Stanovnici Trošmarije i okolice Ogulina u strahu za pitku vodu: Smeće iz cijele Hrvatske guši Dobru, a kamioni nam uništavaju djedovinu!

Idilični prizori šume i rijeka Dobra, posljednjih su tjedana u sjeni teških šlepera i neugodnog mirisa otpada. Mještani naselja u blizini Ogulina ogorčeni su zbog pretvaranja lokalnog odlagališta u regionalni deponij na koji stiže smeće iz svih krajeva Hrvatske. Posjetili smo okolicu jezera kod Hidroelektrane Lešće, gdje smo na odmorištu Trošmarija, razgovarali sa Zvonkom Bartolovićem iz Trošmarije. Priroda je ovdje netaknuta, barem na prvi pogled. No, Zvonko, koji je ovdje odrastao, upozorava da se ispod površine krije velika opasnost za pitku vodu i cijeli krški sustav.

-Rijeka Dobra je pitka voda. Rijeka Dobra je ponornica. Znači nitko ne zna gdje teče i kuda teče. I nitko ne zna kad će doći do zagađenja te pitke vode. Odakle se grad Duga Resa napaja s vodom? Iz Dobre! Iz Dobre koja tu prolazi...Mi živimo na krškom terenu, to je svima poznato. Rijeka Dobra ponire u Đulinom ponoru i izvire kod sela Gojak. Znači, ako se toliko smeće deponira... Da l' je to samo komunalni otpad ili kakav drugi? Ja ne mogu ništa reći jer to kamioni dovoze, pretpostavljam da je komunalni. Ali taj komunalni otpad, to su tone i tone. Kad ove kiše padnu, to negdje mora poći... jer zemlja upija... voda ide u zemlju, ne ide iz zemlje, zabrinut je Zvonko.

Problem nije samo ekološki, već i infrastrukturni. Županijska cesta Bosiljevo – Trošmarija – Ogulin, koja je donedavno bila mirna lokalna prometnica, sada je pod opsadom teških kamiona koji uništavaju kolnik i ugrožavaju sigurnost mještana.

-Kamioni silaze s naplatne postaje Bosiljevo i voze se ovom županijskom cestom Bosiljevo – Topusko – Ogulin. Znači, vidjeli ste u kakvom je stanju cesta. Kažu, naplaćuje se dovoz smeća. U redu, plaća se. A tko će sanirati tu cestu u dogledno vrijeme? To je nama prema autocesti. Do '99. godine mi smo bili slijepo crijevo, znači, vojska je napravila, sad treba uništiti. Zašto uništiti?, pita se Zvonko i nastavlja:

-To dovoženje je počelo prije 20 dana (u trenutku objave članka 30-tak dana op.a.) jer su vozili do sada kroz Ogulin pa su se u Ogulinu ljudi valjda bunili. I onda su krenuli na ovu stranu i gore probili jedan dio ceste na divlje, bez ikakvih papira, bez ičega su probili taj dio ceste da bi išli gore.

Ja sam razmišljam o tome da ću i ja sad prestati plaćati odvoz smeća. Zašto? Pa imam ja vrtača po šumi, ja ću napuniti vrtaču, napunit ću gore poslije, gurnuti ću malo zemlje i ja sam riješio problem. Ne moram plaćati odvoz smeća. Zašto bih ja plaćao odvoz smeća? Tako se to radi tamo.

Smeće, smeće nije lokalni problem. Mislim, nekako se mora odlagati smeće. Ali komunalac samo vozi... Metković, Čistoća Varaždin, iz Grada Makarske... Pa ja ne znam odakle sve smeće ne voze i deponira se tu. Prije su dolazili lokalni kamioni, takozvani smećari, a sad dolaze šleperi. To su kamioni-šleperi. Znate, taj šleper, jedna vožnja je 25 do 30 tona, hajdemo uzeti takvu tonažu. I ako takvih dođe samo pet dnevno, a dođe više, to vam je 100-150 tona otpada dnevno, puta 20 radnih dana pa si vi sad izračunajte koliko tu dolazi mjesečno otpada.

A tri godine se otpad već vozi tu u gradu Ogulinu. Počne ujutro oko pet pa recimo najmanje minimalno 6-7 šlepera dnevno prođe mimo nas tu. Ajde vi sad meni kažite, da smo se sastali sa šleperom, bi li nam bilo ugodno da smo se mimoišli. Ja ne znam bi li se uopće uspjeli mimoići na ovoj cesti, propituje Zvonko.

Mještani su posebno revoltirani objašnjenjima koja stižu iz gradske uprave. Dok se u Ogulinu hvale smanjenjem emisija CO2, stanovnici okolnih sela osjećaju se kao građani drugog reda, prepušteni sami sebi dok se politika, kako kažu, igra s njihovim zdravljem i djedovinom.

