"Smjer koji vodi do nižeg troška grijanja je energetska obnova zgrada"

Prošlo je pola ogrjevne sezone, a u Gradskoj toplani istaknuli su da sve ide prema planu i bez većih problema. Tijekom siječnja bilo je tek nekoliko intervencija, a to su osjetili samo građani u području zahvata radova. O tome kakva je ova sezona grijanja, ima li problema, o kritikama na račun Gradske toplane, te o budućnosti ove tvrtke i općenito toplinarstva u Hrvatskoj razgovarali smo s direktorom Gradske toplane Hrvojem Klobučarom.

Kako protječe ova sezona grijanja?

-Stanje je dobro, uredno, sve funkcionira. Sezona je sada otprilike negdje na polovici. Iza nas je siječanj, tradicionalno najhladniji mjesec, no ne možemo reći da je ove godine bio osobito hladan, ali bilo je minusa neko vrijeme, tako da je grijanje u punom pogonu. Građani imaju razloga za zadovoljstvo, jer je u prošloj ogrjevnoj sezoni bila je 99,6 posto, a u ovoj je 99,8 posto. To je prije svega rezultat manjeg broja popravaka vrelovoda, imali smo dvostruko manje popravaka tijekom ove sezone do sada, nego godinu dana ranije. Naime, preko ljeta smo intenzivnije radili na održavanju vrelovoda te poduzeli neke aktivnosti u proizvodnji da to sve zajedno bude sigurnije i rezultat vidljiv. Možda je još zgodno za spomenuti da smo povećali stupanj djelovanja nekim internim mjerama u proizvodnji, uspjeli smo izgurati dodatnih 1,9 posto učinkovitosti, što je jedan dosta ozbiljan broj s obzirom na naš relativno vremešan sustav.

Kakvo je trenutno poslovanje Gradske toplane Karlovac?

-Poslujemo pozitivno, nije to neki veliki plus, ali je kontinuirani plus, gotovo od samog osnivanja. To je bila jedna od iznesenih krivih teza u medijima, da su toplane nerentabilne. Financijski podaci su javno dostupni. Pogledate li financijske podatke toplana u Hrvatskoj vidjet ćete upravo obrnuto - da su gotovo svi toplinari pozitivni: - nisu to neki veliki plusevi i ne trebaju ni biti veliki plusevi, u smislu toga  da je to javna usluga. Nije cilj na njoj zarađivati, već da građani dobiju dobru uslugu za novac koji to pokriva. U ovoj ogrjevnoj sezoni Karlovčani se dobro griju. Puno truda ulažemo u razvoj Gradske toplane. Razvoj, naravno, košta, a mi to ne želimo primarno raditi preko cijene, odnosno leđa građana. Zato, novac za razvoj tražimo u EU sufinanciranju te uštedama u poslovanju.

Koja je uloga podstanica u zgradama u sustavu grijanja?

-Podstanice su bitan dio sustava. Podstanica, odnosno kućno postrojenje unutar zgrada je postrojenje koje služi da primi s jedne strane vodu iz vrelovoda, koja dolazi iz smjera toplane i s druge strane da kućnu vodu vodu (to su dva odvojena kruga vode) zagrije na adekvatnu temperaturu. Mi imamo nekoliko zastarjelih podstanica u gradu i s njima su naravno kontinuirano problemi. Stupanj djelovanja takvog starog postrojenja  je manji. Građani znaju da je to problem, ali nisu toliko nezadovoljni da to zamijene. Mi ih potičemo da to učine, jer su nakon toga bitno zadovoljniji, stanovi su još bolje progrijani i na kraju krajeva nove podstanice troše manje energije, kako toplinske, tako i električne, jer su opremljene "pametnim" crpkama. Dva do tri puta su učinkovitije nego klasične crpke.

Govori se o grijanju stanova 24 sata. Je li gradska toplana spremna za to?

