Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja. Cilj obilježavanja je kontinuirano promicanje načela slobode medija, ukazivanje na važnost zaštite medijskih sloboda i borbe protiv svih oblika utjecaja na medije kao i sjećanje na medijske djelatnike koji su izgubili život obavljajući svoj posao

Svjetski dan slobode medija

VIŠE IZ RUBRIKE

    Svjetski dan slobode medija obilježava se od 1993. godine na temelju odluke Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz iste godine, a na preporuku Opće skupštine UNESCO-a iz 1991. godine. Kao dan obilježavanja odabrana je godišnjica usvajanja Windhoeške deklaracije o promicanju nezavisnog i pluralističkog afričkog novinarstva iz 1991. godine koju su usvojili afrički novinari u gradu Windhoeku u Namibiji. 3. svibnja dodjeljuje se i godišnja UNESCO-ova nagrada za slobodu medija „Guillermo Cano“.

    Ovaj dan služi i kao podsjetnik na mnoge medijske neslobode, zatvaranja novinara te ostale nedemokratske postupke prema medijima i medijskim djelatnicima u pojedinim dijelovima svijeta.

    U krizi se pokazuje važnost novinarstva!, naslovljeno je priopćenje Sindikata novinara Hrvatske povodom današnjeg Svjetskog dana slobode medija koje prenosimo u nastavku:

    U povodu 3. svibnja, Svjetskog dana slobode medija, Sindikat novinara Hrvatske poziva svoje članice i članove da tradicionalnom akcijom Pet minuta gromoglasne tišine po 21. put upozore na važnost novinara i medijskih radnika, ali i na njihov sve lošiji položaj.

    Iza nas je godina u kojoj smo pokušali upozoriti na važnost zaštite radnih i radničkih prava kao preduvjet za slobodu novinarstva i medija. Upozoravali smo da naše kolegice i kolege rade bez kolektivnih ugovora, da se ne poštuje Zakon o radu, da poslodavci koriste njihovu neorganiziranost i nameću neprimjerene uvjete rada i neodgovarajuće plaće.

    Onda je izbila pandemija koronavirusa (Covid-19) i u kratkom roku svi problemi dodatno su potencirani. Poslodavce, ali i nadležne koji upravljaju krizom, upozorili smo na nepoštivanje Zakona o zaštiti na radu, jer poslodavci nisu osigurali sredstva za zaštitu kolegica i kolega koji se svakodnevno, izvještavajući s terena, izlažu opasnosti za zdravlje, ali smo iskazali solidarnost putem SNH i kupili i podijelili zaštitnu opremu.

    U nastojanju da poboljšamo položaj novinara i drugih medijskih radnika, s kolegama iz HND-a pripremili smo zajednički prijedlog mjera za pomoć novinarskom sektoru, jer se udar na radnička prava i primanja osjetio odmah, a kod nekih poslodavaca i prije nego što su financijski osjetili posljedice krize.

    Primanja su rezana u nekoliko medijskih kuća, ponegdje i bez socijalnog dijaloga. Anketa koju smo pokrenuli s kolegama iz HND pokazala je da je čak 28,7 % slobodnih novinara izgubilo poslove, 26,2 % njih izgubilo je većinu svog prethodnog angažmana, a 15,9 % polovicu. Samo 15 % njih zadržalo je angažman. Osim smanjivanja plaća stalno zaposlenima, mnoge medijske kuće otkazale su suradnju stalnim honorarnim suradnicima i freelancerima.

    Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo predložili su konkretne mjere za pomoć novinarskom sektoru, jer mjere za očuvanje radnih mjesta koje je predložila Vlada RH ne pokrivanju mnoge koji su zaposleni u medijskom sektoru. Započeli smo i razgovore s Ministarstvom kulture u kojima pokušavamo dogovoriti da se osiguraju specifične mjere za novinarski sektor.

    Kad je Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio popis poslodavaca kojima je odobrena pomoć u krizi uzrokovanoj COVID-om 19, uvidjeli smo kako je nekoliko poslodavaca iz medijskog sektora povuklo sredstva, ali da su, unatoč pomoći države, drastično smanjili primanja radnika. Smatramo kako je socijalno pravedno i solidarno da poslodavac koji je iskoristio javna sredstva ista usmjeri izravno i isključivo u plaće i primanja radnika te da ni u kom slučaju ne smije zadirati u najniže plaće.

    U situaciji kada država daje 4.000 kuna po radniku poslodavci nemaju nikakvog razloga radnicima s malim primanjima dodatno smanjivati plaću te držimo da je Vlada dužna osigurati mjere za zaštitu prava tih ljudi.

    I u ovoj krizi se potvrdilo da su radnici prvi na udaru i kad država pomaže poslodavcima. A novinari i novinarke nisu bili doma ni u potresu ni u epidemiji, nego su bili na mjestu događaja da bi izvještavali javnost. Kod nekih od poslodavaca kojima je država pomogla, novinari, snimatelji i fotografi ne rade u smanjenom obujmu te se svakodnevno izlažu opasnosti i dokazuju koliko su novinarski poslovi društveno važni i vrijedni. Pritom su mediji i u ovim izvanrednim uvjetima nastavili ispunjavati svoju ulogu korektiva vlasti i upozoravati na propuste ili netransparentne postupke. Jer, to je novinarstvo.

    Zašto je novinarstvo važno i zašto ga volimo, mnogi pokazuju svakodnevno svojim radom, ali i kratkim izjavama za našu kampanju koju smo pokrenuli uoči 3. svibnja, Svjetskog dana slobode medija, a koju možete pratiti na našim društvenim mrežama.

    Mi ćemo i dalje raditi s terena, i dalje ćemo pošteno i profesionalno izvještavati o svim događajima od interesa za javnost, ali i od poslodavaca i vlasti očekujemo da poštuju i adekvatno vrednuju naš rad, navodi se u priopćenju kojeg potpisuje predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever.

    Po 21.put održat će se akcija Pet minuta gromoglasne tišine, od 11 sati i 55 minuta do 12 sati da se tradicionalnom simboličnom akcijom upozori čitatelje, gledatelje i slušatelje na sve lošiji položaj novinara i medija čime se izravno ugrožavaju sloboda medija i pravo javnosti na kvalitetno  informiranje.