 174 je napravljeno ove godine do 12. rujna.  Za Krašić je minimalno 192, a u 2024. su napravili samo 41, do 12. rujna napravljeno 140 kontrola i tako dalje,  da ne idemo u detalje… U Hrvatskoj je sada 41 uslužno područje. Postoji tendencija da bi se trebalo smanjivati na 20, a nas iz drugih uslužnih područja, gradova i županija zovu da svoje iskustvo u tom udruživanju  podijelimo s njima, normalno i dobre stvari.

• Bez obzira na ove benefite koje ste sada nabrojali, bilo je nekih koji su rekli da neće i ne žele pripajanje. Recite s kojim argumentima ste pridobili ove koji se nisu htjeli pripojiti?

-To vam je, rekao bih, brak iz koristi, ali šalim se. Postoji i dalje otpor nekih vodovoda ili komunalnih poduzeća u tom pripajanju jer svako je imao svoj vodovod, tamo je bio svoj gazda upravlja sa svojim financijama, upravlja svojim procesima nabavama…. Sad trebate promijeniti postavke razmišljanja tih ljudi razmišljanja i svega ostaloga. To dobro funkcionira da sada, krenuli smo u dobrom smjeru. Razgovaramo o stvarima koje su se dogodile, o problemima koji se javljaju, dijelimo iskustva.

• Vratit ćemo se kasnije na broj zaposlenih, što je vezano za pripajanje. Sad bi se fokusirali na to da zagovarate promjenu kompletnih dionica vodoopskrbe umjesto „krpanja“ da bi se smanjili gubici vode. Krenuli ste u zamjene većih dionica cjevovoda. Koliko je predviđeno lokacija?

-To smo krenuli raditi s vanjskim izvođačem i to je 19 lokacija. Na tim mjestima su veća puknuća i to je ukupno negdje 75 km mreže. Vrijednost radova je oko 841.000 eura. Cilj nam je zamijeniti tu dotrajalu mrežu. Imali smo situaciju na Stativama gdje je na šest mjesta puklo i curila je voda i nakon dva sata što je naš djelatnik popravio taj dio, ponovo je počela curit voda. Promijenili smo 35 m cijevi  i nismo tamo bili tri mjeseca, a ovako bi a ovako bi morali. Sad radimo u Husju i Netretićkom Bukovju,   planirani su još Bridići i Ulica kneza Branimira za ovu godinu, a kasnije bi trebalo ići i u Trebinji, Goljakima, Tušiloviću, Perinčići… To je u planu za iduću godinu.

• Kad smo upravo kod ovih velikih investicijskih radova, slijedi pitanje vezano o zamućenju pitke vode. Ono se najčešće pojavljuje nakon tih većih zahvata kad se intervenira u cjevovode odnosno vodovode. Do kada će se to događati?

-Mi imamo 42 km cijevi od lijevanog željeza. Te cijevi su ispunjene rekao bih i oksidacijama, tu je unutra i kamenac i kad se radovi izvode stresu te cijevi i onda dolazi do zamućenja. Mi smo prošli tjedan razgovor s izvođačem iz Austrije koji se bavi čišćenjem cijevi od lijevanog željeza. Znači ovo bi bilo nekakvo prijelazno rješenje dok ne zamjene ta trasa. Dakle, to je izvedivo i postoji mogućnost da da se to očisti. Mi ćemo vjerojatno ići u tom smjeru, ali to je prvi dio. Drugi dio je radimo preko SenzoriKA-e, to je manji projekt za hidrante, a radimo alarmni sustav. Evo jučer mi je kolega koji se bavi time poslao da je netko u Zagrebačkoj otvarao hidrant bez dopuštenja. Znači mi smo „posijali“ na određene hidrante takve alarmne sustave. Dodao bih da smo izvođačima koji od nas zatraže  definiramo hidrant s kojeg mogu uzimati vodu s time da taj hidrant ima na sebi vodomjer i da se zna koliko je vode povučeno i na osnovu toga napravili smo i uputu kako bi izvođač trebao koristiti taj hidrant da ne napravi zamućenja.

• Došli smo i do projekta aglomeracije. U kojoj je on fazi? Dakle, kompletan projekt aglomeracije, a posebno ćemo se fokusirati na Zvijezdu.

