"Svjetska banka prepoznala je naš rad i to je velika pohvala Karlovačkoj županiji"

Do rujna prošle godine Martina Furdek Hajdin obnašala je dužnost zamjenice župana, a zatim, nakon ostavke Damira Jelića, preuzela je funkciju županice. Mandat je na kraju, no treba reći da je Martina Furdek Hajdin HDZ-ova kandidatkina za županicu na idućim izborima. Razgovarali smo sa županicom o aktualnostima u radu Karlovačke županije.

Svjetska banka prepoznala je rad Karlovačke županije u geoinformacijskom sustavu. O čemu se radi i što to znači za našu županiju?

-Moram najprije pojasniti što je to geoinformacijski sustav. Radi se o jednom alatu, koji je rezultat digitalizacije i informacijskih komunikacija i tehnologija. Pomaže da vrlo transparentno pratimo projektnu realizaciju. Ono što je bilo određenje našeg mandata, to je neposredna suradnja s našim općinama i gradovima, dakle, sa sve 22 jedinice lokalne samouprave, neovisno o političkom predznaku vodstva. Mi smo zajedno s našim projektima županijskog karaktera, zajedno s potrebama gradova i općina i nacionalnim investicijama, koje su se na određenom području trebale dogodit, napravili bazu projekata. Ono što je jako bitno, svaki taj projekt nalazi svoje mjesto na jednoj karti naše županije, gdje smo željeli upravo moći pratiti ravnotežu projektnih aktivnosti na svakom dijelu naše županije. Dakle, vi kada otvorite bilo koji grad ili općinu, možete vidjeti koliko je projekata u određenoj sredini aktivno. Isto tako može se vidjeti da li se oni odnose na školstvo, na infrastrukturu, na zdravstvo ili na privatno poduzetništvo. Tako smo lagano punili bazu koja danas ima više od 880 projekata. Kada smo je na početku napravili imala je oko 400 projekata, zato se i pojavio radni naziv našeg programa 407 za 047. Međutim, to je jedan živi organizam, koji se dnevno mijenja. Svaki projekt i projektna aktivnost, koji su se našli u ovoj bazi mijenjaju se kako se mijenja i sam projektni ciklus. Tako da imamo one koji su potrebe terena pa su na razini ideje i potrebe ili su eventualno na čekanju, ali općina ili grad trebaju taj projekt. Imamo projekte koji su u fazi realizacije i ono što je jako dobro, imamo puno dovršenih projekata. Njih je na današnji dan 371 u fazi gotovog. Često nas se pita koliko smo toga realizirali. Pa, kada bi to stavili u kontekst brojke 407, onda je to 90 posto realizacije projekata. Kada će to završiti, dok god budemo mi radili ovaj posao. To zaista jest alat, to nije cilj kojem težimo. To će biti jedan alat kojim će se i dalje pomagati. Vrlo je bitno jasno i slikovito prikazati našim građanima što se radi na prostoru Karlovačke županije. Ja uvijek volim reći da ne želimo svojatati projekte, koji su nacionalni ili lokalni, ali su to projekti za koje smo održali barem jedan sastanak, gdje znamo da oni postoje i da smo u njihovu realizaciju uključeni. Svjetska banka je to prepoznala. Svjetska banka radila je dokument nacionalne razvojne strategije, surađivala je s hrvatskim razvojnim agencijama i naša razvojna agencija prezentirala je naš projektni angažman. Pošto je to njih izuzetno snažno zainteresiralo. Tu su bili predstavnici iz Velike Britanije. Između ostalog, kolega je rekao da se na ovako transparentan način Britancima pojasnilo što znači izlazak iz Europske unije, što znači Brexit za njih, pozitivno i negativno, možda bi da su imali pravovremene informacije u referendumu i drugačije odlučili. Međutim, upravo je izostalo to da se javni sektor ili oni koji obnašaju tu vlast nisu dovoljno obratili građanima, a opet je referendumu dana moć da građani odlučuju o tome. Velika je to pohvala Karlovačkoj županiji, velika je snaga kada takvi vrsni stručnjaci prepoznaju da je to kvalitetan rad i nama je to naravno veća potpora i podrška za daljnji rad.

