Sabina Angelina Latin, predsjednica Udruge „starKA“:„Puno je privatnih pružatelja socijalnih usluga koji dobro i kvalitetno skrbe za korisnike“

Udruga za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe „starKA“ koja okuplja pružatelje socijalnih usluga za starije osobe, zaposlene, korisnike i članove obitelji korisnika u privatnom sektoru, odnedavno djeluje u Karlovcu.

O tome kako je došlo do osnivanja udruge, koji su joj ciljevi, s kojim problemima se susreću i o drugim aktualnostima razgovarali smo s predsjednicom udruge, Sabinom Angelinom Latin.

*Kako je došlo do osnivanja udruge? 

-Počelo je kao inicijativa. Početna ideja bila je pomoći jedni drugima i pomoći ljudima koji traže smještaj. 

Budući da je ilegalni smještaj postao važna tema, htjeli smo pokazati da je crna kronika ipak izuzetak, da je ipak više onih koji dobro i kvalitetno skrbe za povjerene im korisnike. Htjeli smo izbjeći situacije da se netko osjeća loše jer svog bližnjeg daje u ruke „zlih  privatnika“, odnosno, kako se to često u javnosti tumači - u obiteljsku kuću gdje obitelj drži 20 nepokretnih i nemoćnih starijih osoba gladnima i nezbrinutima. Nitko se ne pita kako se osjećaju obitelji čiji korisnici su u obiteljskim domovima kada se stalno proteže pitanje njihove kvalitete i svrhe.

Ideja je bila zajedno raditi na informiranju javnosti, o različitim kategorijama i razlikama između pružatelja usluga, davati ljudima smjernice za odabir kvalitetnog smještaja i slično, međusobno si pomagati i poticati na razvoj i  povećanje kvalitete usluga. 

No kako je pandemija uzimala maha, sve naše aktivnosti preusmjerili smo na zaustavljanje širenja pandemije, sanaciju šteta odvojenosti i zaštitu starije dobi.

Dok se mi „bavimo koronom“, nadležno je Ministarstvo početkom listopada najavilo donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi kojim bi se, smanjio maksimalni broj štićenika u obiteljskih domova sa sadašnjih 20 na 12.  Šok za pružatelje, šok za obitelji. Korisnici gledaju televiziju, slušaju vijesti, čitaju novine i pitaju „Nećeš valjda mene izbaciti?“

Samo u Karlovačkoj županiji s 40 obiteljskih domova takva izmjena rezultirala bi s otpustom 225 ljudi starije dobi. Treba nam još jedan dom kapaciteta Sv. Antun samo za zbrinjavanje viška. A RH stari, demografska slika nije dobra.

Tada smo definitivno rekli složno „da“ osnivanju udruge smatrajući se dužnima da nešto zajednički poduzmemo.

Zakon o socijalnoj skrbi ide u saborsku raspravu sljedeće  godine

*Kakav novi zakon priželjkujete?

-Da, jedna od naših prvih aktivnosti bila je zahtjev za odgodom donošenja  zakona i pravilnika koji se tiču pružanja socijalnih usluga za starije osobe do okončanja pandemije. Zahtjev smo poslali na adrese našeg Ministarstva, premijeru RH, Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku u Saboru, Stožeru CZ-a...

Nakon zahtjeva za odgodom odgovoreno nam je kako Zakon o socijalnoj skrbi ide u saborsku raspravu tek sljedeće godine, u III ili IV kvartalu, a stupio bi na snagu 2022. godine.

U isto vrijeme, u jeku pandemije, na javnoj raspravi se našao i „Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga smještaja i skrbi starim i nemoćnim osobama“ prema kojem bi pružatelje čekala jedno ozbiljno  investicijsko ulaganje. Javna rasprava trajala je do 19. prosinca, ne znamo još kako je to prošlo.

Napominjem, sukladno ciljevima, Udruga starKA podržava i pozdravlja sve napore Ministarstva, Vlade  RH i nadležnih institucija koji teže povećanju kvalitete usluge i sigurnosti starijih i nemoćnih osoba, te je dužna sudjelovati u donošenju zakona i pravilnika. 

