Svaka jedanaesta osoba u svijetu boluje od šećerne bolesti

Danas se desetu godinu zaredom obilježava Svjetski dan šećerne bolesti, sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije. Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2018. i 2019. godine je „Obitelj i šećerna bolest“. Cilj kampanje je podizanje svijesti o utjecaju šećerne bolesti na obitelj oboljele osobe, promicanje edukacije obitelji i oboljelih, prevencija i važnost uloge obitelji u skrbi i liječenju za oboljele.

U svijetu od šećerne bolesti boluje svaka jedanaesta osoba odnosno 425 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a 352 milijuna je izloženo riziku od obolijevanja. U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire četiri milijuna ljudi. Od ukupnog broja umrlih od šećerne bolesti, gotovo je polovica mlađa od 60 godina. Procjenjuje se da će do 2045. godine 629 milijuna ljudi na svijetu bolovati od šećerne bolesti.

Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

U Republici Hrvatskoj je 2017. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 304.408 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Iste je godine od te bolesti umrla 2.331 osoba.

Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. S obzirom da obitelj ima ključnu ulogu u promjeni životnih navika, potrebno je osigurati edukaciju i sredstva koja omogućuju obiteljima zdrav način života. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.

Prehrambene navike stječu se od najranije životne dobi, pa je potrebno educirati i potaknuti obitelji da svoje najmlađe članove nauče zdravim prehrambenim navikama kako bi se u budućnosti smanjio rizik od obolijevanja.

Osim prevencije obitelj značajno može doprinijeti pravodobnom otkrivanju šećerne bolesti.
Simptomi i znakovi koji mogu upućivati da netko boluje od šećerne bolesti su: pojačano žeđanje, učestalo mokrenje, pojačana glad, umor, zamućen vid, usporeno cijeljenje rana itd.

U liječenju šećerne bolesti je, osim bolesnika, potrebno uključiti i njegovu obitelj. Članovi obitelji trebaju znati što činiti u slučaju izrazito niskih ili visokih vrijednosti šećera u krvi. Također, osim terapije lijekovima, potrebne su promjene životnih navika, pa podrška obitelji i kvalitetna komunikacija među njenim članovima značajno doprinosi kvaliteti liječenja i smanjenu rizika od pojave komplikacija.

Pravovremenim postavljanjem dijagnoze, odgovarajućim liječenjem, promjenom životnog stila i potporom članova obitelji moguće je spriječiti komplikacije šećerne bolesti kao što su: oslabljene vida i sljepoća, zatajenje bubrega, smanjen osjet i trnci u šakama i stopalima, pojava dijabetičnih vrijedova, gangrena stopala i šaka, ubrzana ateroskleroza te moždani i srčani udar.

Šećerna bolest je učestala kronična bolest današnjice. Stoga je i jedna od glavnih preporuka promjena životnih navika i  više tjelesnih aktivnosti.