Stradavanja kod željezničkog mosta - u pet godina poginulo pet ljudi

Prije desetak dana u nesreći na pruzi u centru grada izgubljen je još jedan mladi život. U naletu putničkog vlaka, kako su kratko izvijestili iz Policijske uprave karlovačke, poginula je 22- godišnjakinja. Nesreća se dogodila u blizini željezničkog mosta.

Pretražujući stara izvješća crne kronike, nalazimo da je 12. siječnja 2018. godine vlak u Karlovcu naletio na muškarca; 15. studenog 2019. godine poginuo je 19-godišnji mladić; 19. prosinca iste godine u naletu vlaka smrtno je stradao 18-godišnjak; 28. ožujka 2020. stradao je 34-godišnjak… U tri od četiri slučaja unatrag tri godine navedeno je da se nesreća dogodila „nedaleko željezničkog mosta“, a razlog stradavanja je „neoprezan prelazak pruge“.

O posljednjoj nesreći još svjedoče zapaljeni lampioni na pješačkom pružnom prijelazu na Obali Vladimira Mažuranića u neposrednoj blizini željezničkog mosta.

Je li neoprez pješaka jedini razlog zašto se nesreće događaju upravo u blizini ovog prijelaza ili je li to upozorenje da nešto  tu „ne štima“.

Upit smo uputili  Korporativnim komunikacijama HŽ Infrastruktura. Krenuli smo od statistike i tražili broj stradalih u blizini mosta i željezničkog kolodvora za period od proteklih pet godina, ali i o sigurnosti ovog prijelaza.

Pitali smo može li se nešto učiniti da prijelaz bude sigurniji. U upitu smo napomenuli da je dijelom nepregledan, jer je uz samu prugu obiteljska kuća i gospodarski objekt koji zaklanja pogled i strojovođi i pješacima. Također i da se vlakovi ne čuju. Prijelaz je osiguran mimoilaznom ogradom te nema svjetlosnog niti zvučnog signala koji bi upozoravao da nailazi vlak.

U odgovoru koji smo dobili iz HŽ Infrastrukture na ove upite stoji slijedeće:

- HŽ Infrastruktura prije svega izražava duboku sućut obitelji pješakinje koja je stradala u nesreći koja se u nedjelju 17. listopada 2021. dogodila na pješačkom prijelazu preko pruge u kolodvoru Karlovac.

Riječ je o prijelazu koji će se modernizirati u sklopu Projekta osiguranja i modernizacije 49 željezničko-cestovnih i jednog pješačkog prijelaza preko pruge na 50 lokacija diljem Hrvatske ukupne vrijednost 72,9 milijuna kuna (bez PDV-a). Radovi i nabava opreme financiraju se u sklopu projekta Svjetske banke “Održive hrvatske željeznice u Europi”, a navedeni prijelaz osigurat će se svjetlosno-zvučnom signalizacijom i mimoilaznim ogradama.

U razdoblju od 1. siječnja 2016. do 17. listopada 2021. na predmetnom pješačkom prijelazu nije bilo naleta vlakova na pješake.

Međutim, u istome razdoblju u neposrednoj blizina pješačkog prijelaza i mosta bilo je pet naleta na pješake koji su se kretali na mjestima gdje je to zabranjeno. Nažalost, svih je pet pješaka pritom smrtno stradalo. U jednom od navedenih pet slučajeva riječ je o samoubojstvu.

Ovim bismo putem apelirali na sve sudionike u prometu da poštuju prometne znakove i propise. HŽ Infrastruktura već više od 20 godina provodi preventivno-edukativnu akciju „Vlak je uvijek brži“ na željezničko-cestovnim i pješačkim prijelazima te u osnovnim školama kako bi sve sudionike u prometu upozorila na opasnosti koje prijete prilikom neopreznoga prelaženja preko pruge ili boravka uz prugu. Nažalost, praksa pokazuje kako se unatoč stalnim upozorenjima zbog neopreza i kršenja prometnih pravila i prometne signalizacije i dalje događaju nesreće u kojima teško stradavaju djeca i odrasli.

Prije prelaska preko željezničke pruge obavezno treba stati i uz poštivanje prometnih znakova i prometne signalizacije prugu prijeći tek kada se uvjerite u to da ne prijeti opasnost. Ako je polubranik spušten i uključena je svjetlosna signalizacija, treba pričekati da se on podigne i da se svjetlosna signalizacija isključi, odnosno tamo gdje nema polubranika, a uključena je svjetlosna signalizacija, treba također pričekati da se ista isključi. Ako polubranika i/ili svjetlosne signalizacije na željezničko-cestovnome prijelazu nema, trebate dobro promotriti oko sebe i uvjeriti se u to da vlak ne nailazi.

Zaustavni put vlaka iznosi i do 1500 metara, zbog čega ga strojovođa, nakon što na pruzi uoči automobil ili čovjeka, ne stigne zaustaviti na vrijeme. Vlakovi su i sve tiši pa se njihov dolazak ne čuje dok nisu u blizini prijelaza.

Treba biti odgovoran i prelaziti preko pruge samo na obilježenim mjestima. Strogo je zabranjeno kretati se po kolosijeku ili po stazama neposredno uz kolosijeke kao i bacati kamenje na vlakove koji prolaze prugom.

Opasno je po život kretati se uz prugu ili preko pruge sa slušalicama u ušima ili s mobitelom u ruci. Zbog slušalica ne čujete što se oko vas događa, a mobitel vam odvraća pozornost od potencijalne opasnosti.

