Povijesna postrojba "Karlovački počasni vod ZNG-91"
Sudjelovali na otvaranju Zmajske planinarske staze
VIŠE IZ RUBRIKE
Suradnja sa Centrom za istraživanje i ekspedicionizam "Braća Seljan" i Zmajskim stolom u Karlovcu Družbe "Braća Hrvatskog Zmaja"
Povijesna postrojba "Karlovački počasni vod ZNG-91" sudjelovala je na otvaranju Zmajske planinarske staze do frankopanskog Skrada na Korani u suradnji sa Centrom za istraživanje i ekspedicionizam "Braća Seljan" i Zmajskim stolom u Karlovcu Družbe "Braća Hrvatskog Zmaja". Okupljanje je bilo kod slapa na Korani i kao prava ekspedicija pod vodstvom predsjednika CEIK-a Mladena Kuke, krenuli su do Krnjaka. Tamo je ekspediciju dočekao zmajski brat Tomislav Beronić, vrsni poznavatelj glagoljice, sa svojom ekipom i zatim se krenulo do Ponorca, zaseok Vujaškovići, gdje je Beronić upoznao sve s povijesnim događajima iz davne prošlosti. Na ovim je prostorima bila Rimska nekropola, što svjedoče još uvijek razni artefakti iz toga razdoblja kao nadgrobne ploče rimskih sarkofaga. U doba srednjeg vijeka ovdje je bila Gorička županija i Glagoljaški kraj s do sada četiri otkrivene crkve iz toga razdoblja, župna crkva Svetog Lovre u samoj utvrdi, Skrad na Korani, crkva Svetog Vida u Velikoj Crkvini, crkva Svetog Jurja u Mateškom Selu i crkva Svetog Ivana u Maloj Crkvini. Ovdje je i pravoslavna crkva Svetog Đurađa, kada su ovaj kraj naselili pravoslavni doseljenici za vrijeme Marije Terezije. Laganim hodom po lijepom sunčanom vremenu došlo se i do stare frankopanske utvrde Skrad na Korani, za ono vrijeme vrlo impozantne veličine s tri razine skladne gradnje i to na vrhu, kota 420 mNV, sa 108 m dubokim kanjonom Korane, nalazio se rezidencijalni dio za smještaj plemstva, ispod je vojni dio za smještaj osiguranja, straže i posluge te treći najniži dio sa smještajnim dijelom posluge, puka koji je mogao živjeti u ovom prostoru, stražarnicama, ulaznom kapijom i gospodarskim zgradama. U starim listinama spominje se knez Stjepan Frankopan kao prvi vlasnik ovoga zdanja. Povijesno je to objasnio zmajski brat Tomislav Beronić uz kraće razgledavanje impozantne utvrde, a njen shematski dio nacrtao je Zdravko Novosel, nakon obilaska ruševine sudionici ekspedicije spustili su se do ulaznog dijela utvrde. Frankopani su ovim zdanjem vladali sve do poznate pobune obitelji Zrinski i Frankopani 1670. godine. Nakon kraće orijentacije, krenulo se prema vozilima u zaseoku Vujaškovići. Ustrojena je kolona i krenulo se za Vojnić, gdje ih je dočekao poznati ugostitelj "Kum" i počastio objedom. U mjestu Donji Budački, zapaljeni su lampioni na spomen obilježje za poginule policijske službenike koji su dočekani u zasjedi i likvidirani od strane srpskih pobunjenika 4. kolovoza 1991. godine. Nakon ugodnog i lijepog druženja, podijeljena su priznanja na glagoljici za uspomenu na ovu aktivnost i sudjelovanje u ovoj ekspediciji. Puno se naučilo iz davne povijesti sa zadaćom očuvanja i sjećanja na davne pretke koji su se i u ono vrijeme borili za opstojnost na ovim prostorima, kako bi se danas živjelo u miru.