Razgovor: Željko Fanjak, direktor Turističke zajednice Karlovačke županije

Turistički pokazatelji u županiji - porast od 22 posto u dolascima i 15 posto u noćenjima u odnosu na prethodnu godinu

VIŠE IZ RUBRIKE

Turistička sezona

Hotelskog smještaja je sve više, kao što sam spomenuo, i ti objekti su zapravo pravi pokazatelj da se razvijamo u cjelogodišnju destinaciju jer hoteli se bore za svakog gosta tijekom cijele godine i u pravilu ne rade sezonski

Nakon ohrabrujućih podataka o dobrim turističkim rezultatima u predsezoni, moglo se čuti da su ti podaci najava i uspješne sezone. Jesu li se predviđanja ostvarila, doznajemo od Željka Fanjka, direktora Turističke zajednice Karlovačke županije.

Podaci pokazuju da je ostvaren i porasta dolazaka i noćenja. Najviše gostiju, gotovo polovica, ima područje Rakovice, odnosno područje uz Plitvička jezera, ali i ostali dijelovi županije bilježe rast.

Kakvi su pokazatelji za Karlovačku županiju u sedam mjeseci ove godine?

-Turistički pokazatelji za prvih sedam mjeseci su izuzetno dobri. Bilježimo značajan porast ukupnog turističkog prometa, kako u pogledu broja dolazaka tako i u pogledu broja noćenja. Vrijedi istaknuti da smo ove godine, uslijed brojnih događanja i aktivnosti tijekom ožujka, travnja i svibnja, imali rekordnu predsezonu te su se pojačani turistički tokovi spojili s ljetnim dijelom godine kada uobičajeno bilježimo velik broj dolazaka turista. U brojkama rečeno, ostvaren je porast od 22 posto u dolascima i 15 posto u noćenjima u odnosu na prethodnu godinu, koja je također bila jako dobra za kontinentalni turizam.

Kako je taj turistički promet raspodijeljen po lokalnim i područnim turističkim zajednicama?

-I dalje kontaktno područje Plitvičkih jezera, koje razvija Turistička zajednica područja Plitvičke doline, ostvaruje gotovo 50 posto ukupnog turističkog prometa u Karlovačkoj županiji kao turističkoj destinaciji. Bitno je spomenuti da se sjajno razvijaju i ostale mikrodestinacije u našoj županiji uslijed čega imamo bolju disperziju ukupnih turističkih tokova, što nam je na razini upravljanja destinacijom jedan od glavnih ciljeva. Odlične pokazatelje ima i grad Karlovac čiji je rast turističkog prometa također dvoznamenkast što potvrđuje tezu da brojne manifestacije definitivno doprinose prepoznatljivosti određenog lokaliteta pa i povećanog interesa turista u konačnici.

Na razini destinacije želimo razvijati turizam temeljen na principima održivosti te smanjene opterećenosti prostora, a to možemo postići jedino razvojem cjelogodišnjeg turizma i disperzijom turističkih kretanja. Prirodna baština predstavlja glavni motiv dolaska turista i zato je njezino očuvanje osnovni preduvjet održivog razvoja u budućnosti.

Kakav je turistički promet u hotelima, kampovima, obiteljskom smještaju?

-U strukturi smještajnih kapaciteta dominiraju objekti u domaćinstvu i kampovi koji kumulativno ostvaruju preko 60 posto ukupnog turističkog prometa na razini destinacije. No, hoteli su se pokazali kao kategorija s najvećim porastom prometa i puno boljom popunjenošću ležaja u odnosu na obiteljski smještaj. Prošle godine Karlovačka županija premašila je brojku od 1.000 ležajeva u hotelskom smještaju. To nas posebno veseli jer su investitori prepoznali dugoročnu vrijednost destinacije i dali nam povjerenje da će u sinergiji sustavno razvijati destinaciju na obostranu korist.

Najveći broj noćenja u kampovima ostvaruju gosti iz Nizozemske i Francuske, koji u prosjeku ostaju tjedan i više dana po dolasku, dok u obiteljskom smještaju tu su domaći gosti i Nijemci koji su ujedno naši najbrojniji gosti.

Ima li Karlovačka županija dovoljno smještajnih kapaciteta?

-Najveći broj noćenja i dalje dolazi od individualnog booking-a što je razlika u odnosu na obalne destinacije te svojevrsna prilika za sve kontinentalne destinacije u Hrvatskoj. Agencijski dolasci su u porastu i bilježe dvostruko veći rast od individualnih aranžmana. Ove godine su agencije realizirale preko 76 posto više dolazaka i preko 47 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tu već možemo govoriti o trendu i sustavnom razvoju turizma na području Karlovačke županije.

