Tomislav Brkić iz Grduna prvi je u Hrvatskoj otvorio obrt proizvodnje eko vapna "Eko vapno EMA"

Proizvodnja živog vapna na tradicijski način – nematerijalno kulturno blago

VIŠE IZ RUBRIKE

    Vapniku EMA u Grdunu obitelj Brkić sagradila je 2002. godine pomoću vlastitih sredstava, a tada je Tomislav Brkić radio u tvornici "Josip Kraš". Dobio je otkaz i otpremninu od sedam tisuća kuna, koju je uložio u izgradnju vapnike i prvi u Hrvatskoj otvorio obrt pod nazivom "Eko vapno EMA", po djeci Matiji i Ani.

    -Rođen sam 1959. godine u mjestu Miličani kod Koprivnice, a osnovnu školu završio sam u Sokolovcu. Školovao sam se u Ljubljani u građevinsko-tehničkom smjeru. Došao sam 1978. godine u Karlovac i zaposlio se kao stolar u tvornici "Josip Kraš". Kada sam kao dečko dolazio u Grdun u malu vikendicu pomagao sam vapnarima obrađivati kamen, kako bi nešto zaradio. Shvatio sam da je vapnarenje umjetničko djelo u kojem se ne koriste tehnička pomagala, osim tri vrste čekića različitih težina za obradu kamena tijekom voltanja, kazao je Tomislav Brkić.

    Vapnika je sagrađena s vanjske strane betonskom stijenkom debljine deset centimetara, umjesto pruća, jer je beton dugotrajniji. Unutra je sagrađena od gline i cigle kako ne bi probijala temperatura tijekom paljenja. Proces paljenja vapna traje 40 sati pod stalnom temperaturom od 900 do 1.200 Celzijevih stupnjeva. Vapnika se loži drvetom, bukovim i kestenovim granjem, a najvažniji je kvalitetan kamen iz kamenoloma Zvečaj. Na taj tradicijski način dobiva se ekološki čist proizvod, živo vapno, koje Brkić daruje školama diljem Hrvatske za nastavne programe. Vapno je najstarije vezivo u povijesti, nakon gline, a koristi se u svim granama industrije, u građevinskoj, kozmetičkoj, poljoprivrednoj i drugim. Na vapnu uvijek mora biti sloj vode, koji se naziva vapnena voda i vrhunski je antibiotik, ako je vapno proizvedeno loženjem na tradicijski način. Nakon osamnaest godina vapniki je bila potrebna obnova, jer je cigla pregorjela i glina nije bila funkcionalna. Obnovom unutrašnjosti, uz potporu Ministarstva kulture, vapnika je dobila novi sjaj. Obitelj Brkić projekt obnove završila je u roku s puno truda, pažnje i ulaganja u svaku sitnicu. Tomislav Brkić kazao je da je sretan što su svi članovi obitelji uspjeli biti dobri radnici, restauratori i mentori. U vapniku je utrošeno dvadeset kubičnih metara gline te 1.500 komada pune cigle. Uz sav posao, Brkić na svom imanju održava edukacijske radionice Dani EU baštine, već treću godinu zaredom, subotom od 10 do 12 sati. Radi se o radionicama s različitim temama, kao što su gašenje živog vapna, dezinficiranje izvora živim vapnom i premazivanje stabala voćarica gašenim vapnom.

    -Ni sam ne znam otkuda mi snaga, ali kada nešto volite, u tome nema prepreka, već su vidljivi pozitivni rezultati, rekao je Tomislav Brkić.

    Već šesnaest godina Brkić dolazi na karlovački obrtnički sajam, a drži radionice diljem Hrvatske i šire. 2013. godine snimio je film o vapnarenju "Od kamena do finalnog proizvoda", kojeg su 2014. godine pogledali i viši stručni savjetnici Ministarstva kulture. Film je pokrenuo prve korake da vapnarenje u Grdunu bude zaštićeno kao nematerijalno kulturno blago, što se kasnije i ostvarilo.

    -Nakon radionice proizvodnje živog vapna u Lukavcu, gdje sam bio pozvan zajedno sa sinom Matijom, vapnarenje je dobilo zaštitu kulturne baštine pod nazivom "Znanje i umijeće proizvodnje živog vapna na tradicijski način". Bio sam tada najsretniji čovjek, koji je postigao svoj cilj, ali ponajviše zbog toga što imam najmlađeg vapnara devetnaestogodišnju kćer Anu, studenticu, kojoj je je cilj otići još dalje u posao vapnarstva. Ona već sama održava radionice. Zadovoljan sam sa svojim radom i radom svoje obitelji, a posebno postignućem radionice početkom rujna, kada su nas posjetili iseljeni Hrvati iz Floride te nas zamolili da iduće godine dođemo kod njih i napravimo malu vapniku, koja bi služila kao muzej. Dobio sam ponudu da tamo i ostanem neko vrijeme, pogotovo ako bi sa mnom išao netko iz obitelji. Kada bolje razmislim, možda bi tamo bilo i bolje, s obzirom da nam u Hrvatskoj nitko nije pomogao, došlo je vrijeme da i mene netko treba, kazao je Brkić (b.o.)