-Mi smo spremni za rad 24 sata. Prva i najvažnija stvar je da grijanje služi da se stanovi zagriju, sama ideja da u nekom trenutku grijanje prestaje sigurno nije na tragu osnovne ideje grijanja kao usluge, a to znači ako poželite po noći nešto raditi ili jednostavno biti budni, stan treba biti topao. Druga stvar je sama učinkovitost sustava, sustavi koji rade 24 sata su bitno sigurniji i stabilniji, jer je jedno od bitnih svojstava takvog sustava da se cijevi manje rastežu i skupljaju, što se događa pri promjenama temperature vode u njima. Također kod rada 24 sata izostaje onaj učinak jutarnjeg angažiranja postrojenja do maksimuma, gdje morate hladnu vodu u vrelovodu zagrijati na prilično visoku temperaturu da možete brzo zagrijati grad. 24-satno grijanje nije nužno 24 sata u punom režimu, već se noću radi u smanjenom režimu, građani to osjete kao grijanje, ali ono nije toliko jako kao tijekom dana, no dovoljno je za ugodan boravak. Mi smo prvi put u veljači 2018. godine odlučili grijati 24 sata i to je bila jedna jako dobra odluka tadašnje direktorice Ivane Fočić, a povratne su informacije građana bile iznimno pozitivne. Svi su rekli da su time zadovoljni, jer je na vanjskih minus 12 puno ugodnije bilo s grijanjem noću. Kako smo mi trenutno u projektu obnove gradskog vrelovoda EU novcem strani konzultanti koji dolaze u ime Europske unije pregledavati kako smo mi napisali projekt i davati nam sugestije i smjernice, istaknuli su da nam je apsolutno važno da se ide u smjeru grijanja od 24 sata. Rijeka već djelomično radi 24 sata. Tako da je to nešto u čemu će Karlovčani uskoro uživati, odnosno imat će kontinuirano tople domove.

Je li u ovoj sezoni grijanja bilo i manje poziva i intervencija građana?

-Po nekim internim evidencijama u ovoj sezoni grijanja nešto je manje poziva građana da grijanje ne štima. Ja bih potaknuo građane da zovu više, da nam kažu kakva je situacija na terenu. Mi tek ustrojavamo jedan ozbiljniji sustav primanja tih poziva na način da osiguramo da se primi svaki poziv i da se po njemu postupa. Za sada radimo na bazi ručnih evidencija, nešto jesmo pomaknuli. Ja sam odlučan u tome da svaki poziv bude obrađen i da na njega bude odgovoreno. To je naša osnovna svrha, ako negdje nije dobra usluga, mi moramo djelovati.

Bilo je u medijima dosta negativnih napisa o Gradskoj toplani. Kako to komentirate?

-Bilo je dosta medijske buke, smatram da su to često bile krive poruke koje se šalju potrošačima, odnosno da se time više radi šteta, nego korist. Izneseno je nekoliko teza koje ne stoje. Npr. da Gradska toplana ne daje korisnicima izlaz iz sustava centralnog grijanja, da time stvaramo velike troškove poslovanja, da rastežemo pravne procese, da smo skupi i nerentabilni, da se od 2012. godine odvojilo tisuću korisnika, da su toplane nasljeđe socijalizma i da ih treba ugasiti, da je grijanje na struju ekološko, za razliku od toplana, koje griju na mazut…Ovo zadnje je zanimljivo jer pokazuje da onaj tko je radio taj novinarski prilog uopće nema pravu sliku situacije – naime Gradska toplana se već 14 godina grije gotovo u cijelosti na prirodni plin, mazut je tu uglavnom kao sigurnost odnosno u slučaju ispada glavnog postrojenja, što je vrlo rijetko.

Kakva je ustvari procedura kod izlaska iz sustava centralnog grijanja?

-Vezano za izlazak iz sustava centralnog grijanja opisano je sve u članku 45. Zakona o tržištu toplinske energije. Za ono što je tamo nedovoljno jasno, mi smo pribavili dodatna tumačenja relevantnih tijela, da znamo kako postupati. Mi nemamo izbora kao Gradska toplana nego raditi po propisima, a jedini način da građanin koji smatra drugačije tj. da može izići iz sustava usprkos propisima jest da to dobije sudski. Mi naravno svaku pravomoćnu sudsku presudu uvažavamo i postupamo po njoj, Ono što je bitno istaknuti da je sam zakon takav da se pojedini stan ne može isključiti iz toplinske cjeline, to jest iz zgrade. Energetska cjelina je zgrada, a ne stan – osnovni razlog je što toplina prelazi kroz zidove iz stana u stan pa nije moguće pojedini stan gledati izolirano. Tako je to definirano u propisima toplinarstva ne samo u Hrvatskoj već u svim zemljama koje smo analizirali (Danska, Slovenija, …) Postoji druga varijanta, to je izdvajanje stana i oko toga se jedan dio procesa vrti. Trenutno radimo na analizi podataka pravnih procesa, ono što vidimo da se ukupno radi o vrlo malom broju krajnjih kupaca – red veličine oko 1% ukupnog broja korisnika - s kojima je Gradska toplana bila ili jest u pravnim postupcima. Nadalje, od osnivanja Gradske toplane 2012. godine iz sustava je izišlo svega 220 korisnika pa možemo zaključiti da su građani u velikoj mjeri zadovoljni uslugom, a u zadnje vrijeme smo počeli spajati i neke nove korisnike; naravno, mi ćemo se truditi uslugu učiniti još boljom, naprednijom i povoljnijom.

Stoji li teza nekih medija da su toplane nerentabilne?

