Projekt ENRAS: Vatrogasci na vježbi pokazali kako se nose s intervencijama s opasnim zračenjima

Nesreća s vozilom s radioaktivnim teretom, prosipanje radioaktivnog materijala i požar tijekom industrijske radiografije tri su scenarija završne pete vježbe u sklopu prekograničnog hrvatsko-slovenskog projekta ENRAS. Vježba je održana u bivšem vojnom skladištu Jamadol.

Izvanredni prof. dr. sc. Branko Petrinec, voditelj Projekta ENRAS iz Instituta za medicinska istraživanja, partnera u projektu istaknuo je  da su ovi scenariji najbliži mogućim stvarnim događajima.

-Jedan scenarij je prijevoz radioaktivnih izotopa koji se gotovo svakodnevno događa na području Republike Hrvatske, kao i Europe. Oni se koriste za razne potrebe, u industriji, medicini, primjerice za pretrage i za onkološke odjele i moguće je da se prilikom prijevoza dođe do automobilske nesreće. Još uvijek se koristi industrijska radiografija izotopi za pregled varova i kontrolu kvalitete u industrijskim postrojenjima i moguć je požar u takvim postrojenjima, naglasio je Petrinec.

Govorio je i o ciljevima projekta punog naziva „ENRAS - Osiguranje sigurnosti intervencijskih postrojbi u slučaju nuklearne ili radiološke nesreće, u sklopu Programa INTERREG V-A Slovenija-Hrvatska 2014-2020“.  Inače je projekt vrijedan oko 500 tisuća eura, od čega na dio proveden u Hrvatskoj otpada oko 200 tisuća eura.

-Svrha ovog projekta je obučiti interventne postrojbe, a to se prvenstveno odnosi na vatrogasce da što sigurnije mogu obavljati intervencije u kojima je moguć susret s izvorima ionizirajućeg zračenja. Obuka je provedena u dva dijela. Prvi dio je bio više teorijski i upoznavanje s uređajima, a ovo je drugi dio na kojem vatrogasci provode konkretne vježbe u situacijama koje su moguće u stvarnom životu.

Cilj projekta nije završiti s ovom današnjom vježbom , nego da se na osnovu svega što smo radili naprave standardni operativni postupci za vatrogasce, da se opreme i da ovo prijeđe u rutinu, kao što koriste razne druge uređaje za detekciju plinova, eksplozio-metre i slično, tako da i ovi uređaji postanu nešto što se rutinski koristi kod svakodnevnih intervencija, gdje je moguć doticaj s ionizirajućim zračenjima, kojeg ima dovoljno. Ponavljam, to su bolnice, instituti, visokoškolske ustanove i industrija, istaknuo je Petrinec.

Naime, osnovni motiv za pokretanje projekta je činjenica da vatrogasci nisu dovoljno opremljeni za ovakve intervencije. Projektom su obuhvaćene sve županije u graničnom području sa Slovenijom, od Međimurja do Istre i kroz obuku je prošlo ukupno 450 vatrogasaca iz Hrvatske i isto toliko njihovih slovenskih kolega.

U Karlovačkoj županiji u projekt ENRAS je uključeno 56 vatrogasaca, od čega su glavnina profesionalni, uključen je i dio dobrovoljnog sastava vatrogasnih snaga kako je napomenuo županijski vatrogasni zapovjednik Goran Franković.

-Odluka je da bude pokriveno cijelo područje Karlovačke županije jer nikad ne znamo kakve nas intervencije očekuju i nisu bazirane samo na javnim vatrogasnim postrojbama nego da imamo timove po zonama djelovanja ne bi li onda i kod opremanja i kasnije osposobljavanja mogli to kvalitetnije provoditi. Vezali smo to na naša iskustva koja smo imali s opasnim tvarima. Imali smo i one bačve i različiti opasni otpad i kad se pojavi UN broj vrlo rijetko je želja vatrogasca da krene prema njemu, uvijek ima nekakvu distancu.  Upravo zato idemo s osposobljavanjima, napomenuo je Franković.

Iako se spominje nedostatak opreme za ovakvu vrstu intervencija kroz ovaj projekt nije predviđena nabava opreme, plan je da se to riješi kroz neki drugi projekt, ali također uz pomoć europskog novca.

-Na nas se računa i moramo znati s čim, kada i kako. Sad smo došli do razine "kako", a onda ćemo doći do razine "s čim" i to je proces koji se može financirati iz fondova EU. Baza sredstava postoji samo je moramo kvalitetno razraditi, HVZ treba napraviti taj raster po cijeloj Hrvatskoj i da se priključimo tom procesu opremanja, napomenuo je još Franković.

Osposobljavanje se provodilo od travnja 2019. do listopada 2020.u dvije faze. Prva je uključivala individualno osposobljavanje postrojbi, a druga zajedničke vježbe. Zajedničke vježbe održane su u Čakovcu, Ivanić-Gradu i Rijeci, a pokazane su simulacije složenih intervencija.

Institucije uključene u projekt su Institut "Jožef Stefan" iz Ljubljane, Institut  za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba, Gasilska zveza Slovenije, Hrvatska vatrogasna zajednica , MUP Republike Hrvatske – Ravnateljstvo civilne zaštite, Sektor za radiološku i nuklearnu sigurnost, Uprava Republike Slovenije za zaščito in reševanje i Uprava Republike Slovenije za jedrsko varnost.

Foto: Dinko Neskusil