O mjerama Europske unije u vrijeme virusa Covid-19 razgovarali smo s voditeljicom Centra Edic Karlovac Ivanom Šulentić
Snažne mjere Europske unije i solidarnost na djelu u vrijeme virusa Covid-19
VIŠE IZ RUBRIKE

Europska unija u ovo vrijeme pandemije koronavirusa provodi snažne mjere, kojima pomaže zemljama članicama, ali i ostalim zemljama. U ovim kriznim vremenima zemlje, regije i gradovi u Europskoj uniji pomažu susjedima i onima kojima je pomoć najpotrebnija: doniraju zaštitnu opremu kao što su maske, pružaju prekogranično liječenje oboljelim pacijentima, vraćaju građane blokirane u inozemstvu kući. O mjerama Europske unije u vrijeme virusa Covid-19 razgovarali smo s voditeljicom Centra Edic Karlovac Ivanom Šulentić.
Možete li nam reći nešto više o mjerama koje EU poduzima u ovo vrijeme uzrokovano virusom COVID-19?
-Govoreći o mjerama u globalu, Europska komisija koordinira zajednički europski odgovor na pandemiju virusa COVID-19, te poduzima odlučne mjere prvenstveno u vidu jačanja javnozdravstvenog sektora te ublažavanje društveno-ekonomskih posljedica u Europskoj uniji. EU je tako donijela niz mjera iz područja zdravstva, gospodarstva, prometa roba, mobilnosti ljudi te istraživanja i razvoja. Unutar EU mobilizirala su se sva sredstva koja su na raspolaganju kako bi se državama članicama pomoglo u koordinaciji nacionalnih odgovora.
U ovim kriznim vremenima zemlje, regije i gradovi u Europskoj uniji pomažu susjedima i onima kojima je pomoć najpotrebnija: doniraju zaštitnu opremu kao što su maske, pružaju prekogranično liječenje oboljelim pacijentima, vraćaju građane blokirane u inozemstvu kući.
U ovome trenutku Europska unija usredotočena je prvenstveno na zdravlje svojih građana i i tu zaista koristi sve dostupne instrumente…
-Da, bez obzira što sama Europska komisija nema mandat u području javnog zdravstva već je to u nadležnosti nacionalnih vlada država članica, EU koristi sve dostupne instrumente kako bi spriječila širenje virusa te osigurala zdravlje svojih građana te je donijela niz mjera iz područja zdravstva. Europska Komisija tako je pokrenula četiri javne nabave za medicinsku opremu i potrepštine od rukavica i zaštitnih kuta do osobne zaštitne opreme za oči i zaštitu dišnih organa, respiratora, laboratorijske opreme i pribora za testiranje, javna nabava je okončana i u Hrvatsku uskoro stiže oprema. Nakon što je putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu primila zahtjeve za pomoć u borbi protiv pandemije virusa COVID-19, EU koordinira i sufinancira dostavu pošiljaka pomoći u EU i susjedne zemlje. Osim toga kao dodatnu sigurnosnu mjeru Komisija je dopustila stvaranje strateških zaliha u okviru sustava rescEU – zajedničkih europskih rezervi – respiratora, osobne zaštitne opreme, maski za višekratnu uporabu, cjepiva i sredstava za liječenje te laboratorijske opreme te će financirati 90 % troškova stvaranja zaliha i upravljati distribucijom opreme kako bi se ona slala onamo gdje je najpotrebnija. Za financiranje istraživanja Komisija je već mobilizirala 140 milijuna eura i odabrala 17 novih projekata. Osim toga, osigurano je i 80 milijuna eura financijske potpore CureVacu, vodećem poduzeću koje razvija cjepiva kako bi intenziviralo razvoj i proizvodnju cjepiva protiv virusa COVID-19, te se nadamo da ćemo uskoro i to imati.
Svjedoci smo kako u ovo vrijeme najviše trpe poduzetnici iz određenih sektora. Što Europska unija poduzima po tom pitanju i kako će se to odraziti na Hrvatsku?
-Nažalost, u ovo vrijeme su mnogi poduzetnici i obrtnici zbog pandemije virusa COVID-19 prisiljeni obustaviti svoje gospodarsko djelovanje, a mnogi su također osjetili negativne efekte na vlastito poslovanje. Kako bi ublažili posljedice koje im je donio ovaj virus te ujedno spriječili udar na živote građana i gospodarstvo, EU je donijela sveobuhvatni gospodarski odgovor na pandemiju, i u konačnici aktivirala opću klauzulu o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, čime je državama članicama omogućeno provoditi fiskalnu politiku koja im olakšava provedbu svih potrebnih mjera za borbu protiv krize. Od makroekonomskih mjera prije svega važno je spomenuti Investicijsku inicijativu kao odgovor na virus COVID-19, vrijednu 37 milijardi eura, iz kojeg se pomaže zdravstveni sektor, tržište rada te mala i srednja poduzeća iz svih pogođenih sektora. Hrvatska je također dio te investicijske politike te joj je namijenjeno 1.158.000.000 kuna. Kako će to rasporediti ovisi isključivo o vladi međutim novac je namijenjen tome da održi i ozdravi gospodarstvo. Njime se trebaju financirati radna mjesta, ljudima se moraju davati minimalne plaće, ne smije ih se otpuštati. Sredstva prvenstveno treba usmjeriti na mala i srednja poduzeća kako bi ona sanirala nastalu štetu i kako bi se prilagodila novim uvjetima do kojih će svakako doći. Dio novca bit će raspoređen i na socijalne fondove, za najsiromašnije i za one koji ne mogu raditi. Kako se čini, ništa više neće biti kao prije, mora se raditi na novim strategijama, a novac za to sada imamo. To je novac za strukturne reforme, reformu javne uprave, ali i reformu sveukupnog gospodarstva.