-Sve toplane manjih gradova posluju pozitivno, dakle, ne možemo reći da su nerentabilne. Centralni toplinski sustavi imaju prednost, jer je to najkomfornija usluga: Gradska toplana pokriva sve, od proizvodnje preko distribucije toplinske energije do održavanja kućnih sustava centralnog grijanja. Na korisniku je zapravo samo da otvori radijator. To je najsigurniji oblik grijanja, to nisu kotlovnice u zgradama nego toplinske podstanice, za razliku od plinskih kotlovnica. U našoj podstanici nema opasnosti od eksplozije. Mi imamo osim glavnog postrojenja i rezervno postrojenje. Radimo na dva energenta, pretežno radimo na plin, ali ako nešto zapne možemo prijeći na mazut. Razina zaštite okoliša kod nas je dosta visoka, dim iz našeg postrojenja odvodi se visoko,;dimnjak ima 70 metara i gore uvijek nešto puše, jednostavno se te štetne misije odvode visoko. Mi nemamo slobodu određivanja cijena, već postoji regulator koji štiti naše kupce, da ta cijena bude korektna odnosno sukladna propisanoj Metodologiji utvrđivanja cijena. Na taj način su potrošači zaštićeni od nerealnih, odnosno previsokih cijena.

Kakva je perspektiva centralnih toplinskih sustava?

-Vrlo je bitno istaknuti da je to grijanje orijentirano budućnosti zato što su u strateškim dokumentima Europe i Republike Hrvatske isključivo visoko učinkoviti centralni toplinski sustavi definirani kao najbolji način grijanja urbanih sredina tj. gradova. Posebno je to bitno spomenuti vezano uz geotermalne izvore na području grada Karlovca. Naš gradski vrelovod, odnosno sustav cijevi po cijelom gradu, je temeljni preduvjet da toplina iz geotermalnih izvora dođe do pojedinih stanova; također se može prihvatiti i toplina iz drugih obnovljivih izvora, kogeneracija i sl. Bez vrelovoda nema distribucije na učinkovit način. Bili smo nedavno u Danskoj, oni su vjerojatno u samom svjetskom vrhu toplinarstva. Bio je to posjet vezan uz naš EU projekt obnove vrelovoda. U gradu Frederiksbergu, koji ima sto tisuća stanovnika, a nalazi se blizu Kopenhagena, pokrivenost toplanom je 99,5 posto. Toplana radi, dobrim dijelom, na pogon spaljivanja otpada. Toplana je potpuno u vlasništvu građana, kao svojevrsnih dioničara, pri čemu su organizirani kao neprofitna organizacija koja potpuno učinkovito posluje. U Danskoj nije samo svrha toplana da griju građane, nego su toplane sastavni dio energetskog sustava države i koriste se za rasterećenje viškova energije, kao i za proizvodnju električne energije. Toplane iznimno dobro uravnotežuju cijeli energetski sustav države, pa je i cijena niža. Imamo i sličan primjer Nizozemske – 1. srpnja 2018. grad Amsterdam donosi odluku da se sve nove zgrade imaju priključiti na centralni toplinski sustav ukoliko su u zoni obuhvata, pri čemu se zabranjuje korištenje plinskih kondenzacijskih bojlera za grijanje stambenih prostora – zanimljivo je da je Nizozemska prva u EU po rezervama plina; dakle svjesno odabiru CTS pored vlastitog plina. U našem susjedstvu u Sloveniji, toplane u Ljubljani i Mariboru su također izvrsni primjeri kako je grijanje preko toplane najpoželjniji oblik grijanja. Zaključno, nema bolje alternative grijanja gradova od centralnih toplinskih sustava i toplana, koja jesu ili će tek postati bitan dio energetskog sustava neke države.

Može li cijena grijanja u Karlovcu biti niža?

-Trošak grijanja ne samo da može biti niži, već je u gradu Karlovcu to već postala realnost: ima sve više zgrada koje uživaju u bitno nižoj cijeni grijanja jer su provele energetsku obnovu zgrada. Zagreb i Osijek imaju kogeneraciju, oni proizvode električnu energiju, a otpadnu toplinu koriste za grijanje grada. To je svakako nešto čemu svaki toplinar teži pa tako i mi, nešto što smanjuje cijenu grijanja, no ta postrojenja su skupa i kompleksna. Međutim, već sada postoje zgrade u našem gradu koje plaćaju prosječno polovinu troška grijanja u odnosu na druge zgrade, jer su provele energetsku obnovu. Tim zgradama podignuta je energetska učinkovitost i automatski troše manje toplinske energije. Također, prepolovio se fiksni dio troškova, koji se fakturira na mjesečnoj razini. Dakle, jedan smjer kojim treba ići je energetska obnova zgrada. Bitno je istaknuti da po europskoj strategiji do 2050. godine sve zgrade u Europi, pa tako i u Hrvatskoj moraju biti po takozvanom standardu gotovo nulte energije, odnosno moraju biti iznimno energetski učinkovite, što vodi nižem trošku grijanja. Nadalje, fiksni mjesečni troškovi se smanjuju povećanjem broja korisnika sustava – npr. kada bismo imali dvostruko više korisnika, svima bi se gotovo prepolovili fiksni dijelovi računa – to je vidljivo iz primjera Danske.

