Teško doći do reprezentativnog mišljenja, jer su mladi jedna vrlo heterogena skupina

Stella Žaja, predsjednica Savjeta mladih grada Karlovca: Gradsko vijeće pokazalo da nas stvarno sluša

VIŠE IZ RUBRIKE

    Prije nešto više od godine dana izabrani su novi članovi i njihovi zamjenici Savjeta mladih grada Karlovca. Za predsjednicu je nakon konstituiranja izabrana studentica treće godine prava Stella Žaja. Stella dolazi iz udruge Kompas, koja se bavi proaktivnim djelovanjem mladih, a fokus rada udruge, pojasnila je, bila je edukacija članova Savjeta mladih.
    Dakle iako je surađivala kroz udrugu s članovima Savjeta mladih, ovo je prvi put da sudjeluje direktno u radu, a kakva su iskustva i planovi neke su od tema kojih smo se dotakli u razgovoru.
    •Kakva su iskustva rada u Savjetu sada nakon prve godine mandata?
    - Jako sam se iznenadila. Kao osoba koja se bavila Savjetom mladih i radila s njima i ranije, shvatila sam da zapravo puno toga ne znam o Savjetu. Sve je krenulo preko edukacije i činjenice da u Gradu imamo višu stručnu suradnicu za rad s mladima, koja nam je puno toga pojasnila. Bila sam uvjerena da Savjet mladih dosta toga organizira, a to zapravo nije naša funkcija. Naša je funkcija zagovarati potrebe mladih pred Gradskim vijećem, gradonačelnikom, pročelnicima i slično. To mi se svidjelo, jer se time otvorilo okvir za daljnji rad kroz udruge. Naime, Savjet mladih nema pravni identitet i ne može organizirati neku manifestaciju.
    •Dakle, više ste orijentiran na političko i savjetodavno djelovanje?
    - Može se tako reći. Ono što treba istaknuti kod našeg Savjeta mladih je činjenica da većina nas nije uopće iz političkih podmladaka. Budući da smo sudjelovali na više konferencija i susreta savjeta mladih iz Hrvatske, kod drugih to većinom jesu članovi političkih podmladaka. Mi imamo jednog člana iz vladajuće koalicije i jednog iz oporbe, a ostali, nas sedam, je iz udruga civilnog društva. Da se vratim na pitanje, naše djelovanje je političko u tom dijelu da mi lobiramo za potrebe mladih u našem gradu. Naše je otvoriti se mladima da bi nam prišli i rekli što žele, a onda lobirati za to pred gradskim vlastima.
    •Te potrebe mladih i ideje kako poboljšati sadržaje za mlade dio su temeljnog dokumenta za rad, a to je Program za mlade. Kad će biti predstavljen novi Program za mlade?
    - Sad smo radili temeljnu evaluaciju Programa koji je bio od 2015. do 2018. godine. Krećemo s prvom fazom provedbe za novi program. Završili smo izradu fokus grupa. Sad imamo radionice po poglavljima koja će biti dio novog programa, za razdoblje od 2020. do 2023. godine. Onda će početi pisanje novog programa. Istina, to nam je strateški dokument na kojeg se pozivamo. Naš je posao da ga promoviramo da bi se mladi pred Gradom mogli pozvati: „Evo u dokumentu koji je izglasalo Gradsko vijeće rekli ste da ćete nam neke stvari osigurati i red je da sad to i napravite.“
    •Je li godina dana prekratko vrijeme ili se može izdvojiti neka od preporuka ili zahtjeva Savjeta mladih koja je urodila konkretnom političkom odlukom gradskih vlasti u korist mladih?
    - Iz našeg mandata ne. Konkretna politička odluka, po čemu smo prvi u Hrvatskoj, je javno predstavljanje kandidata za članove Savjeta mladih prošle godine. Po svim konferencijama koje se tiču savjeta mladih spominje se Grad Karlovac kao primjer dobre prakse. Primjerice, otvoren je i Jobclub u Karlovcu, koji je vrlo koristan i pomaže mladim ljudima u izradi životopisa i slično. To je projekt udruge Carpe Diem i začetnica projekta je djevojka koja je članica Savjeta mladih i ona je zamjenica člana. Tako da se neke konkretne stvari rade i Grad puno izlazi u susret. Ima dosta natječaja koji su raspisani za mlade, za udruge mladih kao i za udruge za mlade, inicijative mladih i slično.