Ukupan broj smještajnih kapaciteta iznosi preko 10.000 i u stalnom je porastu. Doduše, bilježimo i povremene smještajne kapacitete u kampovima na otvorenome koji su uglavnom vezani za određene manifestacije (primjer Momento Demento i slični događaji), no oni imaju malu iskoristivost ležajeva na razini godine jer su registrirani svega nekoliko dana. Hotelskog smještaja je sve više, kao što sam spomenuo, i ti objekti su zapravo pravi pokazatelj da se razvijamo u cjelogodišnju destinaciju jer hoteli se bore za svakog gosta tijekom cijele godine i u pravilu ne rade sezonski. Ukupno gledajući najveći broj smještajnih jedinica je u obiteljskom smještaju, no on je u relativnom padu jer se brojni slični kapaciteti transformiraju u hostele i ostale vrste organiziranog smještaja kako bi bili što konkurentniji na tržištu. Rekao bih da smještajnih kapaciteta u apsolutnom iznosu imamo dovoljno no ukoliko pogledamo iskoristivost pojedinih vrsta smještaja definitivno imamo manjak objekata poput hotela, glampinga, kuća za odmor i sličnih objekata koji nude dodanu vrijednost i koji mogu biti konkurentni na međunarodnom turističkom tržištu na temelju svih prednosti koje destinacija nudi.

Tko su najčešći strani gosti u Karlovačkoj županiji? Je li se struktura promijenila?

-Naša najznačajnija emitivna turistička tržišta odnosno države iz kojih dolazi najveći broj turista su u prvom redu članice Europske unije poput Njemačke, Poljske, Češke, Nizozemske, Francuske i Italije. Dakle, govorimo u prvenstveno auto-gostima koji dolaze u Hrvatsku na godišnji odmor i odluče dio vremena provesti uživajući u ljepotama koje Karlovačka županija nudi. Zadnjih godina izostali su gosti iz istočnoazijskih tržišta poput Južne Koreje, Tajvana i Vijetnama, ali u apsolutnim brojkama nije došlo do smanjenja ukupnog broja turista. Drugim riječima gosti iz obližnjih zemalja dolaze u većem broju nego prije.

Jesu li nove turističke atrakcije; Speleon i Nikola Tesla Experinece Center, utjecale na porast posjeta i kakvi su rezultati tih dviju ustanova?

-Definitivno da. Speleon kao centar podzemne baštine je projekt koji je rezultat zajedničke suradnje Javne ustanove Baraćeve špilje i Nacionalnog parka Plitvička jezera. Cilj je bio ponuditi dodatan sadržaj svim turistima koji dolaze posjetiti kontaktno područje Plitvičkih jezera i na taj način disperzirati ukupan turistički promet koji se stvara u našem najposjećenijem nacionalnom parku – Plitvičkim jezerima. Interpretacija speleološkog svijeta unikatan je turistički proizvod koji može privlačiti posjetitelje tijekom cijele godine i pokazalo se da to ljudi žele doživjeti. Odmah nakon otvorenja početkom godine brojne su turističke agencije došle posjetiti Speleon kako bi osmislile sadržaje koje će nuditi svojim klijentima od ove godine na dalje. To se pokazalo kao pun pogodak i svjedočimo velikoj posjećenosti u najintenzivnijem dijelu turističke sezone što daje nadu da će i domaći turisti doći posjetiti ovu atrakciju do kraja godine.

Nikola Tesla Experience Center je također oplemenio ukupnu turističku ponudu Karlovačke županije. Od samog otvorenja bilježi odličnu posjećenost te će zasigurno, uz Aquatiku, ostvariti sjajne rezultate dok kraja ove godine. I prije službenog otvorenja samog centra organizirali smo posjete brojnih predstavnika turističkih agencija te razgovarali s predstavnicima medija koji su podijelili vijest o otvorenju centra. Velik broj individualnih posjetitelja jasan su pokazatelj da je takva vrsta sadržaja bila potrebna Karlovcu i da zasigurno ima svoje mjesto na tržištu. Obje ustanove definitivno očekuje sjajna budućnost.

Ima li u planu novih sličnih projekata?

-Također jedan od specifičnih ciljeva u razvoju turizma Karlovačke županije kojeg smo si zadali je osmišljavanje novih sadržaja i motiva dolazaka turista. Osim prethodno navedenih novih turističkih atrakcija u planu je obnova turističke infrastrukture na brojnim lokacijama. U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti sudjelovali smo u prijavi dva projekta koji se tiču revitalizacije kulturne baštine – obnova starog grada Cetina nedaleko od Cetingrada i obnova starog grada Modruša nedaleko od Josipdola. Ta dva projekta procijenjene vrijednosti preko 10 milijuna Eura će definitivno doprinijeti ukupnoj atraktivnosti destinacije i ukoliko budu realizirani sredstvima europske unije definitivno će doprinijeti povećanoj posjećenosti Karlovačke županije tijekom cijele godine.