A tko su bili Leitneri? Zapravo nema podataka niti zapisa iz kojih bi se sa to sa sigurnošću moglo utvrditi

Šuma duže od sedam desetljeća skriva židovsko groblje u Ozlju

VIŠE IZ RUBRIKE

    Ozalj je nekad imao židovsku zajednicu iako ne veliku, ali vrijednu za povijest ovog grada, kaže gradonačelnica Gordana Lipšinić. O Židovima u Ozlju ne zna se puno, no sigurno se zna da su do počeka 20. stoljeća tu živjeli Leitneri. Dokaz tome je malo obiteljsko groblje sačuvano u većoj mjeri do danas.
    Lokacija groblja nije poznata velikom broju ljudi, a kako se znanje o njemu prenosilo sa starijih na mlađe generacije s vremenom se i izgubilo, srećom ne u potpunosti. Jedan od onih kojeg je ovo groblje zaintrigiralo je Alen Vladić, inženjer šumarstva iz Gornjeg Pokupja, zaljubljenik je u arheologiju i povijest. Naime, kaže da je to prije svega zbog činjenice da je u Pokupju odrastao uz Mažuranićev dvorac čije je „tajne“ uvijek želio istražiti.

    OLYMPUS DIGITAL CAMERA

    -O židovskom groblju stariji ljudi znaju po nekakvim usmenim predajama. Zapravo oduvijek se znalo da ono postoji, ali nije previše istraživano niti obilaženo. Po tim pričama sam i ja išao istraživati. Rečeno je da je blizu ceste i kod koje je kuće, a budući da sam šumar po struci lako mi se snalaziti u šumi. Moja mama je iz sela u blizini tog groblja i kad je bilo prilike i vremena sam istraživao. U to sam se upustio zbog povijesti ovog kraja i zbog moje sklonosti arheologiji. Išao sam obići jer me zanimalo, kaže Vladić.
    Groblje Leitnerovih danas je u šumi koja je pod upravljanjem Hrvatskih šuma, a kako nam je stručno šumar Alen pojasnio starost šume je oko 75 godina, što znači da su stabla prekrila groblje negdje od Drugog svjetskog rata. I to je možda razlog da je ograđeno groblje ostalo većinom sačuvano.
    A tko su bili Leitneri? Zapravo nema podataka niti zapisa iz kojih bi se sa to sa sigurnošću moglo utvrditi.
    -Zna se podatak da su bili nekakvi trgovci tu u Ozlju i to je uglavnom sve. Nitko ne može sa sigurnošću reći gdje je uopće njihova trgovina bila niti gdje su živjeli. Pretpostavlja se da su živjeli negdje oko crkve, gdje je taj stariji dio Ozlja, dodaje Alen Vladić.
    Na nekim vidljivim nadgrobnim pločama natpisi se teško razaznaju, a jedna od najčitljivijih je ona Gizele Leitner koja je umrla u dobi od svega šest mjeseci.
    -Kad sam došao na groblje podigao sam jedan spomenik da se vidi pročitati o kome se radi, jer se na toj jednoj ploči koja je bila prevrnuta najbolje vidi. A kome je to pripadalo? To je na neki način legenda Ozlja za koju ljudi znaju, znaju da to postoji, ali nitko se time ne bavi, istaknuo je Vladić.
    Na priču o zaboravljenom židovskom groblju Vladić je podsjetio i gradske vlasti i ljude u Zavičajnom muzeju grada Ozlja, a ta ga je priča povezala i s Moranom Rožman iz Paviljona Katzler 1897.
    -Bila je to zapravo slučajnost. Išao sam s kćerkom Radićevom i u Katzler paviljonu sam vidio izložbu o poznatim karlovačkim Židovima. Ušao sam unutra i vidio ljubaznu gospođu koja je bila zainteresirana za povijest ne samo Karlovca nego i šire i tako smo krenuli.
    Budući da pojma nije imala da je u Ozlju nekad postojala židovska zajednica kao niti o židovskom groblju Morana se bacila u istraživanje, a i obišla je groblje u Ozlju.
    -Alen je vidio izložbu „Židovi u Karlovcu“ i zasipao me pitanjima pa sam ga pitala zašto je toliko zainteresiran i onda mi je rekao da postoji židovsko groblje u Ozlju i pitao me bi li me to interesiralo. Meni je na pamet pala Tena Bunčić koja se dala u izučavanje povijesti Židova u Karlovcu, a sama sam pokušala doznati podatke i dodatne informacije, ispričala je Morana koja je ponosna da je još jedna izložba u Paviljonu Katzler dovela do nekih novih spoznaja i inicirala nova istraživanja.
    No, doznati više podataka o Leitnerima nije baš jednostavno, ali ma kojim putem krenula nije dobila previše informacija.
    -Kontaktirala sam Zavičajni muzej Ozlja, ali tamo nemaju podataka vezanih uz Židove. U karlovačkom Gradskom muzeju također nemaju saznanja o tome. Zvala sam Radovana Radovinovića budući da su njemu povijesne teme bliske. On je rekao da to prvi put čuje, ali ga ne čudi da židovsko groblje u Ozlju postoji. Pretpostavio je da je to manje groblje jer logično je da su Židovi živjeli i u Ozlju, da su ili širili svoje poslove iz Karlovca ili su u Ozlju imali ladanjska imanja.
    Osim toga tragala je i po internetu, no podaci do kojih je došla su oprečni.
    -Kopajući po internetu našla sam jedan rad koji izučava rodoslovna stabla Židova, ali izučavajući dalje sam našla kontradiktorne podatke, tako da nisam sigurna što bi od toga bilo mjerodavno. Ne zna ni kako su došli u Ozalj, nekakvi podaci govore da je postojala tvornica u okolici Ozlja kojoj su možda bili vlasnici, ali niti o tome konkretnih podatka nema, napominje Morana Rožman.
    Ovaj lokalitet definitivno je značajan dio povijesti grada Ozlja, ali i židovske zajednice u Hrvatskoj. Primjerice zanimljivo je da na popisu svih židovskih grobalja u Hrvatskoj nema ovog ozaljskog. Da se to promijeni i da ovaj djelić povijesti bude sačuvan i za buduće generacije nastoje i u Gradskoj upravi.
    -Mi upravo radimo šumsku cestu Jalovina koja se u neposrednoj blizini priključuje na županijsku cestu. To je naš prvi korak i to je već u poslu. Drugi korak je obnova te dionice županijske ceste, što će biti dovršeno do kraja godine. To je sve neposredna blizina te lokacije. Tako bi se stvorili uvjeti da do tog groblja napravimo stazu odnosno da zaštitimo taj prostor od mogućih devastacija, najavila je gradonačelnica Gordana Lipšinić.
    -Naime, vrlo vjerojatno je prostor sačuvan jer se nije za njega znalo, osim ljudi koji razumiju njegovu vrijednost i koji su dobronamjerni. Krajnji nam je doseg da grobišta označimo i zaštitimo, dodaje gradonačelnica, kao i da žele uključiti židovsku zajednicu.
    Sreća je ili slučajnost da je na ovogodišnjem Štrudlafestu bio novi izraelski veleposlanik u Hrvatskoj pa se Gordana Lipšinić nada da će ih i on usmjeriti kako obnoviti groblje. (kb)

    Foto: Dinko Neskusil