"Provođenjem različitih skupina mjera pomažemo gospodarstvu ugroženom koronavirusom"

Županica Martina Furdek Hajdin bila je tri tjedna izvan posla, jer je bila pozitivna na koronavirus. Nakon što se oporavila od bolesti, vratila se na posao i uključila u brojne projekte koje provodi Karlovačka županija. O aktivnostima vezanim uz koronavirus i brojnim projektima razgovarali smo s Martinom Furdek Hajdin.

Koje je sve mjere Karlovačka županije poduzela da pomogne obrtnicima i poduzetnicima čije je djelovanje ugrožene?

-Karlovačka županija, u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak i poslovnim bankama, subvencionira kamatu na poduzetničke kredite u visini 2 posto. Program je namijenjen mikro i malim poslovnim subjektima do 50 zaposlenih koji ulažu na području Karlovačke županije te imaju sjedište ili poslovnu jedinicu na području Karlovačke županije. Korisnicima kredita tako se plasiraju sredstva kroz tri kreditne linije: Poduzetništvo mladih, žena i početnika, Investicije privatnog sektora i Obrtna sredstva, po vrlo povoljnim uvjetima. Ovisno o kreditnoj liniji i vrsti ulaganja, kamatna stopa kretat će se od 0 posto do max 1,5  posto za korisnika kredita, dok za kreditnu liniju "Poduzetništvo mladih, žena i početnika" Karlovačka županija financira i naknadu za obradu kredita. Kao mjeru pomoći gospodarstvenicima uslijed pandemije uzrokovane širenjem koronavirusa COVID-19 subvencionira i kamatu na već ranije odobrene kredite po linijama koje su se provodile prijašnjih godina, a za koje je zatražen moratorij. Kod provođenja moratorija, krajnji rok dospijeća kredita produljuje se za 6 mjeseci u odnosu na ugovoreni rok, a Karlovačka županija subvencionira kamate i za vrijeme produljenog roka otplate kredita.

U travnju ove godine imenovana je i Radna skupina za pomoć gospodarstvu koja prikuplja informacije o stanju u gospodarstvu i gospodarskim mjerama te informira poduzetnike o istima. Kao logičan slijed tih aktivnosti, na Županijskoj skupštini održanoj 4. rujna 2020. godine, donesena je Odluka o osnivanju poduzetničkog centra kojom se Poduzetnička zona Korana d.o.o. doregistrirala za obavljanje djelatnosti pružanje stručne i edukativne pomoći poduzetnicima te, općenito, provođenje mjera za razvoj i poticanje poduzetništva.

Kakva je situacija s usklađivanjem potreba gospodarstva s obrazovnim programom?

-U cilju dualnog obrazovanja mladih, gospodarski sektor aktivno učestvuje ponajviše kao partner u radu budućeg Regionalnog centra kompetencija. U obrnutom smislu, potiče se cjeloživotno učenje i edukacija i u sektoru poduzetništva i obrta, što će Karlovačka županija sufinancirati u 2021. godini kroz planirani Javni poziv za unapređenje gospodarstva.

Turizam u Karlovačkoj županiji bio je posljednjih godina u rastu, brojke odlične, a naša županija bila je prva od kontinentalnih županija što se tiče posjećenosti. Kako pomoći turizmu da preživi?

-Ubrzani su procesi digitalizacije predviđeni Strategijom razvoja turizma Karlovačke do 2025. godine. Sukladno tome lansirana je nova digitalna platforma koja objedinjuje mobilnu aplikaciju i digitalnu turističku karticu pod nazivom In medias res. Aplikacija je besplatna za sve postojeće i buduće turiste, a putem nje korisnici mogu ostvariti značajne popuste, ali i dobiti informacije o prednostima koje pojedini gospodarski subjekti nude s obzirom na epidemiološke mjere uslijed pandemije COVID 19, čime će se potaknuti dodatni turistički promet u našoj županiji.

U kojoj je fazi projekt "Centar za gospodarenje otpadom Babina gora"?

-Projekt "Centar za gospodarenje otpadom Babina gora" u fazi je pregleda i ocjene ponuda u postupku javne nabave za Projektiranje i izvođenje radova izgradnje CGO Babina gora. Krajem 2020 godine, nakon donošenja proračuna svih članova KODOS-a, bit će donesea Odluka o odabiru. Po izvršnosti odluke o odabiru, potpisat će se ugovor sa odabranim izvođačem te pristupiti projektiranju i izgradnji Centra.