    Kao primjer dobre prakse spomenula bih i tematsku sjednicu za evaluaciju Programa od 2015. do 2018. Time je Gradsko vijeće pokazalo da nas stvarno sluša, kao i Gradska uprava i vidi se da su iščitali taj materijal i da ih zanima što radimo.
    No, najveći skok će se vidjeti kad napravimo novi program za mlade i kad ga počnemo realizirati.
    •Hoće li ona poglavlja iz starog Programa za mlade, a koja nisu realizirana u onoj mjeri u kojoj se očekivalo, naći svoje mjesto u novom Programu?
    - Od tog Programa za mlade jedna trećina je slabije provedena, većinom se radi o mjerama iz kruga socijalne politike i zdravlja mladih te zapošljavanje i stambeno osamostaljivanje mladih. Područja koja su najmanje provedena su područja koja nas najmanje zanimaju kojima se civilno društvo najmanje bavi i koje su striktno na Gradu i teško su provedive. To su možda bili malo nerealni ciljevi. Jedna trećina programa je provedena u potpunosti i to su neke mjere kojih vjerojatno neće biti u novom programu dok je jedna trećina mjera u kontinuiranoj provedbi.
    • Znaju li se već neke smjernice iz tog programa?
    - Sad se u principu snimaju potrebe, a onda će se još raditi radionice i tek nakon toga kreće pisanje programa. Mi kao Savjet mladih smo tu kao tijelo koje zagovara potrebe svih mladih, a to je dobna skupina od 15 do 30 godina. Kao članovi svoje ambicije i projekte imamo priliku realizirati kroz udruge u kojima djelujemo. Jednostavno nema potrebe da namećemo neko svoje mišljenje, nego imamo jasan plan i program, jasne ciljeve i mjere i pokušavamo potaknuti udruge civilnog društva da rade u tom smjeru. Isto tako potičemo Grad i upravu da im to omoguće. Do devetog mjeseca bi nacrt Programa za mlade trebao biti gotov i onda će biti na javnoj raspravi pa ide pred Gradsko vijeće. U Program za mlade naći će se ono što možemo realizirati, ono što bi mogli realizirati i ono što se nadamo da ćemo realizirati.
    •Je li teško doći do mladih u Karlovcu, u smislu da aktivno sudjeluju u kreiranju politika koje se njih tiču?
    - Dosta je teško doći do reprezentativnog mišljenja, jer su mladi jedna vrlo heterogena skupina. Nama je zapravo najjednostavnije doći do mišljenja srednjoškolaca. Dođemo u srednju školu, održimo prezentaciju o Savjetu mladih, što smo i tko smo, postavljamo pitanja, tražimo mišljenja… Oni su dosta otvoreni. S druge strane mladi koji su zaposleni većinom nemaju vremena i ne razmišljaju na način da se aktiviraju i da bi to pomoglo u ostvarivanju njihovih ciljeva. Imamo mlade koji su već osnovali obitelj, pa nezaposlene mlade, a upravo oni se često uključuju u civilni sektor i raspravljaju o nekim problemima jer im je promjena potrebna. Studenti su nam problematična skupina do koje treba doći, jer su u drugim gradovima, tako da imamo jedino suradnju s Veleučlištem. Što se tiče promocije, trudimo se svim silama, krećemo kroz naše udruge pa sa širim krugom prijatelja, preko društvenih mreža, gdje smo sve aktivniji, također se umrežavamo s drugim savjetima po Hrvatskoj.
    •Članovi Savjeta iz različitih su udruga, različitih interesa otežava li to ili olakšava rad?
    - Podijelili smo poslove prema interesima, ali više, manje svi smo zainteresirani za sve. Mislim da funkcioniramo jako dobro i širok nam je spektar interesa. (kb)

    Foto: Igor Čepurkovski