- U sklopu aglomeracije imamo šest grupa radova. Radovi na prvoj grupi su završeni, dobivene su uporabne dozvole i naši stanovnici se priključuju na sustav. Što se tiče drugih lokacija, tu je isto već gotovost vrlo visoka. Negdje čekamo tehničke preglede odnosno dokumentacija se slaže za te tehničke preglede. Nakon toga će slijediti uporabne dozvole i isto će se ići na priključenje. Treba  napomenuti je rok za aglomeraciju do 31. prosinca 2025 pomaknut na ljeto, znači do 30. lipnja 2026. s time da je do osmog mjeseca za dozvole i ako nešto još potrebno napraviti. Što se tiče Zvijezde, trenutno se ne radi. No, nema baš puno posla do kraja. Ostale su još Gambonova i Bencetićeva. Morali smo izmicati trasu zbog zida i zbog zahtjeva konzervatora i morali smo mijenjati i građevinsku dozvolu. Sada razgovaramo i s nadzorom da se ipak pokrene te aktivnosti u Zvijezdi, da se to dovede kraju i da završimo ovu priču Zvijezde.  Dakle kad se završi ta priča radova u „podzemlju“ onda se nastavljaju radovi asfaltiranja i svega ostaloga. Znači radovi su ostali samo u Bencetićevoj i Gambonovoj. Grad Karlovac je u proračunu za iduću godinu planirao izdvojiti 300.000 eura kapitalne pomoći za ubrzanje rekonstrukcije vodovodne mreže.

• Za što ćete ih iskoristiti?

-Znači imamo projekte koje će raditi Poslovna jedinica Karlovac i to su malo veći projekti, onda projekte sanacije koje radimo samostalno u svom aranžmanu sa našom operativom i sanacija koju ćemo raditi sa vanjskom tvrtkom kao što smo radili ove godine ovih ovog 19 projekata. Od projekata  koji će se raditi treba izdvojiti vodocrplište Mostanje,  za koje smo dobili građevinsku dozvolu. Sad ćemo ići sa studijom izvodljivosti. Sami radovi za postrojenje vrijedni su negdje oko četiri milijuna i 255 tisuća eura. Međutim, kad dodate i nadzor i vođenje projekta to je oko pet milijuna eura. O tome se govori devet, deset godina i sad smo došli do građevinske dozvole. Tu je trebalo napraviti dio  aktivnosti sa Hrvatskim vodama, ali i sa HŽ-om. Uspjeli smo i to riješiti.

• Što to novo vodocrpilište znači za potrošače, odnosno korisnike Vodovoda i kanalizacije?

-Dobit će se još kvalitetnija voda po studiji koja je napravljena i po mjerenju ta voda je kvalitetom blizu borlinskoj vodi. Također dobit ćemo dostatnu količinu vode u ljetnim mjesecima zato što je to kapacitet  300 litara u sekundi. Napomenuo bih da su vodocrpilišta Gaza 1 i Gaza 3 dosta istrošena za vrijeme Domovinskog rata a radili smo i revitalizaciju tih bunara te smo dobili smo bolju izdašnost, a uklonjen je mulj koji je nataložen. Ali, postoji mogućnost da ti bunari budu i zatvoreni. Također,  moramo raditi na ovim sanacijama zbog gubitaka koji su trenutno 60-ak posto. Uveli smo dodatne ekipe za pronalaženje kvarova i imamo interventnu ekipu. Sad smo uveli i drugu ekipu.

• Zbog popravaka nema vode u kućanstvima i ne koristi se. Često znamo dobivati pitanja naših sugrađana, vaših korisnika, a oni pitaju hoće li se i tko bi trebao privatnim osobama refundirati vodu koju kupuju, a zapravo ne mogu piti?

-Ja bih s druge strane pitao refundira li HEP to što nema struje u sustavu? Zato ponavljam, ako nema vode znači voda ne ide preko vodomjera. Mi isporučujemo vodu i u vrlo velikom dijelu je voda ispravna, pogotovo sada kad smo počeli sa ispiranjima, sa sanacijama, počeli smo dobivati rezultate ali rezultati nisu brzo uočljivi.  Kad je nesukladna voda, ljudi mogu prijaviti zamućenu vodu na 0800 400 047 gdje naš djelatnik tamo zaprima prijave. Kad zaprimi prijavu, djelatnik koji se bavi ispiranjem ode tamo i na hidrantu ispere vodu odnosno vidi kakva je voda i jeli voda bila zamućena ili nije. Ako je voda bila zamućena korisniku koja je prijavio zamućenje znači bit će otpisano dva kubika vode.

• Vratila bih se još na ovo pripajanje. Nismo rekli koliko sad Vodovod i kanalizacija zapravo ima zaposlenih ljudi sa ovim svim pripajanjima i pomaže li to u poslovanju. Ne mislim na onaj administrativni dio, nego zaista mislim na ljude koji su na terenu.