Ima i još koja mjera koju treba spomenuti?
-Da, ima još jedna mjera koju bi spomenula kojom je Komisija dala dodatni odgovor na ovu krizu je instrument pod nazivom SURE u vrijednosti od 100 milijardi eura za osiguravanje primanja radnika i pomoć poduzećima da prebrode krizu. U okviru tog programa 100 milijardi eura dodijelit će se vladama kako bi nadoknadile razliku ako su poduzeća morala smanjiti broj sati radnicima, a može se pomoći i samozaposlenima. SURE treba omogućiti gospodarskim subjektima u poteškoćama da privremeno skrate radno vrijeme svojim radnicima, a država radnicima isplaćuje plaću za one sate koje ne rade. To vrijeme koje ne rade radnici mogu iskoristiti za učenje novih vještina, koje će koristiti i njima i poslodavcu. Slično je rješenje i za samozaposlene osobe. Potrebiti će tako platiti stanarinu, račune ili hranu te pritom pomoći drugim poduzećima da opstanu. EU je odobrila također, hitne mjere za pomoć poljoprivrednicima i ribarima pogođenima pandemijom virusa COVID-19, kako bi mogli osigurati opskrbu hranom.
I na kraju solidarnost i jedinstvo temeljne vrijednosti EU zbog čega je i nastala, možete li navesti nekoliko primjera solidarnosti i jedinstva na djelu u ovo doba?
-Istina je da je Europa sada postala zaista svjetsko srce solidarnosti. Prava Europa se pokrenula, imamo Europu koja je spremna pomoći kada je to najpotrebnije. To je Europa u kojoj medicinski tehničari iz Poljske i liječnici iz Rumunjske, odlaze u Italiju, i u najvećim žarištima korona virusa, poput Milana i Bergama spašavaju ljudske živote i svi zajedno se bore protiv ove pandemije. To su i Česi, koji šalju 10 000 maski u Španjolsku i ostale zemlje. Zrakoplovi koji prevoze bolesnike iz sjeverne Italije u istočnu Njemačku ili vlakovi koji prevoze ljude preko granica u slobodne jedinice intenzivne njege. Budućnost su i Bugari, koji šalju zaštitnu opremu Austrijancima, i Austrijanci koji šalju maske u Italiju. To je EU u kojoj Nijemci šalju respiratore i spašavaju živote Španjolaca, u kojoj se oboljeli Francuzi prevoze u bolnice u Češku itd. Sva vrsta opreme putuju u svim smjerovima diljem Europe, od onih koji imaju viška prema onima kojima je potrebna. Snagu i solidarnost Unije osjetile su i tisuće Europljana koje je pandemija zatekla u inozemstvu, u Vijetnamu, Južnoj Africi ili Argentini, i koji su vraćeni u svoje domovine europskim letovima.
Uskoro se bliži 9. svibnja Dan Europe. Imate li što u pripremi?
-Nećemo Dan Europe nažalost obilježiti onako kako smo zamišljali. Prije pandemije virusa COVID-19, EDIC Karlovac je u suradnji sa Zorin domom Karlovac planirao napraviti jedan veliki humanitarni koncert. Već je veliki dio koncerta bio dogovoren a cijeli koncert trebao je imati elemente EU, te kroz kreativne načine izražavanja raznih umjetnika, dočarati EU vrijednosti te smo ovakvim obilježavanjem događaja ujedno željeli uvrstiti ovaj dan kao tradiciju u našem kalendaru. Međutim s obzirom na postojeću situaciju i zabranu javnih okupljanja ovakav vid obilježavanja dana Europe neće biti moguć ali smo ga odlučili prilagoditi situaciji. Iako mjere popuštaju i dalje ćemo pozvati naše građane da ostanu doma još malo i organizirati ćemo emisiju o danu Europe. U suradnji s Trend TV-om, svim gledateljima priredit ćemo jedno iznenađenje kao naš poklon na ovaj dan.
I za kraj možemo li iznijeti neki zaključak ove krize …
-Posljednjih se tjedana naš svijet doslovce preokrenuo, naša uobičajena svakodnevica čini se vrlo udaljenom. Međutim, ono što ovu situaciju čini jedinstvenom jest da smo svi dio rješenja: svi mi kao građani, ali i poduzeća, gradovi, regije, narodi i cijeli svijet i upravo to dolazi do izražaja u ovoj pandemiji. Ima i jedna zanimljivost koja seže u 1989. godinu kada je naša grupa Riva pobijedila na tadašnjoj Euroviziji i sljedeće 1990. godine dovela Euroviziju u Zagreb. Te godine na Euroviziji je pobijedio Talijan Toto Cotughno sa pjesmom Insieme koja ima znakovite riječi pjesme i pjeva o ujedinjenoj Europi. Možda slučajno (ili ne) danas 30 godina poslije imamo upravo tu Europu. Na kraju bi izdvojila i jedan dio iz odlomka iz Manifesta iz Ventotenea koji su sastavila dva najveća vizionara Italije i Europe: Ernesto Rossi i Altiero Spinelli, dva utemeljitelja Europske unije. Oni su u pismu iz zatvora, u samom jeku rata, kada se činilo da su sve nade za ujedinjenu Europu izgubljene, napisali da je stigao trenutak u kojem moramo naučiti kako odbaciti stari teret, kako se pripremiti za novi svijet koji dolazi, koji će biti tako različit od svijeta koji smo zamišljali. Možda je upravo došao taj trenutak i za nas. (b.o.)