Vitomir Murganić, predsjednik Osmice

"Tko želi jednog dana postati planinar i aktivno se baviti planinarstvom mora završiti planinarsku školu"

VIŠE IZ RUBRIKE

Planinari

Osmica, društvo za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti  je vrlo aktivno društvo, nakon pandemije aktivnosti su pojačane, a ovih dana počela je s radom planinarska škola, a u tijeku je speleološka škola

Osmica, društvo za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti osnovano je 11. prosinca 2014. godine na sam Međunarodni dan planina pa i to ima jednu svoju simboliku. U tih osam, devet godina ostvareni su zapaženi rezultati. Društvo prijavljuje svoje projekte na razne natječaje i sredstva koja se dobiju glavni su prihod. Nakon pandemije, već prošle godine društvo je pojačalo aktivnosti i vrlo je aktivno. Ovih dana, točnije prošli tjedan Osmica je započela s planinarskom školom, a već je u tijeku i speleološka škola. O aktivnostima i radu društva razgovarali smo s predsjednikom Osmice Vitomirom Murganićem.

  • Dolazi proljeće i ljepše vrijeme, pojačavate li polako aktivnosti?

-Pa da, eto iza te nesretne korone već lani smo povećali aktivnosti i bilo ih je puno više od godine ranije. Ove godine smo krenuli dosta rano mogu reći. Krenula je naša speleološka škola, nakon dosta vremena, par godina kako je nije bilo u Karlovcu, sada smo krenuli i s planinarskom školom i u svemu tome će biti mi to kažemo, mala planinarska škola, zapravo radi se o obiteljskim izletima gdje vodimo djecu od tri, četiri godine pa nadalje u pratnji roditelja na neke izlete.

  • Planinarska škola je ustvari osnova planinarstva, je li tako?

-Planinarska škola je sukus svega toga, tko želi jednog dana postati planinar i aktivno se baviti planinarstvom predlažem da ode i završi tu planinarsku školu. Jednostavno, naučit će puno novih vještina, mnogo saznanja će dobiti, a sve u cilju da se što sigurnije kreće po planinama. Moram reći da postoji razlika između nas i izletnika - mi raspolažemo sa saznanjima koja su nam neophodna da bismo se sigurno kretali po planinama, planinskim predjelima. Planina nije samo livada, ima tu stijena i zavisi od ture do ture, ali recimo, uzmimo Velebit kao najljepšu planinu na svijetu, po meni, treba ipak raspolagati s nekim određenim znanjem ako se želi po njoj kretati.

  • Kako ste prezimili, je li bilo aktivnosti tijekom zime?

-Bilo je, ja sam vodio jednu grupu na zimsko planinarenje, to je jedno opet specifično planinarenje, bili smo na Blidinju, to je blizu jezera prije Tomislavgrada, u njihovom nacionalnom parku. Bili smo u jednom planinarskom domu, mogu reći da je snijega bilo više od metra, da nam je jedan dan tukao vjetar, na mahove negdje do 18 metara u sekundi, bilo je vrlo zanimljivo, zahtjevno i teško, ali bila je i dobra ekipa. Bili smo dobro opremljeni, a iskusni smo i znamo se kretati u takvim uvjetima. Bili smo na Čvrsnici, bili smo na Vran planini, sve je bilo vrlo zanimljivo i moram priznati da smo se jako teško vratili natrag, bilo je toliko snijega da se u trenutku na cesti ništa nije vidjelo.

  • Kakva je situacija s članstvom trenutno u Osmici?

-Ono što ja volim reći za udruge, ne samo planinarske, nego inače koje postoje u Hrvatskoj, sve su starije, a tako i naše i mi kao stanovnici smo sve stariji. Mi nastavljamo raditi i dovoditi što više mladih u društvo, tako da krećemo već s djecom od nekih tri do četiri godine, konkretno imamo igraonice i predavanja u Gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovačić" za njihovu predškolsku grupu, a povodom Međunarodnog dana voda vodimo ih na izlet, u šetnju na Koranu i posjet ćemo, između ostalog Aquatiku.

  • Možda da malo više kažemo o planinarskoj školi, još se može netko uključiti, tko se sve ustvari može prijaviti?

-U planinarsku školu mogu se prijaviti svi stariji od 16 godina s time da oni od 16 do 18 godine moraju imati potpis roditelja, odnosno staratelja. Tko god može hodati može ići u školu. Škola je koncipirana na način da su sva predavanja biti u društvenom centru Prostorija u Mile Krešića 4, to je ovaj novi prostor kod Karlovčanke. Naša škola se sastoji od osam predavanja koja traju oko dva školska sata uz popratne vježbe nakon predavanja, kao što su prva pomoć, čvorologija i tako dalje. U sklopu škole je sedam atraktivnih izleta, od čega su dva dvodnevna izleta, jedan je dvodnevni izlet na grobničke Alpe, jedan je na srednji Velebit. Znači, bit ćemo negdje u visini Baških Oštarija i svi koji završe školu izaći će na završni ispit koji je predviđen za 6. svibnja ove godine. Naravno, svi koji polože, dobit će diplomu Hrvatskog planinarskog saveza, koja dalje omogućava, ako se ostane u planinarstvu usavršavanje i školovanje kroz razne škole i tečajeve Hrvatskog planinarskog saveza odnosno kroz Osmicu.

