Svaka minuta je važna - neurolog Ervin Jančić savjetuje kako smanjiti rizik i očuvati zdravlje mozga

Moždani udar i dalje je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu, ali i u Hrvatskoj. Unatoč tome što su rizični čimbenici dobro poznati od povišenog krvnog tlaka i šećera, do nezdrave prehrane, stresa i nedostatka tjelesne aktivnosti mnogi ih i dalje zanemaruju, sve dok nije kasno. Posebno zabrinjava podatak da se u posljednjih 17 godina doživotni rizik od moždanog udara povećao za čak 50 posto, a procjene pokazuju da će svaki četvrti čovjek stariji od 25 godina tijekom života doživjeti moždani udar.

Kako bismo osvijestili važnost prevencije, ranog prepoznavanja simptoma te suvremenih mogućnosti liječenja, razgovarali smo s doc. dr., Ervinom Jančićem primarijusom i neurologom iz Opće bolnice Karlovac. O tome što je moždani udar, kako ga prepoznati, zašto je svaka minuta važna i što svatko od nas može učiniti već danas kako bi smanjio rizik za ovu ozbiljnu, ali često sprječivu bolest u radijskoj emisiji na Prvom karlovačkom s primarijusom Jančićem razgovarala je Renata Benković.

Svako toliko dobro je podsjetiti se koliko je važno brinuti o vlastitom zdravlju, posebno kada je riječ o prevenciji moždanog udara. Iako svi znamo koji su rizični čimbenici, često ih zanemarujemosve dok se nešto ne dogodi. U jednoj publikaciji pronašla sam podatak da se u posljednjih 17 godina doživotni rizik od moždanog udara povećao za 50 posto, te da će jedna od četiri osobe starije od 25 godina tijekom života doživjeti moždani udar. Možete li prokomentirati ove podatke?

-To su točni podaci. Svaki četvrti stanovnik doživjet će neki oblik poremećaja cirkulacije u mozgu i moždanim žilama. Tempo modernog života ostavlja svoj trag – stres, nedovoljna tjelesna aktivnost, nezdrava prehrana, visoki tlak i povišena razina šećera u krvi značajno utječu na naše zdravlje. Koliko je to važno potvrđuje i činjenica da je Svjetska zdravstvena organizacija posvetila jedan dan u godini podizanju svijesti o zdravlju mozga. Svake godine u ožujku obilježava se i Tjedan mozga, kada se građani podsjećaju na važnost ranog prepoznavanja bolesti mozga, ne samo moždanog udara. Europska unija je donijela Akcijski plan do 2030. godine čiji su glavni ciljevi smanjenje broja moždanih udara kroz rano prepoznavanje, pravovremene intervencije i liječenje, ali i provođenje preventivnih mjera te povećanje tjelesne aktivnosti tijekom dana. Imamo dovoljno rijeka i parkova  dovoljno je odvojiti vrijeme za svakodnevnu šetnju kako bismo sačuvali zdravlje.

Možete li nam u nekoliko rečenica objasniti što je to moždani udar?

-Moždani udar je najčešći uzrok invaliditeta i jedan od vodećih uzroka smrti u suvremenoj populaciji, pa tako i u Hrvatskoj. Događa se iznenada, najčešće zbog neprepoznatog ili neliječenog visokog krvnog tlaka, poremećaja srčanog ritma poput preskakanja srca, povišenih masnoća u krvi, nedostatka tjelesne aktivnosti, povišenog šećera ili neliječene šećerne bolesti. Također, prekomjerna tjelesna težina, visok kolesterol i povišeni LDL dodatno povećavaju rizik.

Veliki LDL kolesterol usporava prirodne mehanizme samoregulacije organizma, koji razgrađuju male ugruške, pa organizam postaje manje sposoban sam rješavati začepljenja. Najčešći uzrok moždanog udara je začepljenje krvnih žila događa se u čak 85 posto slučajeva. Osoba koja je prije toga bila zdrava može, primjerice, ujutro, pri pokušaju ustajanja, osjetiti slabost jedne strane tijela ili poteškoće s govorom što su znakovi da je moždani udar već nastupio.

Prema vašim iskustvima, ali i iskustvima drugih stručnjaka, moždani udar često se događa u večernjim satima ili rano ujutro. Zbog čega je to tako?

