Strateškim ulaganjima Karlovac poprima novo lice

Gradonačelniče, predstavljen je nacrt proračuna Grada Karlovca za 2023. godinu. Koliki je on, prvi put se iskazuje u eurima, kada će se naći pred gradskim vijećnicima?

-Proračun za iduću godinu je nešto veći od ovogodišnjeg i iznosit će 78,6 milijuna eura, odnosno 592 milijuna kuna. Veći je iz razloga što se sredstva iz Fonda solidarnosti prebacuju u ’23. godinu. Te javne nabave su u tijeku i vjerujemo da će i Hrvatski dom, i mala zgrada gradske uprave, i KAMOD, i Mihalićeva kuća na Gazi, i Muzej dobiti svoje izvođače jer rok je kratak da se to odradi. S druge strane aglomeracija je već u tijeku i tu smo preuzeli neke obveze tako da nismo mogli baš imati puno prostora za neke posebne nove projekte. Most Specijalne jedinice policije Grom na Rakovcu ići će u rekonstrukciju i tu smo čak povećali dio kreditnog zaduženja zato što vjerujem da  krajem ’23. ili ’24. godine kreće i izgradnja kanala Korana – Kupa. Taj most je bitan za Poduzetničku zonu Gornje Mekušje i stanovnike tog kraja te je trebao ići u rekonstrukciju i prije. Konstrukcijski će biti potpuno obnovljen; odradit ćemo dio javne rasvjete, ogradu, biciklističku stazu. Na to je na Zborovima građana upozoravalo dosta građana koji šeću šetnicom uz Koranu. Za vrtiće Luščić i Rečica dobili smo određena sredstva iz NPO-a, a i za to ćemo se jednim dijelom zadužiti. Ići ćemo i u određena projektiranja kao pripremu na novu financijsku omotnicu europskih fondova, ITU-a. Sve u svemu, s jedne strane bili smo ograničeni preuzetim obvezama, a s druge strane smo „na lopti“. Ovo je inače najveći proračun Grada Karlovca. Povećali smo nešto sredstva i za kulturu i za sport, te za socijalni program. Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo te smo povećali iznose za socijalno ugrožene skupine. Pokušali smo napraviti balans između velikih komunalnih zahvata i onog svakodnevnog, društvenog. Mislim da smo s proračunom pogodili trenutak; on je realan i očekujem da ćemo ga ovako kako je planiran uspjeti realizirati. Detaljno je prikazan na web stranici Grada Karlovca.  Bitno je da građani vide na što se troši njihov novac; trošimo ga svrhovito; zakonito se podrazumijeva. Sadržajno je dobro da građani vide na što sve ide novac kojeg oni uplaćuju kroz poreze, prireze, komunalnu naknadu i ostala davanja.

Ovakav proračun smo planirali uz mjere Vlade RH, a trebao bi biti prihvaćen na sjednici Gradskog vijeća u prvoj polovici prosinca.

Završili su Zborovi građana na kojima su građani iz svih GČ i MO iznijeli svoja mišljenja, prijedloge i sugestije. Na koje su probleme građani najviše ukazivali u svojim sredinama; kako u GČ tako i u MO? Zašto ste uopće krenuli sa Zborovima građana i je li to bila praksa i prije?

-Održavanje Zborova građana u najvećem dijelu je vezano uz izradu proračuna. Sa Zborovima građana posljednji put smo išli 2018. godine i tada ih nismo završili do kraja. Sve je bilo pripremljeno da krenu 2020., ali je došla korona i onda smo dvije godine bili ograničeni pa je izostala i  direktna komunikacija. Dobili smo dosta upita kojima su građani ukazali na pravi problem koji nam je na neki način promaknuo, tako da smo i mi tu na neki način osvijestili neke svoje nedostatke. Cijela priča oko Zborova građana u konačnici će se reflektirati na proračun 2023., te projekcije za  ’24. i '25. godinu. U stvari bit cijele priče je prioritizacija. Premda nam Vijeća GČ i MO kontinuirano šalju prijedloge, ipak je ovo jedan korak dalje da se osluhne malo šire. Ne možemo mi riješiti sve probleme, toliko novaca nemamo pogotovo za taj dio koji se financira prije svega iz komunalne naknade. Pojavili su se neki  prioriteti tako da je i nama sada malo lakše jer se možemo pozvati upravo na neki Zbor građana. Ono što smo pak vidjeli s razine gradske uprave je to da moramo biti puno brži jer su nas građani u biti na to i upozoravali. Ovaj tjedan nastavit ćemo s nešto intenzivnijem primanjem građana u gradskoj upravi petkom, pa se nadam da ćemo nadoknaditi vrijeme kada nismo organizirali primanje zbog korona mjera. I ovom prilikom se ispričavam svima onima koji su se prijavili za razgovor, a još nisu došli na red.