-Sad smo velika tvrtka i imamo 325 zaposlenih, 189 u Karlovcu, 41 u Dugoj Resi, 51 u Ogulinu, 15 u Ozlju, 16 imate u Slunju, osam u Vojniću i pet u Lasinji. U Lasinji smo morali formirati novo i to je bila moja intencija jer se pokazalo da ne možemo funkcionirati da tamo nema nikoga. Inače naši djelatnici iz Karlovca su išli u Lasinju, znači 40 minuta gubite dok odete tamo, tako da smo morali osnovati tamo pogon. Koordinacija mora biti i zato imamo sastanke direktora kroz koje to sve obavljamo. Veliko smo područje. Velike aktivnosti imamo. S druge strane velike su i potrebe za operativom i to  moramo osigurati. Mehanizacije nikad dovoljno. Pogotovo zato što su ta vozila su već sad pred izlaskom. U Ozlju fali vozila, u Dugoj Resi, Lasinju sad moramo opskrbiti bagerom i vozilom. Cetingrad će preći iz lokalnog vodovoda pod vodovod Slunj. Također i tamo će trebati osigurati veliko područje. Mreža je razvedena i jako je veliko to područje, ali već imamo mrežu napravljenu pa onda se mora i održavati. I onda se nameće pitanje cijene vode.

• Najavili ste povećanje cijene vodnih usluga. Koliko je to zapravo povećanje u apsolutnom iznosu, ali onda možemo podsjetiti naše građane kako oni doma mogu uštediti vodu i na koji način sami sebi pomoći kad već s druge strane ide povećanje cijene.

- Znači cijena vodnih usluga je napravljena na bazi smjernica koje je dalo Vijeće za vodne usluge. To je ovako knjižica podeblja, unutra je hrpa formula koje treba napraviti. Tako da je na osnovu toga  proizašla ova cijena koju sad imamo. Važno je isto napomenuti da kroz naknadu za razvoj, što su Hrvatske vode odnosno Vijeće za vodne usluge propisale, se sufinancira odnosno financira ove sanacije i izgradnja, odnosno revitalizacija i rekonstrukcija mreže. Zašto? Zato što bi trebali dva posto godišnje raditi na zamjeni mreže. Znači dva posto od 750 km mreže u Karlovcu je otprilike 15 km. Hrvatske vode su rekle da za sljedeću godinu nemaju financija za sve što bi trebalo se raditi jer su kroz aglomeracije dosta ušle u zaduženja. Zato određeno da pet milijuna eura za cijelu Republiku Hrvatsku je sljedeću godinu. Tako da ova naknada za razvoj jedini dio kroz koji možemo financirati svoje radove. Ono što moram napomenuti je da je bitno ulaganje u vodoopskrbu da nam se ne bi dogodilo ovo što imamo trenutno. Što se tiče štednje, bilo bi dobro da svako kod sebe pogleda curi li vodokotlić, kap po kap na godišnjoj bazi se nakupi. Isto tako na slavinama treba pregledati brtve i ako treba zamijeniti. Paziti kad se tuširamo da se ne otvori voda skroz jako.

• Što biste još dodali za kraj razgovora? Što je vama jako važno da podijelite s javnošću?

-Krenuli smo u novi način rada. Maknuli smo sad ovo krpanje i krenuli smo sa zamjenom većih dionica. To je prvi dio. Ono što još moram napomenuti da smo isto tako definirali 58 DMA/PMA zona jer mi smo za sada „slijepi“ i sad je to projektiranje gotovo i krenut ćemo sa radovima. Potrebno je vrijeme da se to završi. Logere smo postavili, znači idemo upravljat. Znači ima još tu i revitalizacija bunara, poboljšanje vodosprema i tako dalje. Zašto sve to govorim? Zbog toga što je pred nama taj proces da idemo iz interventnih na plansko, strategijsko planiranje i djelovanje. Zašto? Zato što nam je cilj nam je da se gubici smanje. Ono što mogu isto napomenuti je da i Hrvatske vode imaju akcijski plan smanjenja. Znači nije Karlovac jedini. Nije Karlovac jedini ni po zamućenju vode. Nije Karlovac jedini niti sa gubicima vode. Manje gubitke imaju Pula, Koprivnica, ali oni su imali i sreće da ih rat nije zahvatio i Hrvatske vode su investirale više kod njih. Hoću reći da planski radimo i poboljšavamo uvjete, radimo na kvaliteti, povećavamo ispitivanja kvalitete vode… Radimo na automatskom praćenju  sustava, detekciji od puknuća do saniranja da je vrijeme što kraće, što ćemo upravo s tim DMA zonama riješiti.  Time ćemo smanjiti gubitke, smanjit ćemo potrošnju struje… Moralo se zapravo u velike projekte krenuti, ali s vremenom će se vidjeti rezultati kao i uvijek u životu. Htio bih još zahvaliti svojim djelatnicima. Oni su na terenu uvijek. Razumijem i da bi  ljudi htjeli da se njihov problem odmah riješi, ali moramo voditi računa da imamo dijelove grada gdje možda više ljudi ostaje bez vode pa moramo prvo sanirati te dijelove i definirati prioritete.  Još jednom hvala svima.