Prvi Karlovački

StarKA: Sve više ilegalnih domova, socijala se u Hrvatskoj rješava od danas do sutra

Autor: Anamarija Radočaj

20.09.2021

Mozaik

U obiteljskim domovima smješteno je preko 8.000 ljudi i još smještaja nema dosta. U Karlovačkoj županiji privatni sektor smješta dva puta više korisnika od javnog. No, dobiva se dojam kako obiteljski domovi nekome smetaju. 

Sve je više ilegalnih domova za starije osobe, siva ekonomija raste, javljaju se oglasi za udomiteljstvo. Udruga “starKA” ocijenila je kako odgovornost leži na nezainteresiranom sustavu i institucijama koje su pridonijele ovakvome stanju.

-Razlozi su demografska slika, sve više ljudi stari, gospodarska situacija nam je sve teža, svjedočimo inflaciji, na pomolu je recesija. Odgovornost leži na nezainteresiranom sustavu i institucijama koje su pridonijele ovome stanju. Najveći problem je što institucije nisu u stanju napraviti red i nemaju odgovornih rješenja za ilegalce. Dapače, kad se ilegalni smještaj nađe, oni ga legaliziraju, zato što nemaju kuda s korisnicima. Nisu svi predstavnici domova stvarni vlasnici. Pitanje je smije li jedan ilegalac dobiti licenciju za rad. Često čujemo pitanje kakvi to ljudi svoje starije smještaju kod ilegalnih pružatelja. Oni koji ne znaju. Mi do sada nismo imali kampanju o traženju smještaja. Uz to, tu su i oni koji nemaju drugog izbora. Ljudi se raspituju o sobama, cijeni, a mirovine su male. Sustav nema rješenja. Što je u županiji niži BDP, demografska slika lošija, veći odljev stanovništva, to je više ilegalnih pružatelja. Ima ih i u Karlovačkoj županiji, kazala je predsjednica Udruge Sabina Angelina Latin.

Apeliramo na Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ministra Aladrovića i sve institucije da se prime posla

Famozni, spasonosni novi Zakon o socijalnoj skrbi, kako ga je Latin nazvala, se već dugo donosi i trebao bi riješiti probleme i nelogičnosti socijalnog sustava.

-Krajem veljače 2020. godine počele su špekulacije o reformama u socijali. Glavana tema promjena su obiteljski domovi. Tako smo počeli čitati o čistkama u obiteljskim domovima za koje se najavljivalo da će kroz tri mjeseca svi morati zatražiti novu licenciju za rad i to kroz županijske urede. Prije godinu dana smo slušali ministrovu savjetnicu Zvjezdanu Bogdanović kako najavljuje smanjivanje broja korisnika u istim tim obiteljskim domovima. Shvaćajući da predlagatelj nema jasnu sliku stanja, jedna od prvih aktivnosti bila je zahtjev za odgodom donošenja Zakona i pravilnika i to smo poslali ministru i premijeru 3. prosinca 2020. Naivno smo vjerovali da ćemo dobiti prostora i vremena razgovarati i uspjeti objasniti što se događa na terenu. Od Ministarstva smo dobili odgovor 8. prosinca 2020. da će se “novi Zakon uputiti na prvo čitanje u drugom kvartalu 2021. to znači da se drugo čitanje može očekivati u trećem ili četvrtom kvartalu , a stupanje Zakona na snagu u siječnju 2022. Novi zakon prethodno će biti objavljen na portalu e-savjetovanja upravo radi savjetovanja s javnošću.” Odgovor je potpisala državna tajnica Marija Pletikosa. Danas je 20. rujna 2021. , prijedlog Zakona vidjeli nismo, a na kraju smo trećeg kvartala.

StarKA je u međuvremenu napravila radni dokument koji sadrži istraživanja, analize, probleme te ga predstavila državnoj tajnici Pletikosa na sastanku u Ministarstvu.