Prethodno su provedeni postupci javne nabave i potpisani ugovori za  nabavu Usluga informiranja javnosti, promidžbe i vidljivosti projekta,  Usluge tehničke pomoći i upravljanja projektom i  Usluge nadzora nad projektiranjem i izgradnjom CGO Babina gora.

S obzirom na sve navedeno početak projektiranja i izgradnje CGO Babina gora očekuje se početkom 2021. godine.

Slovinjska deklaracija je program kojim se želi pomoći gradu Slunju i okolici. Kako ide realizacija tog projekta?

-Karlovačka županija izradila je Slovinjsku deklaraciju krajem 2018. godine s ciljem analize stanja, detektiranja gorućih problema te definiranja prioriteta koji bi činili okosnicu daljnjeg razvoja tog JI dijela županije. Na osnovu Slovinjske deklaracije, Vlada RH je na sjednici održanoj u Karlovcu 6.12.2018., prihvatila Odluku MRRFEU od 03.12.2018. o izradi Intervencijskog plana za područje Grada Slunja i općina Cetingrad, Krnjak, Plaški, Rakovica, Saborsko i Vojnić, odnosno o provedbi pripremnih aktivnosti za korištenje sredstava EU u sljedećoj financijskoj perspektivi. Naime, Intervencijski planovi općenito su Programi integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova, koji se prema Zakonu o regionalnom razvoju provode na potpomognutim i ratom pogođenim područjima. Tako je zapravo Intervencijski plan označava nastavak, odnosno provedbu zaključaka Slovinjske deklaracije. Intervencijski planovi (IP) su jedan od načina za poticanje konkurentnog i uravnoteženog razvoja svih krajeva Republike Hrvatske, s naglaskom na održivi razvoj kroz učinkovito korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova. Oni su istovremeno strateški i operativno planski dokumenti koji daju jasnu viziju i ciljeve razvoja, a istovremeno sadrže strateški usmjeren skup projekata koji obuhvaćaju "infrastrukturne" aktivnosti sa "soft" aktivnostima, a integriraju različita područja ulaganja (npr. zaštitu okoliša, kulturnu baštinu, promet, poduzetništvo, ruralni razvoj i sl.). Za provedbu IP-a zaduženi su  Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS). Projekti iz Intervencijskih planova sufinanciraju se temeljem natječaja (poziva na dostavu projektnih prijedloga) koje u okviru svojih nadležnosti pokreće Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Sredstva za ovaj Intervencijski plan će biti dostupna po odobrenju intervencijskog plana, a sukladno planiranom financijskom razdoblju 2021.-2027.godine. Međutim, sukladno zadnjim informacijama iz MRRFEU, nije sigurno potvrđeno da će se IP realizirati u VFO 21-27 na način kako je zamišljen i gore opisan. Ovo ne znači da se planirani projekti neće realizirati putem EU fondova (u okviru kohezijske politike), no zasigurno, navedeno predstavlja korak unazad za područje intervencijskog plana Slunja i pridruženih općina. Navedeno osobito iz razloga što je uložen znatan trud i financijska sredstva u pripremu projekata koji su prihvatljivi za sufinanciranje iz EU sredstava a vjerojatno neće biti realizirani kako je prvotno zamišljeno. Valja naglasiti da se projekti planirani u okviru intervencijskih planova Benkovca, Belog Manastira, Knina, Darde, Petrinje i Vukovara realiziraju već tokom ove perspektive 14-20, što stavlja ova područja u nejednak položaj, posebno obzirom da se područje IP-a prema analizama Svjetske banke, smatra najsiromašnijim područjem u RH. Isto tako, uz Intervencijske planove koji su gore spomenuti i u provedbi, projektom Slavonija, Baranja i Srijem dostupna su dodatna EU sredstva za navedeno područje, što stavlja pod upitnik tezu ujednačenog regionalnog razvoja, kohezijske politike EU koja u svojoj biti ima utkanu svrhu "ujednačenog razvoja", te pojam "konvergencija" ostaje samo pojam.

