Velika akcija pošumljavanja

Šumoborci posadili novu šumu - najviše pomogli srednjoškolci iz Slunja i Zagreba

VIŠE IZ RUBRIKE

Svjetski dan šuma u Slunju

U naselju Cvitovići, došlo je do obolijevanja, a onda i sušenja i propadanja crnogorične šume pa je ova akcija jako dobro poslužila da se posadi nova, mješovita šuma

Savez izviđača Hrvatske, Hrvatske šume i agencija HEARTH, organizatori projekta pošumljavanja CO2MPENSATING BY PLANTING i edukativnog programa ŠUMOBORCI, koji se već treću godinu održavaju u Hrvatskoj, obilježili su 21. ožujak – Svjetski dan šuma, velikom akcijom pošumljavanja u Slunju.

Upravo je u Slunju, u naselju Cvitovići, došlo do obolijevanja, a onda i sušenja i propadanja crnogorične šume pa je ova akcija jako dobro poslužila da se posadi nova, mješovita šuma.

Tako su šumari Hrvatskih šuma, nakon uređenja terena za novo pošumljavanje, pripremili za sadnju nove sadnice gorskog javora, smreke i divlje trešnje.

Na akciji je sudjelovalo ukupno 150 volontera Šumoboraca od čega najviše mladih – izviđači, učenici Srednje škole Slunj i VII. Gimnazije iz Zagreba, zatim šumari Hrvatskih šuma, predstavnici agencije HEARTH te predstavnici brojnih partnera i pokrovitelja projekta – Europska komisija, Europski parlament, Grad Slunj, Karlovačka županija, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko šumarsko društvo, Javna ustanova Natura Viva, Agencija za mobilnost i programe EU. Akcija je iskorištena i za izložbu edukativnih plakata na temu šuma koje su posebno za ovu prigodu izradili srednjoškolci iz Slunja i Zagreba.

Prije same sadnje, prisutnima su se obratili predstavnici organizatora iz Saveza izviđača Hrvatske, Hrvatskih šuma i agencije HEARTH koji su pozdravili sve volontere Šumoborce i pohvalili se kako je ovo već 83. akcija pošumljavanja koju organiziraju i kako je do sada više od 7000 volontera u projektu CO2MPENSATING BY PLANTING, uz pomoć Hrvatskih šuma i izviđača, posadilo više od 135.000 novih stabala.

Volontere je posebno pozdravila gradonačelnica Slunja, Mirjana Puškarić, koja je ovom prigodom izjavila:

Na prvi dan proljeća i Dan šuma, okupili smo se ovdje i ne možemo biti ponosniji. Naše šume nestaju zbog bolesti i klimatskih promjena te im je nužna naša pomoć. Ovaj dan je važan da pošaljemo poruku kako su šume pluća zemlje, a ova mladost koja je danas ovdje s nama nas čini ponosnim i zato je odlično da sadite.

Uz gradonačelnicu Slunja, na pošumljavanju je sudjelovala i županica Karlovačke županije, Martina Furdek Hajdin.

Karlovačka županija je jedna od najšumovitijih županija. Danas smo ovdje, ali sadi se i u Tounju i Josipdolu na što smo iznimno ponosni. Šume su resurs, izvor zdravlja i zaštite okoliša, kada nema šuma i vode su nečiste. Naša je dužnost da čuvamo ono što smo zaštitili. Hvala vam što ste ujedinili Europu. Djeco uživajte i svratite za par godina vidjeti što ste posadili, izjavila je županica.

Kako projekt od početka podržavaju Europski parlament i Europska komisija, na akciji su se pridružile i sve okupljene toplo pozdravile Voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Zagrebu, Maja Ljubić Kutnjak i vršiteljica dužnosti voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Andrea Čović Vidović.

Pohvalile su inicijativu i naglasile kako se Hrvatska ovim projektom pridružila inicijativi Europske unije „3 milijarde stabala“ čijom se sadnjom do 2050. godine planira Europu učiniti prvim CO2 neutralnim kontinentom.

Nakon pozdravnih govora održana je i kratka edukacija svih volontera i gostiju o vrstama drveća i ispravnoj sadnji sadnica. Volonteri su potom preuzeli sadnice, rukavice i alat za sadnju te uz pomoć šumara i izviđača krenuli u sadnju nove šume te su zajedno posadili oko 1500 sadnica.

Narednih dana akcija pošumljavanja u Slunju se nastavlja s novim volonterima i partnerima.

Ove volonterske akcije pošumljavanja, u sklopu projekta CO2MPENSATING BY PLANTING i edukativnog programa Šumoborci, trenutno se održavaju gotovo svaki dan na više lokacija te okupljaju brojne škole i partnerske institucije.

Službeni pokrovitelji projekta su Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Projekt je na prošlogodišnjem festivalu održivosti GREENCAJT osvojio glavnu nagradu za NAJBOLJU ZELENU KAMPANJU U HRVATSKOJ.