Struka ispred emocija: Marin Svetić o sudbini lipa, devet godina na čelu Uprave šuma Karlovac i u humanitarnom djelovanju

VIŠE IZ RUBRIKE

U jeku žustrih rasprava o rekonstrukciji Trga bana Josipa Jelačića i sudbini dvadesetak stabala lipe čije je uklanjanje podijelilo karlovačku javnost, gost emisije "Aktualno" na Prvom karlovačkom radiju bio je Marin Svetić, voditelj Uprave šuma Karlovac i predsjednik kluba vijećnika HDZ-a.

Dok oporba i dio građana peticijom traže obustavu radova, Svetić s pozicije šumarske struke upozorava kako su sporne lipe, zasađene 1979. godine, u urbanom okruženju dosegnule svoju fiziološku zrelost te njihovo zdravstveno stanje zahtijeva preciznu dijagnozu stručnjaka s Hrvatskog šumarskog instituta. Osim o "vrućoj" temi trga, Svetić je u razgovoru povodom devete godišnjice vođenja karlovačke podružnice podsjetio na dugu tradiciju Karlovca kao kolijevke hrvatskog šumarstva, pojasnio dinamiku prirodne obnove šuma poput Kozjače te otkrio zašto se od prvog dana mandata odriče vijećničke naknade u korist darovitih studenata. Naglašavajući da "naknadna pamet uvijek košta", Svetić je pozvao sugrađane na povjerenje u projektante i urbaniste, podsjećajući na primjer Starčevićeve ulice koja je nakon početnog otpora danas ukras grada.

•Aktualna tema u gradu je obnova Trga bana Josipa Jelačića. Planirano je uklanjanje 20-ak stabala lipe, što je izazvalo reakcije oporbe i peticiju građana. Kakva je trenutna situacija i što kaže struka?

Što se tiče radova, oni su na trgu krenuli, ali su trenutno zaustavljeni zbog radova uklanjanja stabala. Kao šumar, moram reći da je svako stablo bitno, ali šumarska struka je prva koja zna kako gospodariti šumama. Ove lipe su sađene 1979. godine. Njihova ophodnja (vrijeme od sjemena do sječive zrelosti) je 60 godina, što znači da su u urbanom dijelu pri kraju svog vijeka. Okularnom procjenom vidljivo je da nisu sva stabla zdrava; neka su u fazi sušenja ili pokazuju znakove bolesti.

•Hoće li se tražiti dodatna stručna mišljenja prije nego što se donese konačna odluka o rušenju?

Moje mišljenje je da bi najbolji sud trebali dati stručnjaci fitopatolozi i entomolozi iz Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom. Oni bi trebali odrediti "OIB" svakog stabla, odnosno njegovu točnu dijagnozu i vitalitet. No, uz šumarsku struku, moramo poštivati i urbaniste, arhitekte i konzervatore. Oni su projektirali budući izgled trga i siguran sam da znaju zašto su donijeli takve odluke. Alternativa je kaos, ako nećemo držati do struke.

•Spominjali ste da je projekt prošao javnu raspravu. Jesu li građani i vijećnici ranije reagirali na planove o lipama?

Na ciljanoj tematskoj sjednici Gradskog vijeća prije nekoliko godina, s temom Rekonstrukcije Trga Bana Josipa Jelačića, projektanti Penezić i Rogina te konzervatorica Kočevar detaljno su elaborirali projekt. Sjećam se da je jedino kolega Adamec tada pitao za sudbinu lipa, dok drugih upita praktički nije bilo. Naknadna pamet nas uvijek košta. Imamo primjer Starčevićeve ulice gdje su uklonjena stabla javora negundovca, jer su bili zreli za uklanjanje. Bilo je burnih reakcija, a danas tamo imamo prekrasan drvored japanske trešnje koji svi hvale.

•Nedavno ste obilježili devetu godinu na čelu Uprave šuma Karlovac. Što se promijenilo u tom razdoblju?

Šumari rade po desetogodišnjim planovima, tzv. Osnovama gospodarenja i strogo se držimo Zakona o šumama te prateće legislative. Naš posao je dinamičan. U tijeku je izvanredno sanacija oko 40.000 kubika drvne mase stradale od vjetra i snijega na području Krašića, Jastrebarskog i Petrove gore. Hrvatska je bogata šumama, gotovo polovica površine je pod njima, a Karlovac je kolijevka hrvatskog šumarstva, jer je prva uprava ovdje osnovana još davne 1765. godine (u prostorima današnjeg Veleučilišta Karlovac).

•Voditeljica: Često se čuju prigovori građana i oko radova u šumi Kozjača. Što im možete poručiti?

Kozjača je živo tkivo. Da bi mlada šuma rasla, moramo postepeno uklanjati stara stabla kako bismo joj dali prostor i svjetlost. Kad laici vide sječu, misle da uništavamo šumu, ali mi zapravo forsiramo prirodnu obnovu. Šumari znaju što rade i Karlovčani ne moraju brinuti za Kozjaču.

•Uz profesionalni rad, poznati ste i po humanitarnom djelovanju. Već godinama se odričete vijećničke naknade?

Tako je, od prvog dana mandata od 2021. godine, cijelu naknadu za sjednice i odbore doniram gradskoj zakladi "Nikola Tesla". Do sad se prikupio značajan iznos sredstava i drago mi je da ta sredstva idu za stipendiranje darovitih učenika i studenata. Želja mi je da ti mladi ljudi ostanu u našem gradu i pomognu nam da svima bude bolje.

•Za kraj, koja je Vaša poruka sugrađanima vezano uz razvoj Karlovca?
Karlovac je "grad u parku", kako je rekao Radovan Radovinović i tako će ostati. Grad se razvija, revitalizira se Zvijezda, značajna ulaganja su u cijelom gradu i moramo imati povjerenja u struku. Pričekajmo da se svi radovi završe, pa ćemo onda ocjenjivati rezultate rada.