Na kraju je mandat, jeste li zadovoljni sa suradnjom sa članovima Županijske skupštine?

-Mi smo izvršna vlast, Županijska skupština je predstavničko tijelo, ono broji u ovom mandatu 41 vijećnika. Mogu reći da sam sa suradnjom zadovoljna. Od 41 vijećnika, 23 je bilo iz redova Hrvatske demokratske zajednice, a jedan iz koalicije HDZ-a i HSLS-a. Naša komunikacija mislim da je bila vrlo korektna, profesionalna. To je i jedna vrsta, neću reći političkog nadmudrivanja, istina jest da smo bili pred očima javnosti u tom dijelu posebno kroz aktualni sat, a naravno kvalitetno i kroz radne točke, koje se stavljaju na odlučivanje. Komentiralo se i pokušavalo ukazati na možda bolji rad, koji se moralo postići. Ono što je dobro, mi nismo niti u jednom trenutku došli u krizu upravljanja, posebno je to meni bilo izazovno nakon 1. rujna prošle godine, jer je župan dao ostavku 31. kolovoza. Proračuni su te točke, koje su najbitnije, formalno bitne, da li ti se usvaja proračun ili ne. Kada smo tu imali podršku svih, moram reći da je to jedno veliko zadovoljstvo. Struktura se mijenjala, moram istaknuti da je Hrvatska demokratska zajednica pružila priliku svim općinama da se nakon dvije godine izmijene vijećnici, tako da je svaka općina imala priliku sudjelovati u radu Županijske skupštine. Neki su vijećnici izlazili iz svojih stranaka, tako da su Živi zid i Most mijenjali sastav. Parlamentarna rasprava je bila i u biti mogu reći da je to bilo samo za poželjeti.  

Kakva je bila suradnja s vašim suradnicima, posebno u ovom dijelu kada ste obnašali dužnost županice?

-Zamjenica Vesna Hajsan-Dolinar i ja sazvale smo 1. rujna radni kolegi, koji je inače kolegij s pročelnicima i našim ravnateljima i koji je tjedno redovit, ali ovo je bio izvanredni kolegij, mislim da se radilo o utorku. Na kolegiju smo se dogovorili da će suradnja biti još intenzivnija i timska. To je vrijeme bilo izazovno i bez timskog rada u jednom tako velikom sustavu, bez koordinacije, bez čak jače odgovornosti pročelnika, koja je možda bila dok je župan bio ovdje, pa smo zamjenica i ja više bile operativno prisutne. Sada je trebalo preuzeti jednu drugu ulogu. Ovim putem zahvaljujem svima, koji su bezrezervno ukazali povjerenje, ono je ostalo i međusobno. Ono što je dobro da procesi nisu stali, a još smo uz sve to imali i Covid krizu s kojom cijeli svijet živi već više od godinu dana. I naravno, još se krajem godine dogodio i potres. Tako da uz redovan posao, koji Karlovačka županija ima, imali smo i ove situacije. Radne obaveze bile su dva put veće, nego da je neko redovno vrijeme.    

Koliko je još ostalo za napraviti u sklopu projekta 407 za 047?

-Govorimo o više od 880 projekata u bazi, broj raste, mi iz te baze ne brišemo projekte, nego ih vodimo kao gotove projekte. Jer se radi o jednoj evidenciji i radu na projektima od 2017. godine. Današnja vrijednost svih projekata je iznad 12 milijardi kuna, a realiziran 371 projekt u vrijednosti je od 760 milijuna kuna. Uz javni sektor na sve tri razine, postoje i privatne investicije, koje k nama dolaze najviše zbog izdavanja građevinskih dozvola. Međutim, isto tako moguće je i financiranje projekata ili potpore koje pružamo te ulaze u taj sustav. A zašto privatni sektor, zato što je to odraz našeg gospodarstva, koje je nama izuzetno važno. Bez snažnog gospodarstva neće biti niti razvoja društvenih usluga ili uvjeta života na kojima želimo raditi i radimo. Isto tako kada netko ima investiciju na našem području, nama je bitno da li otvara nova radna mjesta, koliko je tih novih radnih mjesta i koja je struka. Ono što je vrlo važno u današnje vrijeme, naši investitori, osim naravno zatvaranja financijske konstrukcije i plasmana svog rada na tržište, imaju i problem nedostatka broja adekvatne radne snage. To je možda jedno čudno vtijeme, s jedne strane govorimo o nezaposlenosti, a s druge strane imamo veliku potrebu za radnicima. Karlovačka županija je tu neposredno odgovorna za sustav školovanja u srednjoškolskom obrazovanju, gdje smo i započeli s promjenama i u mreži škola i u mreži programa. Tako da se prilagođavamo potrebama rada. Već smo ukinuli tri smjera, koja su isključivo školovala djecu za burzu rada, a otvaramo i stimuliramo i na neki način motiviramo i roditelje, a naravno i osnovnoškolce da prepoznaju interes školovati se za one struke, koje su danas izuzetno tražene, ali su moram reći i dobro plaćene.