-U tijelu postoji prirodni mehanizam koji regulira krvni tlak tijekom dana, slično kao centralno grijanje koje održava stalnu temperaturu u stanu. Ako osoba zbog stresa ili neurednog načina života svakodnevno doživljava blagi porast tlaka, to može uzrokovati bolove u prsima, dugotrajnu glavobolju ili druge simptome. U tim trenucima svaka minuta je ključna. Odmah treba pozvati hitnu pomoć ili se uputiti na hitni bolnički prijem, gdje neurolog može procijeniti stanje i brzo intervenirati. U posljednjih petnaestak godina razvijene su metode kojima liječnici mogu intervenirati – bilo rastapanjem dijela ugruška lijekovima, bilo mehanički, kateterom doći do žile i ukloniti tromb. Ako je intervencija pravovremena, osoba može izaći s minimalnim posljedicama i brzo se vratiti normalnom životu. No, istovremeno je ključno paziti na sve čimbenike koji su doveli do moždanog udara: regulirati krvni tlak, voditi zdravu prehranu, kontrolirati šećer, smanjiti unos soli, redovito se kretati, dovoljno spavati i održavati zdravu tjelesnu težinu. Oni koji se pridržavaju ovih mjera često uživaju dug i kvalitetan život, bez ozbiljnih zdravstvenih problema. Statistika pokazuje da je moždani udar u Hrvatskoj odgovoran za svaku četvrtu smrt, a velik broj osoba nakon njega ostaje trajno invalidno.

Možete li to prokomentirati i objasniti zašto moždani udar najčešće pogađa samo jednu stranu tijela?

-Na samoj bazi mozga postoji dio krvnog sustava koji se raspoređuje u krug i opskrbljuje mozak krvlju. Posljedice moždanog udara ovise o tome koja krvna žila je začepljena. Ako se začepljenje dogodi u čeonom dijelu mozga, osoba može imati poteškoće s prepoznavanjem ili govorom. Ako je zahvaćen dio zadužen za motoriku, javlja se slabost jedne ruke ili noge. Ovisno o tome je li zahvaćena dominantna ili nedominantna hemisfera, osoba može izgubiti sposobnost govora, a ako je zahvaćen centar za vid - gubi vid.Svi ovi simptomi nastaju iznenada, i ako traju duže od 15 minuta, postoji ozbiljna sumnja na moždani udar. Budući da je cirkulacija mozga raspoređena u krug, začepljenjem jedne žile druge žile mogu i dalje opskrbljivati mozak krvlju i kisikom, što može spasiti zahvaćeni dio. Ključno je što prije uspostaviti reperfuziju, odnosno ponovnu cirkulaciju, što se postiže lijekovima koji otapaju ugruške ili mehaničkim uklanjanjem tromba u nadležnoj klinici.

Kada osoba osjeti slabost ili utrnutost ruke, često se može čuti savjet da je najbolje leći kako bi se smanjila šteta. Je li to točno i što je u takvoj situaciji zapravo ispravno učiniti?

-Postoje različiti pristupi prepoznavanju moždanog udara, a jedan od zanimljivih je akronim GROM. On pomaže u brzom prepoznavanju simptoma: G - govori li osoba ili ne, R -može li pomaknuti ruku, O -kakvi su obrazi, je li lice nakrenuto ili je jedan obraz otečen, M -minuta, odnosno koliko je hitno pozvati hitnu pomoć.

Ova metoda pokazuje koliko je svaka minuta važna. Inicijativa ANGLES, pod pokroviteljstvom Europske unije, provodi edukaciju zdravstvenog osoblja, kako u vanbolničkoj, tako i u bolničkoj hitnoj medicini, uključujući i neurološke timove, kako bi simptomi bili prepoznati što prije. Dispečer hitne može odmah obavijestiti liječnika koji dolazi na obradu i pripremu snimanja, čime se smanjuje vrijeme od dolaska pacijenta do primjene lijeka. Dostupni lijekovi su provjereni i dugi niz godina u upotrebi. Svaka minuta odgađanja znači smrt milijuna neurona koje se više ne mogu oporaviti. Mozak nema zalihe kisika i glukoze -koristi 20 posto udahnutog kisika i 20 posto glukoze u cirkulaciji. Ako okluzija, odnosno začepljenje krvne žile, traje duže od 15 minuta, zahvaćeni dio mozga propada, a šteta se širi i na susjedne dijelove jer više ne mogu biti hranjeni. Što prije osoba stigne specijalistu neurologu i započne liječenje  lijekovima ili intervencijom veća je šansa za oporavak, manji neurološki deficit i veća mogućnost da osoba ostane pokretna, bilo uz hodalicu ili potpuno samostalna.

Baš razmišljam koliko smo zločesti sami prema sebi kada unosimo otrove kao što su cigarete.

