Oko 100 volontera posadilo 3400 sadnica hrasta lužnjaka

Šumoborci i šumari pošumljavaju Perjasicu

VIŠE IZ RUBRIKE

akcija sadnje

Prva akcija pošumljavanja na području kojim gospodari šumarija Duga Resa održala se danas, 29.11., a planirano je još 5 akcija na ovom predjelu.

Šumborci ove sezone nastavljaju velike akcije sadnje na području Karlovačke županije. Nakon nekoliko provedenih akcija u Draganićkim lugovima gdje su pošumljavane površine na kojima se osušio poljski jasen, sadnja se preselila u općinu Barilović, nedaleko od mjesta Perjasica.

Prva akcija pošumljavanja na području kojim gospodari šumarija Duga Resa održala se danas, 29.11., a planirano je još 5 akcija na ovom predjelu. U akciji su sudjelovali učenici i nastavnici Šumarske i drvodjeljske škole iz Karlovca, učenici i nastavnici 15. gimnazije iz Zagreba, volonteri Saveza izviđača Hrvatske i volonteri partnera kampanje – tvrtke Valamar, sveukupno oko 100 volontera koji su posadili 3400 sadnica hrasta lužnjaka na oko pola hektara površine.

Dan Špicer ispred Saveza izviđača Hrvatske pojasnio je volonterima ciljeve kampanje Šumoborci. To je program pošumljavanja koji se odvija u sklopu projekta CO2MPENSATING BY PLANTING. Projekt provode Savez izviđača Hrvatske, agencija HEARTH i Hrvatske šume d.o.o.. Prve akcije pošumljavanja s volonterima Šumoborcima započele su krajem prošle godine, a do sada je u 40 akcija pošumljavanja sudjelovalo više od 3300 volontera koji su posadili više od 70.000 sadnica na područjima gdje je zbog klimatskih promjena određena šuma propala ili gdje se provodi konverzija, odnosno zamjena u autohtone ili vrjednije šumske sastojine.

Djelatnici Hrvatskih šuma vodili su stručni dio i pomagali da se svaka sadnica pravilno zasadi. Šumarski inženjeri Diana Sazonov, upraviteljica šumarije Duga Resa, Marinko Matešić, rukovoditelj proizvodnog odjela Uprave šuma podružnice Karlovac i Lucija Vargović, novinarka časopisa Hrvatske šume održali su predavanja o gospodarenju šumama u Hrvatskoj, važnosti uzgajanja šuma za ublažavanje posljedica klimatskih promjena te pojasnili detalje o lokaciji na kojoj se sadi. Na nekadašnjim bujadarama i vrištinama su masovna pošumljavanja vršena 70ih i 80ih godina prošlog stoljeća, a prva pošumljavanja još u doba Napoleonove vladavine. Posađene četinjače su sada dosele svoju fiziološku zrelost i izvršile cilj – pripremile šumsko tlo za dolazak i rast vrjednijih autohtonih vrsta drveća. Budući da se predio nalazi na nadmorskoj visini od 160 mnv danas se ovdje sadi hrast lužnjak za koji se očekuje dobar uspjeh u rastu i razvoju.

Kao što su šumari naglasili, šume uzgajamo i sadimo za svoje nasljednike, ali vrlo brzo ćemo i sami uživati u ovim novim hrastovim šumama.