Socijalne posljedice inflacijske nejednakosti

Problem i socijalne posljedice inflacijske nejednakosti bila je tema današnje konferencije za novinare gradskog i županijskog vijećnika, Dimitrija Birača, koji je ujedno i  član županijskog odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu.

Kao dvije glavne usko povezane posljedice inflacije koja je studenom iznosila 13.5 posto, a za prosinac će, kako je naveo, vjerojatno biti i veća, Birač je istaknuo inflacijsku nejednakost i ubrzano osiromašenje, odnosno raslojavanje velikog dijela stanovništva, posebno najsiromašnijih.

-Inflacija nije tek opći porast cijena, nego je proces u kojem nejednaka povećanja cijena i usluga imaju različite posljedica na kućanstva i poduzeća, ovisno o obrascima njihove potrošnje.

Inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i obrascima potrošnje. Kod bogatijih to znači smanjenu štednju ili jeftiniji luksuz, a kod siromašnijih nerijetko i gladovanje, preskakanje obroka, štednju na egzistencijalnim stvarima kod sebe i djece.

Rezultati jednog nedavnog istraživanja (Rubil, Tkalec, Žilić, 2022.) sa zagrebačkog Ekonomskog instituta pokazuju da su u vremenu 2001. do 2021. godine, „10 posto najsiromašnijih, umirovljenička i samačka kućanstva oko 70 posto svoje košarice trošila na kategorije koje su imale iznadprosječni rast cijena“, što je vodilo do za njih većih stopa inflacije. Istovremeno se pokazuje da je referentna stopa inflacije najbliže stopi koja pogađa najbogatijih deset posto kućanstava. To nam pokazuje, zaključuje se u istraživanju, da DZS izračun referentne stope „puno bolje reprezentira kućanstva koja troše apsolutno više“. A to su bogatija kućanstva, ističe.

Birač je napomenuo kako Hrvatska ima oko 700.000 umirovljenika koji imaju mirovinu do 3.000 kuna. Nova linija siromaštva je 3.200 kuna, a čak 75 posto svih mirovina je ispod praga.

Poručio je kako bi Državni zavod za statistiku trebao uvesti umirovljenički indeks potrošačkih cijena kao i umirovljeničku košaricu, te početi raditi analize koje precizno daju podatke o različitim inflacijama za različita kućanstva.

-Županijska komora Karlovac trebala bi analizirati prave uzroke inflacije i posljedice po gospodarstvo karlovačke regije, ali i po socijalnu situaciju.

A Grad Karlovac i Karlovačka županija trebali bi prepoznati da je inflacijska nejednakost politički problem koji zahtijeva rješenje u pravcu jačanja kupovne moći (preko socijalnih transfera - Socijalne naknade bi trebalo vezati uz stope inflacije siromašnih kućanstava) većine umirovljenika i nezaposlenih te jačanja pregovaračke pozicije radnika, predložio je.

Na kraju je kazao kako je Akcija umirovljenici zajedno uoči donošenja gradskog proračuna predložila da se osiguraju sredstva za izradu gradskog programa odnosno Strategije za osobe treće životne dobi, ali da je Grad to odbio.