U 2 sata ujutro prebacit ćemo se na 3 sata i odspavati tu noć sat vremena kraće

Sjećate se kako se je naveliko pričalo prije nekoliko godina kako će EU ukinuti ljetno i zimsko ukidanje vremena te kako će se usvojiti jedinstveno. Sporno je tada bilo to što se najavljivalo kako će svaka zemlja moći za sebe odlučiti na kojem će vremenu ostati. Do tog ukidanja ipak u međuvremenu nije došlo. Prema trenutno važećoj vladinoj uredbi mi nastavljamo s prelaženjem zimskog na ljetno računanje i obrnuto - do kraja 2026.

Do pomicanja sata i uvođenja ljetnog računanja vremena došlo je zbog potrebe da se smanji trošak električne energije. Kako dan traje duže, imamo više prirodne svjetlosti i trošimo manje energije. Prvi put je ova praksa zaživjela tijekom Prvog svjetskog rata. U Hrvatskoj je ljetno računanje vremena uvedeno 1983. godine. Začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson.

Ljetno računanje vremena nikad nije koristio velik dio zemalja tropskog pojasa jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi i veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena,  ali su od njegova korištenja odustale. Kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli niti stanovnici Rusije koji od 2014. imaju "trajno zimsko računanje vremena

Posljednjih godina znanstvenici tvrde kako i manji poremećaji obrazaca spavanja mogu imati značajne posljedice, i da je povećani broj srčanih i moždanih udara posljedica pomicanja sata, pa pomicanje vremena ne odgovara svakome. Većina ljudi teže se prilagođava proljetnom, nego jesenskom pomicanju sata jer gubimo sat sna. Kako bi što manje osjetili promjenu, savjetuje se da se nekoliko dana ranije idete spavati 10 do 15 minuta prije nego inače kako bi pomicanje sata prvih dana što manje utjecalo na vas.