Strogo je zabranjeno igrati se na pruzi i uz prugu, na mostovima kojima prolazi pruga kao i penjati se na vagone i stupove kontaktne mreže.

Osim toga uputili bismo zainteresiranu javnost i na edukativne spotove koji su dostupni na mrežnim stranicama HŽ Infrastrukture d.o.o., odgovorili su iz Korporativnih komunikacija.

Prijelaz na Mažuranićevoj obali je nepregledan

Odgovore na pitanja potražili smo i od čovjeka koji ima iskustvo kako prijelaz izgleda i što se na ovom dijelu pruge događa iz prve ruke. Naš je sugovornik pristao biti jedan od strojovođa koji je želio ostati anoniman. Iza sebe ima više od 20 godina radnog iskustva u HŽ-u i on također kaže da je pješački prijelaz nepregledan.

-Ako idemo iz pravca stajališta Centar pješake koji nam dolaze s lijeve strane na prijelaz vidimo tek kad je već kasno. Svirnemo, pogotovo ako vidimo da netko dolazi s desne strane da ih upozorimo. Radio sam i kao nadzornik i nekoliko puta sam bio u nadzoru u slučajevima kad vlak pregazi pješaka, a većinom se ti naleti događaju u jutarnjim satima. I u ovom zadnjem slučaju je to bio jutarnji vlak koji ide oko 6 sati. Mi smo tu nemoćni jer jednostavno se pješak stvori pred nama, kazao je.

Naš je sugovornik također komentirao i da se vlak ne čuje dok praktično ne dođe do prijelaza.

-To je istina - vlakovi se ne čuju, pogotovo novi niskopodni su jako tihi, a brzi su. Kad kreće iz centra ima dosta veliku brzinu, iako se ne čini da je tako. Toliko je tih da mene iznenadi koji godinama radim na željeznici i znam vozni red i kad ga se može očekivati. Kad dolazim na kolodvor i prelazim, dogodi mi se da ga uopće ne čujem.

Puno ljudi iz Drežnika prelazi prugu kod kolodvora. Ujutro kao da je korzo, a vlakovi prolaze i dolaze velikim brzinama. Kroz Karlovac vam teretni vlak  prođe sa 70 kilometara na sat i to su nove jako tihe lokomotive, uglavnom voze stranci. Praktično ih ne čujete dok vam ne dođu na 10 metara. Iznenadi vas jednostavno. Netko se prestraši, „odrveni“ i ne uspije skočiti s pruge. Ne znam kako to riješiti, priča naš sugovornik, ali dodaje da to nisu jedini problemi.

-Kod prijelaza za koji me pitate svijetli i reklama na krovu, toliko bliješti i ne znam može li netko shvatiti je su li svjetla vlaka, svjetla s brze ceste.  Evo i sad kad sam izlazio vlakom morao sam dobro gledati jer reklama toliko bliješti da ja ne vidim jasno ima li nekog na prijelazu, na pruzi ili ne. Mi sviramo, ali kad je netko već na pruzi kasno je, jer naš zaustavni put je dugačak. 

Magla je posebna priča. Kad je magla ne vidi se prvi kolosijek ispred stanice, a kamoli nešto drugo. Dodajte tome da se ništa niti čuje, dakle dok vlak doslovno ne izleti pred pješaka, nažalost uglavnom na njega. 

Pitali smo ga i bi li bilo pretjerano ovaj potez nazvati crnom prometnom točkom?

- Da, to je kritičan potez i po meni to je crna točka. Već godina radim i svako malo nešto se tu desi. Rekao bih da to čak nije niti samo točka nego cijeli taj potez od stajališta u centru, prijelaz na Mažuranićevoj obali, most, ovaj dio s Drežnika. Tu se stalno nešto događa. Kad čujete da strojovođa jako svira onda znate da je nešto kritično, a čuje se često.

Mišljenja je da se sigurnost na ovom dijelu može popraviti i prije najavljene modernizacije, kaže, već je nešto i napravljeno.

-Sad most svijetli, a do sinoć nije svijetlio. Znači, nakon ovog slučaja brzo je netko reagirao i osvijetlio most. Po meni na taj pješački prijelaz mogao bi se staviti  svjetlosni signal koji bi upozoravao da vlak nailazi. To je izvedivo. Za mene je jedan poginuli dovoljan da se nešto napravi. Novac ne bi trebao biti u pitanju kad je u pitanju nečiji život. Najradije bih da se nešto napravi da pješaci tuda ne idu  ili da se to bolje riješi, u današnje doba i tehnikom kojom raspolažemo vjerujem da je to izvedivo, zaključuje.

Strojovođa s kojim smo razgovarali ispričao je da neki njegovi kolege u svom radnom vijeku i po nekoliko naleta na vozila i pješake.

- To je veliki šok. Znam kolege koji su po tri i četiri puta nekog pregazili. Srećom ima i onih koji nemaju niti jedno takvo iskustvo, ali nažalost koga krene… Poslije nesreće po mjesec dana su na bolovanju, moramo se javljati psihijatru, obavljati izvanredne liječničke preglede, neki nakon toga više niti ne voze, neki imaju problema sa spavanjem. To je šok za svakog strojovođu, nesreću ne možeš izbjeći, nisi kriv, ali ipak strašan je to osjećaj. 

Foto: Dinko Neskusil