-Naš zamjenik gradonačelnika je izjavio da su u gradu Ogulinu smanjili CO2 preusmjeravanjem smeća na na ovu stranu. Cijeli svijet se bori za smanjenje CO2, a on to riješi u jednom potezu. Pa što je sad s ovim, gdje mi živimo, u centru Hrvatske, pogledajte ovu prirodu, milina ju je za gledati.

Inspekcija je došla i zatvorila, ministarstvo otvorilo. Ako je inspekcija zatvorila, zbog čega je zatvorila inspekcija, da bi oni ponovno otvorili pa mislim... A ja, da sam malo mlađi, ja bih se iselio odavde kad vidim to sve. Evo, ja sad imam igrom slučaja neke poslovne odnose s nekim ljudima iz Slovenije i pitaju ti Slovenci što je kod vas to, oni se zgražaju na to. Malo prođite u Austriju, Sloveniju i dalje pa vidite da l' se igdje tako postupa s odlagalištima smeća kao što je kod nas, ogorčen je Zvonko.

Dok se institucije loptaju nadležnošću, šleperi iz Samobora, Varaždina i Rijeke i dalje praše cestama Gorskog kotara.

U međuvremenu, na zamolbu samih mještana, poslali smo upite nadležnim institucijama (Gradu Ogulinu, Državnom inspektoratu, Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Županijskoj upravi za ceste Karlovačke županije te ekološkim udrugama Zelena akcija i Eko Pan), a u nastavku donosimo njihove odgovore.

ŽUC:

-Županijska uprava za ceste Karlovačke županije ( dalje u tekstu ŽUC) upravlja sa 851km javnih cesta, na većini dionica prometovanje teških tereta ubrzano narušava kvalitetu prometnica, posebno prekomjerna uporaba prijevoza drvnih sortimenata i drugih tereta.

ŽUC kontinuirano prati stanje cestovne mreže te sukladno prioritetima ulaže u njihovo održavanje i obnovu, konkretno za dionicu predmetne ceste u naselju Podrebar,  pokrenut je postupak javne nabave, a početak izvođenja radova očekujemo tijekom mjeseca travnja ove godine. ŽUC unatoč ograničenim financijskim sredstvima kontinuirano ulaže u mrežu javnih cesta kojima upravlja i ističemo kako je ove godine već izvedena sanacija kolnika na predmetnoj cesti u naselju Grabrk, kod vatrogasnog doma.

Napominjemo kako sve ceste na kojima se izvode radovi sanacije, sanirane su sukladno pravilima struke u okvirima postojećih prostornih i tehničkih mogućnosti i unutar zakonskih gabarita ceste.  Dodatni zahtjevi za rekonstrukcijom, izmještanjem i slično moraju se temeljiti na prostornim, prometnim, tehničkim, ekološkim, demografskim i gospodarskim analizama uz potrebu rješavanja imovinsko pravnih odnosa i izvlaštenja te pribavljanja potrebnih akata. Većina dionica u nadležnosti ŽUC-a upisana je kao vlasništvo RH na upravljanju ŽUC- za temeljem geodetskog elaborata izrađenog sukladno Zakonu o cestama prema postojećim granicama ceste i cestovnog pojasa.

Ukidanjem Pravilnika o prekomjernoj uporabi javnih cesta onemogućena je naplata naknade za prekomjernu uporabu, čime je znatno ograničen mehanizam financiranja sanacije oštećenja nastalih uslijed intenzivnog teretnog prometa, kako za cestu koja je predmet upita tako i za ostale ceste iz nadležnosti ŽUC-a. Svjesni problematike prekomjernog opterećenja prometnica, želimo naglasiti da pravilnik kojim bi se detaljno uredila naplata naknade za određene vrste opterećenja još uvijek nije donesen. Slijedom toga, u ovom trenutku ne postoji pravna niti zakonska osnova temeljem koje bi ŽUC mogao naplatiti takvu naknadu. ŽUC stoga i u tom području postupa u skladu s načelom zakonitosti, čekajući donošenje odgovarajućeg propisa koji bi jasno definirao pravni okvir za takve postupke.

Također, naglašavamo kako Županijska uprava za ceste nema ovlasti provođenja represivnih mjera, već je to u nadležnosti ovlaštenih državnih tijela i službi.

Grad Ogulin:

-Prihvaćanje otpada na odlagalište Sodol odvija se temeljem Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta i njenih izmjena i dopuna (NN 3/19, 17/19, 45/23, 120/23) koje je donijela Vlada Republike Hrvatske, pisanog naputka Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) KLASA:351-01/25-01/3 od 20. veljače 2025. te ugovora sklopljenih s pojedinim gradovima i općinama. Primjerice, isti naputak FZOEU primjenjuje se na odlagalište Ilovac u Karlovcu koji također prima otpad s drugih područja Hrvatske kao i na sva druga aktivna odlagališta u RH, sve dok se centri za gospodarenje otpadom ne dovrše. Grad Ogulin u tom procesu nema diskrecijsko pravo odlučivanja. Radi se o nacionalnom mehanizmu zbrinjavanja otpada koji koordinira FZOEU. Konkretne količine dostupne su na upit kod tvrtke SKG Ogulin d.o.o.