Dobivena su sredstva za završetak Centra Nikola Tesla. Kakva je budućnost tog projekta?

-Potpisani ugovor zaokružio je financijski okvir za realizaciju i dovršenje samog tog objekta. U sklopu tog projekta uredit će se i parkiralište, koje se nalazi preko puta Gimnazije, uz Sportsku dvoranu na Rakovcu. Tako da bi taj dio, uz ranije uređenu Ulicu Rakovac, zaista trebao postati jedan prekrasan dio našeg grada. Spomenula bih još i Dječji vrtić Rakovac, koji je otvoren 2017. godine, a to sve čini ovu gradsku četvrt jednom uređenom urbanom cjelinom u kojoj se može lijepo živjeti. Centar Nikola Tesla je projekt koji sam započela s timom u Gradu Karlovcu pred desetak godina, sada je možda i više. To je na neki način onaj dug, koji smo svi koji smo išli u Gimnaziju osjećali da nikad nismo dovoljno ponosni na činjenicu da je Nikola Tesla tri godine išao u našu školu. Da smo sjedili u istim učionicama u kojima je on nekada sjedio i učio. Postoje države i gradovi koji su tu činjenicu da je Nikola Tesla živio kod njih ili su koristili njegove izume puno više cijenili i popularizirali ga. To je jedan osjećaj propusta, koji mislim da smo ovim projektom substituirali, da je na neki način Nikola Tesla dobio ono što je zaslužio. U toj zgradi treba biti centar poduzetništva mladih, jer smo po toj osnovi i dobili sredstva od ITU mehanizma. Međutim, tu će ujedno biti centar obrazovanja, znanosti, kreativnosti, posebno inovativnosti, jer znamo da na našem području ima izuzetno vrijednih i inovativnih inovatora. Mladim ljudima jednostavno treba dati priliku, da imaju prostor gdje mogu tu svoju kreativnost i inovativnost razvijati i dalje. Naravno, sve je motivirano i inspirirano samim Nikolom Teslom.

Hoće li Centar Nikola Tesla biti i nova karlovačka atrakcija uz Aquatiku i Muzej Domovinskog rata Karlovac-Turanj?

-Da, naravno. Jedan detalj koji je vezan uz samo oblikovanje zgrade je jedna terasa, koja se otvara samim kretanjem kroz zgradu. Arhitekti kažu da je ona kao beskonačna kuća, koja dijelom završava staklenim krovom prema nebu, ali pruža se pogled na rijeku Koranu i Aquatiku. Tako da je povezanost s Muzejom Domovinskog rata i Aquatikom upravo i cilj ovog projekta, da onaj tko dođe u bilo koji od ovih objekata, mora posjetiti i preostala dva. Već duže vrijeme povezani smo sa Smiljanom i njihovim Muzejom Nikoli Tesli i s Tehničkim muzejom u Zagrebu. Nikola Tesla će konačno u cijeloj našoj domovini dobiti kroz naše institucije i naš zajednički rad i kroz kulturnu rutu koju radimo, koja je u biti svjetskog karaktera i za koju vjerujemo da ćemo dobiti certifikat, nešto što zaslužuje. To zaslužuju i naša domovina i Nikola Tesla.