Je li izabrana lokacija zaista prikladna, koliko će građane to koštati i jesu li poduzete sve mjere zaštite okoliša?, neka su od pitanja koja zanimaju organizatore tribine

Tribina „RCGO Babina gora-Mi nismo protiv ali želimo znati zašto ova lokacija?"

VIŠE IZ RUBRIKE

    „Regionalni centar za gospodarenje otpadom Babina gora-Mi nismo protiv ali želimo znati zašto ova lokacija?", naziv je tribine koja je danas održana u organizaciji Građanske inicijative Karlovac, Udruge građana Pravica i Društva Potrošačica.

    Kako je ispred organizatora izjavio Žarko Kotur iz Građanske inicijative Karlovac, nemaju ništa protiv lokacije kao takve, nego žele odgovore na brojna pitanja kako bi imali konačno rješenje sukladno zakonu i zakonskoj regulativi.

    Organizatori između ostalog žele znati je li izabrana lokacija zaista prikladna, koliko će građane to koštati i jesu li poduzete sve mjere zaštite okoliša.

    Na projekt Centra Babina gora osvrnuo se Viktor Simončič, stručnjak koji se više desetljeća bavi problemima okoliša, posebno otpada i održivog razvoja.

    -Centar Babina gora gradi se otprilike po istom principu kao što je rađena  Marišćina, slično kao Kaštjun i slično kao što se drugi centri grade. Ja kod tih priča uvijek govorim, manje je problem sama lokacija, veći je problem tehnologija i kompletan koncept. Što se tiče Regionalnog centra Babina gora, on je napravljen po svim stručnim i tehničkim regulama potpuno na krivi način. Jedan od najboljih primjera je da se tamo prvo biološki otpad sav iskompostira, onda se odlaže i onda se na tom odlagalištu ide s otplinjavanjem, a to je zbrinjavanje gdje nema plina. Napravili su jednu tehnologiju mehaničko-biološke obrade koju ja moram priznati, samom sebi ne vjerujem. Između ostalog, instaliraju vrlo skupu opremu, na osnovu senzora, zraka, izdvajanja različitih materijala poput plastike i drugog, a s obzirom da to ne funkcionira kako treba, iza toga slijedi ručno sortiranje. Imate pretovarnu stanicu u Slunju odakle će godišnje doći oko 800 i nešto tona otpada, znači da će tjedno doći eventualno jedan kamion, ali će tamo biti napravljena jedna pretovarna stanica.  Imate još cijeli niz takvih dubioza.

    Moramo tražiti od nadležnog Ministarstva i Fonda da preispitaju tehnički taj koncept, a istovremeno i od Europske unije jer sve te naše regionalne centre nam na ovaj ili onaj način „amenuje“ Europska unija, odnosno agencija Jaspers. Ovdje je toliko stručnih gluposti napravljeno, nevjerojatnih da moramo reagirati vrlo oštro prema EU i od njih zatražiti odgovornost svih onih koji su sudjelovali da su uopće mogli proizvesti takav koncept. Sama tehnologija je neprihvatljiva, a problem je i u tome da građani ne znaju koliko će ih to koštati jer mi govorimo ovdje  samo o cijeni regionalnog centra, a što je s onim što vi morate 50 posto odvojiti već na izvoru pa sami morate zbrinuti i sortirati koji nema veze s regionalnim centrom. Zamislite recimo za one iz blizine Gospića ili pretovarne stanice Podum koja je 100 km udaljena do ovdje, koliko to košta. Vi vozite kamion 100 km u jednom smjeru i isto toliko nazad prazni. To je problem niza troškova, istaknuo je Simončič.

    Tribini se između brojnih pozvanih institucija nije odazvao nitko iz Europske komisije-predstavnika u Hrvatskoj, Ureda predsjednika, nadležnog Ministarstva, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, tvrtke KODOS niti od predstavnika gradske i županijske vlasti. Mile Sokolić iz Udruge građana Pravica rekao je  kako su se neki od njih ispričali zbog situacije s koronavirusom, ali da su dobili dosta pisama podrške od nevladinog sektora iz raznih hrvatskih gradova.