Savjest osnažuje ljude da toleriraju, opraštaju i vole

Međunarodni dan savjesti globalno se obilježava 5. travnja, obilježavajući važnost ljudske savjesti. Svjesni potrebe za stvaranjem uvjeta stabilnosti i dobrobiti te mirnih i prijateljskih odnosa temeljenih na poštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve bez razlike u pogledu rase, spola, jezika ili vjere, osnovala ga je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 25. srpnja 2019. usvajanjem rezolucije UN-a.

U preambuli Opće deklaracije o ljudskim pravima stoji da su „nepoštivanje i prezir ljudskih prava rezultirali barbarskim djelima koja su povrijedila savjest čovječanstva i dolaskom svijeta u kojem će ljudska bića uživati ​​slobodu govora, vjerovanja i slobodu od straha i oskudice proglašen je najvišom težnjom ljudi.”  Štoviše, članak 1. Deklaracije kaže da se “sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima te da su obdarena razumom i savješću te bi se jedni prema drugima trebali ponašati u duhu bratstva”.

Opća skupština pozvala je sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda i druge međunarodne i regionalne organizacije, kao i privatni sektor i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije i pojedince, da grade kulturu mira s ljubavlju i savjesti u skladu s drugim primjerenim okolnostima ili običajima njihovih lokalnih, nacionalnih i regionalnih zajednica, uključujući kroz kvalitetno obrazovanje i aktivnosti podizanje javne svijesti, čime se potiče održivi razvoj.

Međunarodni dan savjesti podsjeća ljude da se uključe u samorefleksiju kako bi poboljšali sebe i svoje zajednice, stimulirajući ključnu prekretnicu za preobrazbu našega svijeta. Savjest osnažuje ljude da toleriraju, opraštaju i vole, a time skraćuje udaljenost između ljudi i među narodima.