-Pušenje je glavni neprijatelj zdravlja krvnih žila. Tvari koje nastaju sagorijevanjem duhana potiču aterosklerozu - krvne žile gube elastičnost zbog nakupljanja masnoća i kalcija, što otežava regulaciju krvnog tlaka. Kao posljedica toga, tlak postupno raste i organizam sve teže kompenzira promjene. Uz to, nezdrava prehrana bogata masnoćama, šećerima, solima i konzervansima, zajedno s nedostatkom tjelesne aktivnosti, ubrzava starenje organizma i povećava rizik od moždanog udara.

Kakav je odnos muškaraca i žena kada je riječ o moždanom udaru? Koji spol češće obolijeva?

-Statistike pokazuju da je rizik od moždanog udara približno podjednak kod muškaraca i žena, ali u stvarnosti postoje značajne razlike. Češće obolijevaju mlađi muškarci koji imaju visok krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu, puše ili se jednostavno ne brinu o svom zdravlju. S godinama je rizik veći kod starijih žena. Ishodi liječenja su slični za oba spola, no problem nastaje kada osobe ne prepoznaju simptome na vrijeme ili ne potraže liječničku pomoć. Poseban rizik imaju osobe koje žive same i nemaju svakodnevni kontakt s djecom ili unucima. U takvim slučajevima susjedi ih često pronađu tek nakon nekoliko sati, što značajno usporava intervenciju i smanjuje šanse za potpuni oporavak.

Kakva je statistika u našoj županiji?

-Točne brojke nemam, ali pratimo podatke već dugi niz godina, otkako smo uveli jedinicu za moždani udar, jer smo smatrali da je to iznimno važno. Naše osoblje sudjelovalo je na prvoj edukaciji u bolnici Sestra Milosrdnica, gdje su se usavršavali u postupcima trombolize i zbrinjavanju pacijenata s akutnim moždanim udarom. Nakon toga, uz donaciju Rotary kluba Karlovac - Dubovac, kupljena je prva oprema za nadzor životnih funkcija. Tijekom posljednjih nekoliko godina pokrenuta je i mreža za mehaničku trombektomiju, koja omogućuje da pacijent odmah bude prebačen kod interventnog neuroradiologa radi uklanjanja tromba, a potom se vraća u našu ustanovu gdje ostaje pod 24-satnim nadzorom. Kada se rezultati svih tih mjera usporede, jasno je da je timski rad doveo do smanjenja invaliditeta i smrtnosti za nekoliko postotaka. Procjenjujemo da je četrdesetak ljudi preživjelo moždani udar zahvaljujući ovim postupcima, što prije nekoliko godina možda ne bi bilo moguće.

Biste li nas mogli još jednom podsjetiti i osvijestiti, kako bi trebalo živjeti kako bismo smanjili rizik od moždanog udara?

-Prvo je važno redovito mjeriti krvni tlak. Ako je povišen, potrebno je obratiti se liječniku obiteljske medicine i započeti odgovarajuću terapiju.

Često se može čuti kako osoba kaže da ju nekoliko dana boli glava ili da joj šumi u ušima. Jesu li to simptomi zbog kojih bi trebalo posjetiti liječnika?

-Glavobolja i šum u ušima mogu biti znakovi povišenog krvnog tlaka. Iako simptomi ponekad nestanu sami od sebe, tijelo postupno gubi toleranciju na viši tlak, pa ono što danas možda ne osjećamo kao problem, sutra može biti opasno. Važno je obratiti pažnju na tjelesnu težinu, prestati pušiti jer je to jedan od glavnih čimbenika rizika za moždani udar, pratiti razinu šećera i masnoća u krvi te redovito se kretati. Postoje tzv. plave zone u svijetu gdje ljudi dožive stotu godinu života, intelektualno potpuno sposobni, bez neuroloških deficita i degenerativnih bolesti poput Parkinsonove bolesti. Otvaranjem Dnevne bolnice veliki broj pacijenata je pregledan, a provedene pretrage pokazale su prisutnost čimbenika rizika koji se mogu korigirati, što pruža priliku za prevenciju ozbiljnih komplikacija.

Koliko bi po Vama bilo primjereno dnevno šetati?

-Jedna lagana šetnja, dovoljno intenzivna da izazove blago preznojavanje, potiče organizam da počne djelovati. Takvom se šetnjom preporučuje provoditi oko dvadesetak minuta. Ako bi se ova aktivnost prakticirala svakodnevno ili barem svaki drugi dan, značajno bi se poboljšalo opće zdravlje i smanjio rizik od bolesti, uključujući moždani udar.

Imate li još nešto što bi ste htjeli podijeliti sa našim čitateljima?

-Htio bi se zahvaliti vama i pozvao bih sve čitatelje da se kreću, budu zdravi i ako imaju neke probleme da odmah posjete odabranog obiteljskog liječnika ili hitni bolnički prijem.