Jedan od zasigurno najvećih projekata koji se provodi je sustav obrane od poplava Karlovca. Gdje smo danas, je li moglo brže, što slijedi? Ne možemo ovom prilikom, a da ne spomenemo posljednju poplavu i plavljenje naselja Brodarci. Kako će stanje biti tamo riješeno?

-Što se tiče cijelog sustava obrane od poplava, ono što mislim da je dobro i ono što treba naglašavati i stvarno treba odati priznanje i Hrvatskim vodama, i Ministarstvu gospodarstva kao i Vladi da ono što su obećali – to se i radi. Sve mjere su u onoj fazi dinamičkog plana radova kako je i prije godinu-dvije i najavljeno. Ide nasip od Selca do Rečice, ugovorene su četvrta, peta i šesta etapa. Mostanje je gotovo, dakle Mjere 4 i 2 su gotove. Kanal Korana – Kupa vrlo vjerojatno će se početi graditi do kraja ’23 ili u ’24. godini. U travnju sljedeće godine trebala bi stići dozvola i za najvažniju Mjeru Brodarci, odnosno pojačanje kapaciteta kanala Kupa – Kupa. Što se tiče Brodaraca, tamo su poplave bile i ’14. i ’15. godine. Često puta se pitam je li meni nešto promaklo u toj priči?! Uvjeren sam, da nije. To što imamo tamo je jedna specifična situacija. Na Gradskom vijeću sam više puta ponovio da sam zbunjen. I dalje sam zbunjen jer ovdje, po mojem mišljenju, imamo nešto što nije trebalo biti ovako. Na nacionalnoj razini nam se pomalo i čude. Stanovnici koji pokušavaju zaustaviti gradnju zida, mislim da im nedostaje onaj jedan element svijesti da nije pitanje samo njihovog životnog prostora, nego je pitanje puno šire. Moj stav je jasan – zid mora biti. Hrvatske vode su odgovorne za obranu prostora od poplava i ako oni kažu da je to to, onda tako treba biti. Neću na sebe preuzeti obvezu da me za 10 ili  20 godina netko u Brodarcima ili Velikoj Jelsi pita – gdje si bio kada se trebalo graditi.

Drugi kolosijek željezničke pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac još je jedan projekt od nacionalnog značaja. Što njime dobiva Karlovac?

-Ako nas sustav obrane od poplava štiti, onda će nas drugi kolosijek razvijati kao grad. Radovi će trajati tri godine i to je jedan od razvojnih projekata grada Karlovca. Uopće ne želim razmišljati da bi on došao u pitanje.

Teče li sve po planu vezano uz izgradnju Turanjske obilaznice? Kada bi ona trebala biti puštena u promet?

-Iz Hrvatskih cesta nam je rečeno da će do kraja godine odraditi najveći dio fizičkih radova. U Cerovcu Vukmanićkom morali su sanirati klizište i dodatno raditi zid za zaštitu obiteljske kuće, što je malo usporilo radove. Obilaznica ide svome kraju i vjerujem da ćemo relativno brzo imati taj projekt koji će Turanjčanima, ali i svima koji žive na tom dijelu olakšati život. Očekujem da do polovice prosinca znamo i kada će službeno obilaznica biti otvorena za promet.

Projekt Aglomeracije stigao je konačno i u Zvijezdu. U kojoj su fazi radovi na drugim radilištima, ima li probijanja rokova i hoće li sve biti realizirano onako kako je i planirano?

-Za sada nemamo nekakav konkretan problem koji bi ukazivao na to da neće nešto biti gotovo. I ViK, i Grad maksimalno su uključeni u to - ViK pogotovo. Imamo zahtjeve od nekih izvođača za priznavanje cijena te neke u startu nismo prihvatili. Za neke zahtjeve mislimo da nisu opravdani, no jedan dio sigurno jest. Ono što je bitno – radovi idu. Nastojimo s izvođačima komunicirati da vode brigu i surađuju sa stanovnicima. Jamadol se asfaltira; na Turnju  će uskoro ići postavljanje završnog sloja asfalta; Zvijezda je krenula; uskoro će krenuti Gornje Mekušje i Mala Švarča. Vjerujem da ćemo do kraja ’23. godine imati najvećim dijelom završene grube, teške radove. Gotovo sigurno je da će Zvijezda ući u ’24. godinu, no to je predviđeno i prema samom projektu.

Završio je i prvi dio planirane obnove vrelovoda, odrađeno je 40 posto poslova. Kakva je daljnja dinamika radova?