Od donošenja Odluke do danas, vezano za izradu Intervencijskog plana za grad Slunj i pridružene općine, odrađeno je sljedeće: Početkom 2019. zaprimljene su smjernice i metodologija  MRRFEU-a; u veljači 2019. imenovana je Jedinica za Intervencijskog plana (JIP) i ubrzo nakon toga i Partnerstvo za IP-a (PIP) (3.04.2019), JIP I PIP su od osnivanja održali redovite koordinacijske sastanke i pratili pripremu i izradu Analize područja IP-a koja je finalno usvojena u ožujku 2020. U analizi se nalazi popis 235 projekata vrijednosti 2.105.567.955,02 kuna.

Nakon dovršene Analize područja, izrađena je selekcija i prioritizacija projekata s naglaskom na one koji su razvojnog i gospodarskog karaktera te spremni za provedbu. Tijekom svibnja i lipnja 2020.g. održane su dvije partnerske konzultacije sa ciljem prioritizacije projekata IP-a. Nakon dostave popisa prioritiziranih projekata, s procijenjenom vrijednosti od oko 200.000.000 kuna, JURRA KŽ u  suradnji sa predlagateljima projekata sa područja IP, dodatno je razradila projekate i početkom srpnja 2020.g. održala dodatni sastanak sa Odjelom za pripremu programa i intervencijske planove MRRFEU-a radi usuglašavanje finalne tablice projekata. Tijekom kolovoza i rujna 2020. g., u suradnji sa predlagateljima projekata, JURRA je dalje razradila usuglašene prioritetne projekte u skladu sa preporukama MRRFEU, konstantno održavajući komunikaciju sa gradom Slunjem, pridruženim općinama i Karlovačkom županijom. Stanje i daljnji koraci za pripremu IP-a  raspravljeni su krajem listopada 2020 na online sastanku predsjednika JIP-a, KAŽUP i JURRA gdje je potvrđena potreba za dodatnim zagovaranjem realizacije IP, pred svim institucijama, posebno MRRFEU te dužnosnicima na državnoj razini. Tijekom jeseni pa do kraja 2020 planirano je finaliziranje dokumenta i usvajanje Intervencijskog plana uz nastavak suradnje i konzultacije sa MRRFEU.

U kojoj je fazi projekt "Dodir civilizacija"?

-Karlovačka županija nositelj je i pokretač razvojnog projekta "Dodir civilizacija". Projekt ima za cilj valorizirati i oživjeti devet starih gradova u Karlovačkoj županiji ( Stari grad Bosiljevo (Bosiljevo), Stari grad Cetin (Cetingrad), Stari grad Dubovac (Karlovac), Stari grad Drežnik (Rakovica), Stari grad Ogulin (Ogulin), Stari grad Modruš (Josipdol), Stari grad Novigrad (Netretić), Stari grad Slunj (Slunj), Stari grad Ozalj (Ozalj) te objekt Bosanskog magazina u staroj karlovačkoj jezgri Zvijezdi te njima gospodariti u skladu s principima održivog razvoja. U tu svrhu, izrađen je Krovni interpretacijski plan, kao planski dokument koji daje pregled postojećeg stanja, donosi interpretacijski plan (definiran je interpretacijski okvir, ciljne skupine i krajnji korisnici te kulturna, turistička i edukativna valorizacija starih gradova i Bosanskog magazina s prijedlogom razvoja interpretacijske i turističke infrastrukture) te plan financiranja. Vrijednost investicije iznosi 5,97 mil. eura za aktivnosti predviđene Akcijskim planom (razvoj turističke ponude, sustava kvalitete i vrednovanja te edukativnih kapaciteta), plus 59,7 mil. eura za građevinske radove i opremanje u svrhu revitalizacije starih gradova. Interpretacijski okvir DC čine četiri kategorije: koncept prožimanja i dodira (civilizacija), obitelj Frankopan, lokalne posebnosti i nepoznato o poznatome. Svaki stari grad ima svoju temu, priča svoju priču, kojom se interpretira povijest Karlovačke županije, kroz obitelj Frankopan kao lajtmotiv zajednički svim lokacijama.

Koliko je još ostalo za napraviti u sklopu projekta 407 za 047?

-U GIS je uneseno 836 projekata. Ako se filtrira sa zadanom trenutnom fazom: završetak, odustanak investitora, uporabna dozvola, dobije se broj od 334 projekata, znači da ih je još u nekoj fazi pripreme ili provedbe, odnosno ostalo za završiti 502. Ako se filtrira po statusu projekta, završeno, dobije se broj 338. Dakle oko 500 projekata unesenih u bazu GIS je još aktivno.