No smatramo da provedba postojećih zakona osigurava iznimno visoku razinu zaštite i sigurnost korisnika socijalnih usluga i ne možemo sada stvarati pritisak na najugroženiju skupinu bolesti COVID19 - stare i nemoćne osobe i na prvu liniju obrane njihovog zdravlja i života - pružatelje usluga socijalne skrbi i njihove medicinske djelatnike. Tragedije koje su se dogodile možda jesu razlog ovakvih  užurbanih prijedloga i djelovanja Ministarstva, no svakako nisu rezultat manjkavosti postojećih predmetnih zakona, već samo rezultat neprovođenja istih. 

Možemo li samo tako ugasiti obiteljske domove?

*Koje su glavne odrednice prijedloga novog zakona?

-Prema prijedlogu ministarstva, ono što čujemo u medijima – ide se na smanjivanje broja korisnika. Prema prijedlogu radne skupine za izradu Nacrta Zakona o socijalnoj skrbi, Hrvatska udruga socijalnih radnika predlaže da obiteljske domove u sadašnjem obliku obavezno treba ugasiti, uz mogućnost da se u zadanom roku, npr. jednoj godini registriraju kao privatne ustanove. Tražili smo ih očitovanje o prijedlogu, nadamo se odgovoru. Zanima nas što to radno tijelo HUSR-a zna o obiteljskim domovima a ne želi nam reći.

Možemo li samo tako izbaciti obiteljske domove? Prema zadnjim informacijama, skrbe za oko 10.000 ljudi i pokrivaju oko 20 posto smještajnog kapaciteta RH. Prosječan obiteljski dom za 20 korisnika ima četiri, pet medicinskih radnika, znači više medicinskih radnika po korisniku nego ostali pružatelji. O čemu mi pričamo?

Ok, idemo zatvoriti obiteljske  domove, ali čujmo jasan razlog ali i popis i rješenja i problema koje će njihovo zatvaranje generirati.

Nitko ne daje jasan odgovor kuda sa starijim ljudima. RH nema kapaciteta, već sada smo kratki. Svakodnevno se traži mjesto više.

Za otvaranje obiteljskog doma s 20 korisnika, morate uložiti oko 500.000 kuna. Pod uvjetom da imate svoju nekretninu s najmanje osam soba, nekoliko sanitarnih čvorova i ishođenu uporabnu dozvolu. Znači, samo opremanje soba, prilagodba prostora starijim osobama, ulaganje u ateste, zaštitu, početne medicinske instrumente, nabavu pomagala za starije osobe – to košta pola milijuna kuna. Za to su dignuti krediti. Većina ih nije otplaćena jer obiteljski domovi postoje od 2003. godine, a najviše ih je otvoreno zadnjih nekoliko godina. Dođe li samo do smanjenja kapaciteta, mnogi su najavili zatvaranje.

No dolazimo do još većih problema. Porast nezaposlenih je neminovan. Dobar dio radnika izgubit će izvor prihoda, a istodobno ćemo ugasiti izvore generiranja novih radnih mjesta kroz samozapošljavanje i zapošljavanje.

Porast će ostali javni troškovi – kod privatnih pružatelja ljudi plaćaju sami, dio će se sigurno preliti na socijalu i zdravstvo. Koliko pregleda odvozimo da HZZO ne plati jednu lipu za sanitet? Koliko se krvi izvadi bez naplate, previjanja..? Ogromne su cifre u pitanju, vjerujte mi. O značaju preventivne zaštite zdravlja da ne govorim.

U Karlovačkoj županiji mnogi Slovenci traže smještaj u RH. Zatvorite obiteljske domove, zatvorili ste priliv stranog kapitala i vrlo potencijalnu granu zdravstvenog turizma. Postoje čak sve češći upiti iz prekomorskih zemalja, SAD-a, Kanade, Australije. Zainteresirani iz SAD-a kažu da je minimalna cijena 4.000 do 5.000 dolara. To im je skupo a i radije bi starost proveli u „starom kraju“. Mi ih odbijamo, nema mjesta. Znaju li o tome što u ministarstvu? Zna li o tome išta Hrvatska udruga socijalnih radnika?Najveći problem ukidanja ili smanjenja kapaciteta obiteljskih domova svakako je  još veći porast ilegalnih smještaja.

 starKA ne podržava rad ilegalnih domova

* Je li privatni smještaj u konačnici skuplji?