-Kada završi sezona grijanja kreće se dalje. Ove godine odrađen je jedan dio koji je bio kompliciran što se tiče prometa, ali pokazalo se da se može. Sljedeće godine će biti malo komplicirano na Tržnici. Vjerujemo da će do sljedeće grijaće sezone biti postavljene nove cijevi, tako da će biti obnovljeno 16 kilometara vrelovoda. To je u biti ključno za bilo kakvo planiranje razvoja toplinarstva danas – sutra.

Kako komentirate najavu podnošenja tužbe poduzetnika Nikole Hanžela? U medijima smo mogli pročitati da će podnijeti tužbu protiv Grada, Županije i Države za štetu zbog  odugovlačenja gradnje hotela.

-U cijelom tom procesu treba napomenuti jednu bitnu činjenicu, a to je procedura. Odgovorno tvrdim da se Gradska uprava maksimalno držala procedure, a vjerujem da je tako učinila i Županija, i Država. Ne mogu reći da su meni jasne neke odluke koje su donašane, prije nego što sam bio gradonačelnik, pa na koncu i GUP iz 2014. godine. Nemam razloga sumnjati u nadležni gradski Odjel; odgovorno tvrdim da je dozvola koja je izdana za ovo što se radi na Korani – izdana sukladno GUP-u. Odgovorno tvrdim da mi kao Grad niti jedan jedini dan nismo kasnili. Tužbu nisam vidio i ne mogu je komentirati; pročitao sam samo medijske napise; vidjet ćemo što će od toga biti. Što se tiče Grada Karlova to je potpuno deplasirano, nepotrebno i suvišno.

Kada ćemo pogledati prvi film u Kinu Edison?

-Uvijek sam tvrdio, a to i dan – danas tvrdim da je obnova Edisona više za nas u Karlovcu neka psihička relaksacija; jer ako je moguće obnoviti Edison, onda je moguće odraditi sve u gradu Karlovcu. I mi to zaista tako i mislimo. Projekt se provodi do svibnja iduće godine; sada je javna nabava za opremanje. Građevinski radovi idu svojim tijekom. Ako ne bude nekih iznenađenja, vjerujem da bi sve trebalo biti gotovo do svibnja, tako da ćemo u to vrijeme moći i pogledati prvi film. Sve bi u konačnici moglo ovisiti o opremanju, dosta je tu tehnike i elemenata koje treba odraditi. Edison nije zamišljen samo kao kino, a sada se slaže i priča oko ustanove. Mislim da nije dobro u startu opet govoriti o uhljebariju i ne znam čemu sve ne. I po sistematizaciji i po projektu trebaju doći ljudi koji stvarno imaju specifična znanja i vještine i tim bih ljudima dao priliku. Bez obzira je li to nova ustanova ili ne, morali bi i da je u okviru Zorin doma zapošljavati i tehničare, i voditelja marketinga, i voditelja produkcije itd.

Što će biti s tvrtkom Mladost?

-Već dvije-tri godine, sagledavamo na koji način upravljanje sportskim objektima, učiniti na neki način financijski održivijim. Vrlo vjerojatno je, gotovo sigurno da ćemo ići u smjeru da tvrtka Mladost postane ustanova i bavila bi se samo sportskim objektima. Njene ostale djelatnosti Parking i Pauk služba pripojio bi se nekoj drugoj tvrtki i ne bi se osnivala još jedna tvrtka. Najizglednije bi bilo pripajanje Zelenilu, budući da već u svom sklopu imaju prometnu signalizaciju. Inače, održavanje sportskih objekata tako i tako mora ići iz gradskog proračuna, a čini nam se da bi ovo čak i za financiranje termina u dvoranama bilo povoljnije.

Kako teku  pripreme za Advent u Karlovcu?

-Mjere Vlade RH ostavile su nam prostora da idemo s Adventom kakav je bio i dosadašnjih godina. Doduše planirali smo dodatna ukrašavanja u gradu, ali od toga smo odustali te će ostati na razini kakva je bila do sada. Osim zabave, to je jedna gospodarska priča koja je za grad Karlovac nužna i dobra.

Na kraju razgovora gradonačelnik je poručio:

-Mislim da živimo u jednom vremenu, gdje svi – tamo gdje jesmo, moramo prepoznati ljude koji su pored nas, ljude koji su potrebi. Bez obzira na sve moguće mjere Grada i Vlade, jedan dio ljudi teško će moći popratiti osnovne egzistencijalne potrebe. Moramo primjećivati i voditi brigu jedni o drugima.

Razgovor vodio: Mišo Milovanović