 -Napravili smo istraživanja, analize, predstavili probleme manjka smještajnih kapaciteta, ukazali na nejednakost u javnom i privatnom sektoru, prezentirali probleme pružatelja usluga, upozorili na posljedice najavljenog broja smanjenja broja korisnika, upozorili na problema sa zdravstvenim sustavom gdje nam korisnike vraćaju u domove s ranama i dekubitusom i izrazili zabrinutost zbog gotovo nikakve komunikacije s Ministarstvom te smo potaknuli pitanje netransparentnosti tumačenja pravilnika i uredbi. Tada nam je rečeno da Ministarstvo radi na novom prijedlogu te da će kroz koji tjedan bit predstavljena metodologija izračuna cijena smještaja koju je pokrenula još bivša ministrica Murganić. Potom krajem travnja ministra Aladrović nam je entuzijastično predstavio akcijski plan unapređenja sustava socijalne skrbi  s implementacijom kratkoročnih rješenja do jeseni. Prvi dan jeseni je za tri dana. Od prvih bombastičnih najava reformi, populističkih izjava prošlo je godinu i pol, a mi i dalje nemamo novog zakona, ali imamo sve više ilegalnih pružatelja usluga, sve manje kapaciteta, sve više problema.

“…Većina obiteljskih domova nije ostvarila zadani cilj, a to je obiteljski način života unutra obiteljskog doma.”

Latin tvrdi kako su upravo obiteljski domovi iznijeli socijalni sustav u zadnjih 15 godina i spriječili kolaps jer se otvaraju u malim sredinama, gdje su potrebni. Zapošljavaju lokanu radnu snagu, pružaju usluge po prihvatljivim cijenama koje su prilagođene standardu te regije. Domovi su stavili u gospodarsku funkciju stambene objekte koji bi zjapili prazni i cijele obitelji dvije trećine dana odrade pro bono za hrvatsku socijalu i zdravstvo. U obiteljskim domovima smješteno je preko 8.000 ljudi i još smještaja nema dosta. U Karlovačkoj županiji privatni sektor smješta dva puta više korisnika od javnog. No, dobiva se dojam kako obiteljski domovi nekome smetaju.

-U zadnjih nekoliko dana imamo nove intervju državne tajnica Pletikosa koja mirno kaže da “većina obiteljskih domova nije ostvarila zadani cilj, a to je obiteljski način života unutra obiteljskog doma.” Ovim putem molimo državnu tajnicu da nam pojasni cilj i svrhu rada obiteljskog doma,  je li to briga o fizičkom i psihičkom zdravlju  korisnika ili ostvarivanje obiteljske atmosfere? Molimo da nam pojasni otkuda taj zaključak. Mogu li inspektor ili dva koji godišnje provedu par sati nadzora u jednom domu donijeti takav sud? Jesu li razlog ortački ugovori koji se sklapaju na ime drugih ljudi, pa obitelji nigdje i nema, je li tajnica provela koji dan u domu, je li vidjela što se radi i kako i svjedočila atmosferi kad o njoj priča? Ako nije, mi je pozivamo neka dođe. Državna tajnica je izjavila i kako “obiteljski domovi nisu bili u mogućnosti pružati očekivanu razinu kvalitete usluga koju primjerice ustanove u sustavu socijalne skrbi pružaju”.  Odakle joj taj podatak? Udruga “starKA” je provela veliko istraživanje zadovoljstva kvalitetom usluga i naše povratne informacije su drugačije. Ljudi su zadovoljniji privatnim smještajem nego javnim, nezadovoljstvo uslugom u javnom domu je vrlo dominantno, pogotovo što se tiče kvalitete prehrane, održavanja higijene, a dostupnost i liste čekanja ne treba komentirati. Obiteljski domovi za razliku od udomiteljstva imaju zaposlene zdravstvene radnike, medicinske sestre, njegovateljice, a od svibnja ove godine zapošljavaju socijalnog radnika  i fizioterapeuta. Državna tajnica spominje neadekvatnu infrastrukturu u kojoj se usluga pruža. Pitamo je što pod time misli i nisu li njeni uredi izdali rješenja za te domove?

Udruga “starKA” i ovim je putem pozvala na razgovor i suradnju jer smatraju kako bez dijaloga nema dobrog Zakona.

-Socijala u Hrvatskoj se rješava od danas do sutra na medijski pritisak, kad se dogodi neko zlo, onda oni nešto učine. Napravili smo anketu s predstavnicima obiteljskih domova, projekciju financijske održivosti i rezultati se nisu pokazali dobri. Gotovo dvije trećine domova najavilo je potpuno zatvaranje jer sa smanjenim brojem korisnika opstati ne mogu. Konkretno, u Karlovačkoj županiji izgubili bi oko 400 mjesta. Da bismo donijeli dobar Zakon moramo detektirati probleme i uzroke tih problema. Sve se donosi stihijski, naše Ministarstvo gasi jednu šibicu tako da okolo rasipa cijeli paket spreman planuti, zaključno je izjavila Latin.