-Udruga starKA ne podržava rad ilegalnih domova kao ni nepridržavanje pravilnika i zakona. Zaštita i sigurnost starijih su na prvom mjestu. Ilegalaca glede - da nema potrebe, ne bi ih bilo. Mjesta u privatnim domovima nema, na javne se čeka, jedan dio ljudi ne zadovoljava uvjete za smještaj preko CZSS-a… prisiljeni su na smještaj po nižoj cijeni. Ti ljudi postoje, oni nemaju kuda. Od tuda ilegalci. U ovih nepunih mjesec dana koliko djelujemo kao udruga, prikupili smo nešto podataka cijene smještaja. Uspoređujući cijene, zaključili smo da privatni smještaj u konačnici nije skuplji. Naime, javni dom, uz osnovnu  cijenu, dodatno naplaćuje usluge pratnje na pregled, donošenja hrane u sobu, vađenja krvi i sl. 

Velik dio svojih prihoda primaju iz javnih proračuna. Privatni pružatelji nemaju sufinanciran smještaj, sve plaća obitelj ili korisnik i ne naplaćuju ništa od dodatnih usluga. Kad se te brojke stave na papir, privatni sektor, barem što se obiteljskih domova tiče, je u čistom minusu.  Moram napomenuti da dio koji odrade članovi obitelji nije naplaćen, rad obitelji pokriva jedan dio socijalnih troškova RH.

U kvalitetu smještaja javnih domova ni skrbi koju pružaju ne ulazimo, ali smatramo da bi za donošenje ispravnog kvalitetnog zakona i dobrih pravilnika trebalo imati jasnu snimku stanja na terenu. Ne možemo napamet u izmjene. Koliko kojih pružatelja ima, koliko smještavaju, koliko ljudi radi i koliki je udio zdravstvenih radnika? Koliko je stvarna cijena smještaja u javnim i privatnim domovima?  Koliko mjesta će nam trebati? Svi bi mi trebali vidjeti i čuti te brojke.

*Može li po vama RH bez „privatnika“ brinuti o svojim starijim sugrađanima? 

-Ne. Bez širenja i razvoja privatnog sektora socijalnih usluga za starije nemamo riješeno pitanje starosti. Podsjećam, RH trenutno ima riješen smještaj tek za svaku treću potrebitu osobu. Od toga je skoro pola privatnog sektora, računajući obiteljske domove, udomiteljstva i privatne domove. Jednostavnom analizom stanja vidjet ćemo da se kod privatnih pružatelja za znatno manje javnog novca može dobiti kvalitetnija skrb. 

Dobar dio pružatelja u privatnom sektoru uložio je sve što ima. Uložio je sebe i svo svoje vrijeme. Stavili su kuće pod hipoteku da povećaju kapacitete i konstantno ulažu u kvalitetu i zaštitu korisnika. Znate, teško je odbiti čovjeka koji moli da mu primite roditelja jer nema tko brinuti o njemu, a specijalist po otpustu preporučio stalni  nadzor. Ljudi doslovno mole da im pomognete. Brinuti i skrbiti za živo biće nije posao, to je poziv i ne možete biti ravnodušni kad vas zovu.

Stalnim izmjenama pravilnika i zakona o socijalnoj skrbi nećemo privući nove pružatelje, samo lud čovjek bi ulagao na ovakav način i u ovakvim uvjetima.

Smatramo također da je privatni sektor zakinut na mnogo načina; osim što sve radi sam i prepušten je sam sebi, neosnovano je zanemaren i od institucija. Sada su preuzeli čitav teret pandemije u svojim domovima na sebe - njima nitko ništa ne donira, sve nabavljaju sami o svom trošku.

 Pridružite nam se!

- Osnovali smo se u Karlovcu i početna ideja je bila djelovanje samo na području Karlovačke županije. No, snimajući situaciju, izmjenjujući iskustva i prikupljajući „alarmantne“ brojke, znamo da moramo okupiti cijelu Hrvatsku i počeli smo raditi u svim smjerovima. Nije u pitanju samo trenutno zbrinjavanje viška starijih i nemoćnih ljudi i opstanak obiteljskih domova. Ako svi zajedno ništa ne poduzmemo, sutra će neki novi klinci čitati o nama u crnim kronikama. Stoga planiramo okupiti sve aktere socijalnih usluga za starije, povezane udruge te građane koji žele utjecati na svoju budućnost. Stotinu glava uvijek zna i može više od jedne-naš je moto i pozivamo sve da nam se pridruže, poručuje Latin.