"Šetnja" kroz povijest Hrvatskog doma

Desetljećima se najavljivalo i obećavalo da će biti obnovljen Hrvatski dom, a nedavno je obnova zgrade započela na veselje većine Karlovčanki i Karlovčana.

Naime, Hrvatski dom za generacije koje su odrastale, živjele i žive u ovom gradu ima posebno mjesto u sjećanjima, a može se reći i u srcima. Od ideje o njegovoj gradnji, same gradnje te od kad je u funkciji na ovim su se prostorima mijenjale države i uređenja, ali Hrvatski dom uvijek je bio i ostao samo Hrvatski dom. Natpis na njegovom pročelju nikad nije bio skinut.  Zašto je Hrvatski dom ipak osigurao status kultnog mjesta u sjećanjima podsjetimo se kroz mali povijesni pregled kroz fotografije koje je dijelom snimio, a dijelom prikupio kolega Dinko Neskusil zahvaljujući projektu Kafotka.

Prvotne ideje o gradnji Hrvatskog doma javile su se još početkom prošlog stoljeća.  No, do početka gradnje proteklo je više od 20 godina. Zgradu Hrvatskog doma projektirao je Aleksandar Freudenreich, a radovi su počeli 1927. godine, a svečano je otvoren 11. prosinca 1932. godine. Iako je trebao biti prostor za vježbanje imao je u to vrijeme drugu funkciju pa su se u velikoj dvorani organizirane brojne zabave. Slavile su se mature, zabave su organizirali obrtnici, vatrogasci, razna sportska društva koja su djelovala u gradu u periodu, organizirane su čajanke…

Nakon Drugog svjetskog rata, organizirali su se plesnjaci i plesne škole, trenirali su u Hrvatskom domu brojni karlovački sportaši i klubovi, nastavu tjelesnog odgoja imali su učenici obližnjih osnovnih i srednjih škola.

„Hrvatski“ ipak je prije svega bio mjesto zabave, za one srednjih godina koji su ipak u Hrvatski izlazili tek na njegovom zalazu, a osobito za one nešto starije kojima je obavezno odredište za izlazak bio svojevrsni najveći diskoklub u gradu u velikoj dvorani kroz dvadesetak godina, sve do zatvaranja velike dvorane 1990. godine.

Velika dvorana bila je glavno mjesto održavanja koncerata, a u njoj su svirali svi popularniji  i manje popularni sastavi bivše države. U vrijeme novog vala koncerte u Hrvatskom imali su Prljavci, Azra, Film, Idoli…, kasnije su krajem osamdesetih nastupali EKV, Električni orgazam, Riblja čorba, Haustor, a u velikoj su dvorani svirali i Psihomodo Pop i brojni drugi.

Dok je subota bila rezervirana za veliku dvoranu, od sredine 80-ih kao manji koncertni prostor, ali i prostor na kojem su se održavale razne tribine i predstave postala je „Mala scena“. To je prostor pozornice velike dvorane. „Scena“ je bila i mjesto na kojem su svirali neafirmirani lokalni punk i rock sastavi. Kasnije je otvoren i „Videoklub“ koji je radio uglavnom kao kafić .

Kao i u svojim počecima, Hrvatski je dom bio rezerviran i za maturijade. Jedna od najpopularnijih sastava koji su svirali na nekoliko završnih maturantskih fešti  tijekom 80-ih bili su Đavoli. Zadnja je maturijada u velikoj dvorani održana 1990., nakon toga uslijedila je stanka, jer velika dvorana nije radila tijekom ljeta. Zbog narušene statike ostala je zatvorena, osim za izložbe i neka manja događanja. U Hrvatski dom djelovao i SKUC Braća Radić, koji je organizirao razna predavanja, radionice i koncerte, maskenbale. Podrumski prostor dan je u zakup i tamo je neko vrijeme bio diskoklub.

No, nekih značajnijih ulaganja osim toga nije bilo godinama sve do 2013. kad je obnovljena i ponovo otvorena Mala scena u sklopu projekta „Hrvatski dom u centru“. Prije tri godine uređen je Urbani park pored Hrvatskog. Posljednjih je godina Hrvatski dom, odnosno Mala scena postala dom nezavisnoj kulturnoj sceni.

Zbog radova dosadašnji „stanari“ privremeno su u podstanarstvu. U ovoj fazi provodi se konstrukcijska obnova za koju je osigurano 4,4 milijuna eura.