Uvezeni rak uništava domaće vrste, a dabrovi se udomaćili i rade štetu

Signalne rakove iz Korane i Radonje uklanjaju izlovom, ali što s dabrovima?

VIŠE IZ RUBRIKE

Zbrka u prirodi

To vam izgleda tako da uklonimo branu, a onda dabar "pozove ekipu" pa idući dan bude još veća brana, rekla je Antonia Bišćan

Signalni rak, alohtona je vrsta uvezena iz Sjeverne Amerike koja potiskuje domaće vrste rakova u našim vodama. Nalazi se u Muri i Dravi, a kod nas u Korani i Radonji. Na problem širenja ove invanzivne vrste upozorio je županijski vijećnik SDP-a Srećko Curman.

-Bit je da taj rak ne uđe u Plitvička jezera. JU Natura Viva je nosilac projekta kontrola signalnog raka u rijekama Korani i Radonji, koji je vrijedio tad cca dva milijuna kuna, a financirao ga je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u periodu od 2022. do 2026. godine. Konkretno me zanima što je napravljeno po toj projektnoj aktivnosti te postoji li vizija zaustavljanja širenja raka prema Plitvičkim jezerima?, pitao je Curman ravnateljicu Nature Vive Antoniju Bišćan.

-Projektna aktivnost je izlov signalnog raka na Korani na dvije lokacije i na Radonji na jednoj. U Ustanovi imamo doktoricu znanosti koja je doktorirala upravo na rakovima i razvila je metodologiju izlova. Nabavili smo vrše, imamo 180 vrša na terenu, izlov se planira 20 dana u kontinuitetu, do 2026. do lipnja. Imamo sedam izlova. Surađujemo i s drugim javnim ustanovama, potpisali smo suradnju s Risnjakom i s JU Maksimir, s Lonjskim poljem, s Plitvičkim jezerima i sami ste rekli da je jako važno da taj rak ne dođe do Plitvica. Slažem se da nije dobro da dođe do Plitvica. Oni su nam izašli u susret i u Perjasici nam daju čovjeka za vrijeme trajanja izlova. Aktivnost je dosta velika i dosta i naporna, a  naglasila bih da imamo jako dobru suradnju sa sportskim ribolovnim društvima i s lovačkim udrugama koje su prepoznale važnost ovog projekta, rekla je Bišćan, a pojasnila je i kakve metode primjenjuju da bi smanjili sadašnju populaciju signalnog raka i spriječili njezino širenje.

- Metodologija koju je naša djelatnica razvila radi se tako da se postavljaju vrše na prosječni razmak od 10 metara, uz to se postavljaju umjetna skloništa. To je nešto novo. Zamišljena su da bi manje, mlađe jedinke ušle u to i da možemo kontrolirati populaciju. Vrše se svaki dan prazne, odvajaju se i mjere jedinke, težina, dužina, mužjaci se steriliziraju i vraćaju u rijeku dok se ženke i mlade jedinke ispod šest centimetara smrzavaju i ne vraćaju se u populaciju. To je populacijska teorija po kojoj veliki rak ne dopušta parenje manjim rakovima.

Signalni je rak, kako je rekla Bišćan, zbog nekoliko razloga opasan i štetan u našim rijekama. Prenosi račju kugu na koju je ova vrsta otporna čime uništava autohtone vrste rakova, agresivan je pa uništava riblju mlađ, a potkopava i obalu.

U planu je upoznavanje šire javnosti s ovim projektom, a s Prirodoslovno matematičkim fakultetom radi se eDNA analiza za sve četiri rijeke jer se želi utvrditi je li se populacija proširila. Istraživanja se rade i o račjoj kugi.

- Imali smo u Mrežnici pomor rakova i ne znamo je li i tamo došao signalni rak. Prema prijavama, bacali smo vrše, ali do sada ga nismo uhvatili, ali eDNA analiza će pokazati rezultate, zaključno je istaknula ravnateljica Natura Vive.

Prije ulaska u EU dabar je bio divljač, sad je zaštićena vrsta

Srećko Curman za ravnateljicu je imao još jedno pitanje. Pitao je što se može učiniti s populacijom dabrova kojih je sve više.

- Dabar je inače najveći europski glodavac, introduciran je iz Njemačke, iz Bavarske, pod vodstvom Karlovčana, profesora na Šumarskom fakultetu Marijana Grubišića. Tad je uvezeno u par navrata oko 80 jedinki. Vrlo dobro se aklimatizirao kod nas, širi se po svim vodotocima, u cijeloj Hrvatskoj ga ima, po nekim procjenama šest, a po nekima i više tisuća komada, istaknuo je Curman.

On je istaknuo dva problema vezana uz dabrove.

-Kako su u Natura Vivi napisali cret Banski Moravci, koji je zaštićeni biološki rezervat od 1967. godine i jedinstveno je stanište acidofilnog creta u Hrvatskoj, ugrožen je pojavom dabrova koji grade brane i potapaju cret. Vele da su Hrvatske vode uklanjale nasip. Postoji li plan da se te porodice dabrova iz tog područja ulove u klopke i presele? Drugo pitanje je o štetama koje dabrovi naprave na poljoprivrednim kulturama. Prijavljuju li se Uredu za gospodarstvo Karlovačke županije i na koji način se obrađuju?, pitao je županijski vijećnik.

-Dabar je strogo zaštićena vrsta prema Direktivi o staništima. Mi smo ulaskom u Europsku uniju preuzeli Direktivu o staništima, a do tad je dabar bio divljač. Možemo reći da on ima dvojni status. Pretpostavka nekakve kontrole populacije trebao bi biti plan gospodarenja i dok nemamo plan ne može biti niti derogacije, rekla je Bišćan.

Govorila je i problemu u cretu Banski Moravci.

-Na cretu Banski Moravci imamo problem s dabrom. Više puta smo izvijestili Ministarstvo, tražili smo rješenje, dopuštenje za uklanjanje brane. Pokušali smo, a to vam izgleda tako da uklonimo branu, a onda dabar "pozove ekipu" pa idući dan bude još veća brana. Pokušali smo kolegama iz JU Virovitičko-podravske županije jer dobili smo informaciju da repelenti funkcioniraju i vidjet ćemo hoće li biti učinkovito. No, za sada pravna pretpostavka za uklanjanje dabra derogacijom, koja je moguća po Direktivi o staništima, ne postoji. Upozorili smo na taj problem i u projektu koji smo prijavili na Interreg za Kupu predložili smo i mjere koje bi pomogle da se spriječe štete na poljoprivrednim površinama, naglasila je Antonia Bišćan.

Dabrova je sve više, a nakon nedavnih poplava koje su im uzdrmale nastambe, neki su preselili, pa stanovnici uz Kupu sad dijele dvorišta s dabrovima. Može se to vidjeti i na videu koji smo dobili iz Donjeg Mekušja. Zahvaljujemo Alenki Skolan.