Kako vidite budućnost Gradske toplane i toplinarstva u Hrvatskoj?

-Vidim dosta blistavu budućnost toplinarstva, osobito u gradu Karlovcu. Centralni toplinski sustavi prepoznati su kao bitni čimbenici za energetski sustav države, a energetika je bitna stavka svake države. Iako se prema prvotnim uvjetima ITU natječaja iz 2016. godine nismo mogli prijaviti, uletjeli smo u „zadnji vlak“, 6. prosinca 2018. godine, na sjednici Vlade u Karlovcu, gdje je određeno da Karlovac ide u ITU mjeru te će obnova gradskog vrelovoda biti sufinancirana EU novcem. Ostali gradovi koji su imali sreću da pravodobno budu kandidati za sufinanciranje europskim novcem, već su otišli naprijed. Zagreb obnavlja mislim 55 kilometara vrelovoda, a Karlovac ima za obnovu 17 kilometara vrelovoda. Zagreb je s papirima već puno naprijed i očekuje se da će oni početi s radovima iduće godine, Osijek je u projektu, Slavonski Brod već radi, Rijeka je napravila dio, a sada rješava ostatak. Radi se na razini cijele Hrvatske. To je strateška odluka države da se ti sustavi obnove, jer oni su upravo korist društvu. Bila je  napredna ideja pred pedeset godina da se napravi sustav vrelovoda u Karlovcu. Drugi razlog zašto vidim blistavu budućnost toplinarstva je da će energija sama po sebi poskupljivati, a centralni toplinski sustavi će kao veliki sustavi moći kupovati energiju povoljnije. Već sam spomenuo da će zgrade postati energetski učinkovitije i to će također srušiti trošak grijanja za stan, što se već sada događa. Urbani dio grada će polako izbaciti grijanje na drva i zamijeniti ga sa sustavom centralnog grijanja.

Koliko će u svemu tome značiti geotermalna energija?

-U sljedećih deset godina, ja sam siguran da će Grad Karlovac realizirati projekt geotermalne energije, odnosno da ćemo mi u gradskom vrelovodu dobiti barem pola, ako ne i više ukupne potrebne toplinske energije na razini sezone grijanja iz geotermalne energije. Ta energija je iznimno zelena, odnosno ekološka. Geotermalna energija vremenom će imati relativno stabilnu cijenu, za razliku od ostalih izvora energije, čime će građani Karlovca grijani preko vrelovoda imati bitnu prednost. Od svih gradova u Hrvatskoj, jedino je grad Karlovac u tako dobroj poziciji spajanja geotermalne energije i grijanja. Naši geotermalni izvori prema dostupnim podacima izuzetno su potentni. Temperatura vode je relativno visoka i to daje pozitivnu ekonomiju da se taj projekt realizira. Postoje gradovi s vrelovodima, ali nemaju geotermalne izvore. Grad Zagreb ima geotermalne izvore, ali oni su po temperaturi vrlo skromni. Godine 2017. godine Energetski institut "Hrvoje Požar" radio je temeljem narudžbe zemalja EEA skupine (Norveške, Islanda i Lihtenštajna) istraživanje geotermalnih potencijala u Hrvatskoj. Karlovac je bio apsolutni pobjednik tog istraživanja upravo zbog geotermalnih izvora i grijanja preko funkcionalnog gradskog vrelovodnog sustava. Nedavno je dobivena dozvola za istraživanje geotermalnih izvora i ja sam uvjeren da će se tijekom sljedećih godina realizirati projekt geotermalnih izvora.

Koja je vaša poruka korisnicima usluga Gradske toplane?

-Svakako bih htio potaknuti građane naše korisnike da nam se jave ako imaju neki problem s grijanjem, bilo izravno bilo putem svojeg upravitelja. Mi smo gradska tvrtka i na usluzi građanima; na većinu problema izlazimo već isti dan, a često dobar dio toga odmah i riješimo. Može nas se kontaktirati putem e-maila, web-stranice, telefonom, osobno, … Još bih jednom ponovio da je netko mudar prije 50 godina realizirao naprednu ideju i napravio centralni toplinski sustav grada Karlovca, kojim se grije oko pola urbanog dijela grada. Na svima nama je da sustav unaprijedimo, ako mogu Danci možemo i mi u Karlovcu.

Branko Obradović