  • Čovjek ustvari ne može ni biti ozbiljan planinar ako nije završio školu, školovani planinar puno je sigurniji u planini. Je li tako?

-Pa da, ja sam čak negdje bio na jednoj skupštini društva, neću ga imenovati,  tamo je čak postavljeno tako da ne može biti član Upravnog odbora i ne može ništa raditi u društvu, ako nema završenu planinarsku školu. Znači, ipak se treba nešto znati o tom planinarstvu. Mora se završiti, jer se tu dobiju saznanja i spoznaje, što te sve u planini može zadesiti, što ti se sve može dogoditi.

  • Kao udruga poznati ste po projektima, imate dosta projekata s kojima se javljate na natječaje i na taj način se financirate. Kakva je s tim situacija?

-Grad Karlovac i Karlovačka županija ne financiraju nas kao sportske udruge nego moramo sve proći kroz projekte. Mi smo lani radili negdje tridesetak projekata, ne prođete na svim natječajima, ali uglavnom mi smo prošli s 27, 28 projekata koje smo odradili, što s gradskim tvrtkama, što s javnim ustanovama, što s Hrvatskim šumama, s turističkim zajednicama, parkovima prirode, nacionalnim parkovima. Moram reći da tu naši speleolozi dosta toga odrađuju, bili su na istraživanjima u Crnoj Gori, dosta rade u Bosni i Hercegovini, rade na Dubrovačkom području, sada rade na trasi ove nizinske pruge Karlovac - Baške Oštarije, moraju se svi speleološki objekti obići prije trase i tako dalje. Znači, tu se dosta toga akumulira, ali morate imati članstvo koje će to sve skupa popratiti. Mi smo jedino planinarsko društvo u Karlovcu koje ima i speleološki odsjek. Postoje u Karlovcu Speleološki klub "Ursus Spelaeus" i Speleološko društvo "Karlovac". Zaista nemam sada saznanja o njihovoj aktivnosti, ali znam da imamo desetak, dvadesetak speleologa u okviru naše udruge i evo sada imamo i instruktore. Mogu se pohvaliti da je naš član speleolog Dinko Novosel predsjednik Europske komisije speleologa za spašavanje, za speleo spašavanje. Tako da speleologija ima dugu tradiciju u Karlovcu negdje od 1957. godine, još kada je Andrašević osnovao prvi odsjek u "Dubovcu". Znamo kako to već ide - malo ljudi dolaze i odlaze, neki zadovoljni, neki nezadovoljni… Uglavnom, treba jako puno ulaganja u tu opremu, koja je jako skupa i treba paziti na opremu. Tako da je danas dosta skupo oformiti speleološki odsjek ili klub iz početka, to zahtjeva dosta sredstava da se dođe do opreme. Mogu najaviti da će ove godine izaći jedna lijepa knjiga "Priče iz podzemlja", autor je poznati karlovački i europski speleolog Igor Jelinić. Tako da mi radimo dosta na tome, evo sada ide u speleološku školu nekih šest, sedam polaznika, pa ćemo nešto i pomladiti odsjek. Ne ostanu svi naravno u speleologiji, neki odu u planinarenje ili alpinizam, ali eto, proba se, vidi se kome odgovara koji đir tu i ostane.

  • Jedan lijepi jubilej obilježava se ove godine, on je vezan za Planinarsko društvo "Dubovac", ali i za sve planinare u Karlovcu. O čemu se radi?

-Da, Planinarsko društvo "Dubovac" osnovano je 1923. godine i ove godine obilježava sto godina kontinuiranog rada i na tome im čestitam. Prošlo je tu vrlo puno poznatih karlovačkih, ne samo planinara, nego i građana i djece. Zapravo, aktivnost planinarenja u Karlovcu datira još iz 1883. godine kad Hrvatsko planinarsko društvo tada postavlja profesora Krušnjaka za povjerenika za grad Karlovac i to su nekakvi počeci organiziranog planinarstva. Moram spomenuti našu sugrađanku koja je ''otac i majka'' hrvatskog alpinizma - Dragojlu Jarnević. Ona se još 1836. godine popela na Klek. Bila je začetnica planinarstva i alpinizma u Hrvatskoj u doba Ilirskog pokreta pa se smatra prvom hrvatskom planinarkom i alpinisticom. Godine 1843. kao prva žena popela se na Okić s južne, strmije strane. Evo, još od tada pratimo povijest planinarstva kod nas, a ova stogodišnjica Planinarskog društva Dubovac je uistinu važan jubilej.