Županijska cesta Bosiljevo–Trošmarija–Ogulin javna je prometnica na kojoj nije propisano ograničenje za teretna vozila, a sva vozila koja dovoze miješani komunalni otpad (MKO) imaju namirene naknade i trošarine iz kojih se financira održavanje javnih cesta. Za održavanje i sanaciju ceste nadležna je Županijska uprava za ceste Karlovac, ne Grad Ogulin.

Odlagalište Sodol ima rješenje Ministarstva zaštite okoliša kojim je dozvoljena sanacija i nastavak rada uz primjenu mjera zaštite okoliša te programa praćenja stanja okoliša. Odlagalište je pod stalnim nadzorom Državnog inspektorata i FZOEU-a. Provode se sve propisane mjere: prekrivanje otpada, dezinsekcija, deratizacija i mjerenje deponijskog plina. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je, odlučujući o žalbi, potvrdilo da se radi o odlagalištu u postupku sanacije s važećom građevinskom dozvolom koje djeluje u okviru javnog interesa.

Kod teretnih vozila kraće rute i protočniji profil vožnje (manje zaustavljanja/kretanja iz mjesta) rezultiraju nižom potrošnjom goriva i emisijama CO₂ nego urbane trase s učestalim „stop‑and‑go“ režimom. Uz to, ruta kroz centar grada prolazi kroz zone s većom gustoćom stanovništva, pješačkim prometom i osjetljivom infrastrukturom. Kraća ruta s protočnijim prometom stoga rezultira manjim ukupnim emisijama CO₂ nego vožnja kroz centar grada.

Državni inspektorat:

-Inspekcija zaštite okoliša je tijekom 2025. godine u sklopu redovnih tematskih nadzora odlagališta otpada obavila inspekcijski nadzor odlagališta SODOL u kojem je utvrđeno da se na odlagalište uz propisanu karakterizaciju otpada. izrađenu od ovlaštene osobe. odlagao miješani komunalni otpad s područja gradova Ogulina, Jastrebarskog i Svete Nedelje kao i općina Plaški, Saborsko, Josipdol, Pisarovina, Klinča Sela, Krašić, Rugvica i Stupnik.

Budući da upravitelj odlagališta nije ishodio dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom propisanu odredbama Zakona o gospodarenju otpadom, inspekcija zaštite okoliša je rješenjem zabranila obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom postupkom odlaganja. Po uloženoj žalbi na predmetno rješenje, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je poništilo rješenje inspektora zaštite okoliša i obustavilo postupak  kojima se zabranjuje obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom postupkom odlaganja na odlagalištu otpada Sodol.

Razlog poništenja, u bitnom je da se predmetno odlagalište ne nalazi na popisu odlagališta otpada koja su se sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta koju donosi ministar zaštite okoliša temeljem odredbe članka 40. stavka 1. Zakona o gospodarenju otpadom, trebalo zatvoriti do 31. prosinca 2018. godine te da se inspekcijska mjera zabrane obavljanja djelatnosti odlaganja može izreći jedino po puštanju u rad centra za gospodarenje otpadom na čijem se području zbrinjava komunalni otpad, odnosno na temelju odluke ministra iz članka 40. stavka 1. Zakona o gospodarenju otpadom.

Zelena akcija:

-Opasnost od zagađenja podzemnih voda na krškom terenu je velika zbog specifične geološke građe, a kolika je opasnost u konkretnom slučaju ovog odlagališta ovisi o tehničkoj opremljenosti i ispravnosti zaštitnih slojeva, ali i o sustavu odvodnje i pročišćavanja. Uslijed povećanog dovoza otpada može doći na pritiska na te dvije komponente pa je važno da se redovito provodi inspekcijski nadzor. 

Pitanje preusmjeravanja i raspodjele otpada na druga odlagališta uređeno je Odlukom o dinamici zatvaranja odlagališta i ako navedeno odlagalište ima slobodan kapacitet, dodatna studija utjecaja na okoliš prema propisima nije potrebna. No, ako je riječ o povećanju kapaciteta odlagališta ili promjeni načina rada, tada se mora pokrenuti postupak ocjene o potrebi procjene. U tom slučaju izrađuje se Elaborat zaštite okoliša na temelju kojeg Ministarstvo donosi rješenje da li je promjena tolika da zahtijeva punu SUO ili je dovoljan Elaborat uz mjere zaštite.

S obzirom da mi nemamo kapaciteta da se svim slučajevima detaljno bavimo, upućujemo Vas  za ovaj slučaj na udrugu Pan iz Karlovca, a i sami možete tražiti inspekcijski nadzor nadležnih tijela, kao i uvid u godišnje izvještaje o kvaliteti podzemnih voda u okolnim bušotinama. 

Do trenutka objave ovog članka odgovor od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i Eko Pana nismo primili.