Rijeka Dobra, neoskvrnuta, nažalost je prošlost - obnovljivi izvori energije dobra su budućnost

Priopćenje Građanske inicijative #ProbudiKA

VIŠE IZ RUBRIKE

    Priopćenje Građanske inicijative #ProbudiKA

    Dana 01.04.2018. stupila je na snagu Vladina Uredba o izdavanju energetskih suglasnosti i utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu (NN 7/2018) koju je nacionalni distributer HEP ugradio u nova pravila priključenja na distribucijsku mrežu te je time ubrzana i pojednostavljena procedura izdavanja energetske suglasnosti za manje proizvođače, one koji proizvode do 100 kW električne energije godišnje.Prema novim pravilima, proizvođači koji kreću u manju energetsku investiciju ne trebaju građevinsku dozvolu za dobivanje energetske suglasnosti i više ne moraju izrađivati skupi idejni projekt. Dovoljno je dostaviti podatke o investitoru (vlasniku građevine), osnovne podatke o građevini, priključnu snagu, planirani termin priključenja te dokaz o uporabljivosti postrojenja instalacija.

    Što se tiče proizvodnje električne energije putem fotonaponskih solarnih ćelija, Hrvatska je još uvijek na začelju Europske unije s korištenjem manje od jedan posto potencijala energije sunca, a ne moramo posebno naglašavati kako je Hrvatska jedna od najsunčanijih europskih zemalja koja bi vrlo lako mogla prijeći na vlastite obnovljive izvore energije.

    Svakako treba naglasiti da je zbog pada cijena opreme proizvodnja sve isplativija te se ugradnja fotonaponskih ćelija na malim objektima isplati u razdoblju od pet do osam godina, i to bez poticaja, a iste je itekako moguće ishoditi.Osim što čuva okoliš i klimu, masovnije korištenje obnovljive energije povećava energetsku neovisnost zemlje i otvara brojna radna mjesta. No, cijelo to vrijeme propadaju stotine milijuna eura iz EU fondova za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost.

    No, ako imalo čitate i informirate se o ovoj temi promptno će te shvatiti da se kao i u mnogo čemu do sada tako i u ovom segmentu sve većeg interesa fizičkih i pravnih osoba za obnovljive izvore energije ne nazire neki osobiti interes lokalno i regionalno vladajućih političkih garnitura za ovo ekološki i energetski izuzetno važno pitanje, ne sutrašnjice, već današnjice, a da je bilo volje i pameti, jer sredstava je moglo biti i to bespovratnih, ono je svakako trebalo biti već u jednom velikom postotku riješeno pitanje bliže prošlosti, a na čast gore prozvanih te ono najbitnije, na opće zadovoljstvo i korist građana Karlovca.

    Ako imalo „pitate“ Google po tom pitanju imat će te prilike pročitati brojne primjere, a mi navodimo konkretna dva: prvi je investicija Heinekena Hrvatska u Karlovcu koji je nakon izgradnje skladišta izgrađenog po pravilima “zelene gradnje” na njegov krov postavio i solarnu elektranu s 1.380 solarnih panela koji će, prema procjenama, godišnje proizvoditi oko 395 tisuća kWh električne energije koji će pokriti tek 5% potrebe tvornice na Dubovcu za strujom, ali će utjecati na smanjenje emisije CO2 od 118,5 tona na godišnjoj razini. Do 2030. godine, Heineken namjerava koristiti 70% energije iz obnovljivih izvora. Dakle, u Upravi Heinekena, Hrvatska imaju viziju, njima se isplati, gradskim ocima grada Karlovca, još uvijek ne!

    Drugi primjer, ovogodišnji je primjer solarnih nadstrešnica koje je postavio trgovački centar Kaufland na parkiralištu ispred svoje poslovnice u Blatu. Nadstrešnice s ugrađenim solarnim panelima koji sunčevu energiju pretvaraju u električnu, godišnje će u prosjeku proizvesti čak 17% energije potrebne za rad ove poslovnice te zamjetno smanjiti emisiju CO2.

    Konkluzija se ponavlja, njima se isplati, a gradskim ocima grada Karlovca, pogađate, ne!

    Da ne ulazimo u pretjerane dubioze i ne analiziramo detaljno sve što treba znati o solarnim panelima, napomenut ćemo samo da je ugradnja istih jednostavna, da se mogu ugraditi na svaku vrstu krovišta koja statički može podnijeti dodatnih 15 kilograma po metru četvornom. Sami paneli, kao takvi ne zahtijevaju neko posebno održavanje, povremena kiša i oborine s njih uklone svu prljavštinu koja eventualno može ometati njihov rad. Kao i sve, i oni se mogu osigurati protiv tuče, požara, krađe, ali i drugih nepogodnosti, a provodi ih svaka osiguravajuća kuća i prema saznanjima s raznih internetskih izvora, cijena istog nije nerealno visoka. Niske temperature zimi ne štete fotonaponskim panelima ni kompletnom sustavu solarne elektrane. Prosječan vijek trajanja fotonaponskih panela premašuje 25 godina. Naravno, solarne elektrane proizvode energiju i u zimskim mjesecima. Jedino što u tom periodu može ometati njihov rad jest zadržavanje snježnog pokrivača na njima.

    Slijedom navedenog, u Karlovcu postoje brojne mogućnosti za njihovo postavljanje, te da sada ne ulazimo u segmente statike krovišta i druga stručna pitanja za koja nismo relevantni stručnjaci, naveset ćemo samo onako laičko logički prve koje nam padaju na pamet: sportska dvorana Mladost,srednje i osnovne škole s pripadajućim sportskim dvoranama kao i vrtići i sve gradske tvrtke na kojima je to tehnički izvedivo. S druge strane svakako je moguće na frekventnim i potrebitim lokacijama izgraditi solarna parkirališta jer gradske tvrtke često imaju u vlasništvu velike parkirne površine koje je veoma lako pretvoriti u unosne sunčane elektrane. Solarni paneli montiraju se na nadstrešnice parkirališta, te oni tako dobivaju dvostruku funkciju – proizvode električnu energiju, i istovremeno štite vozila od atmosferskih utjecaja (kiša, snijeg, tuča).

    Apel spram rukovodećih, nadležnih i odgovornih ljudi u Gradu Karlovcu za realizaciju ovakvih projekata glasi: „budite odgovorni, pametni, dalekovidni, ekološki osviješteni, lokalpatrioti na konkretnoj i opipljivoj razini u skladu s trendovima razvijenijih zemalja Europske unije jer potrebe za energijom stalno rastu te zato ovakve investicije nisu trošak već pametno poslovno ulaganje za koje je itekako moguće povući bespovratna sredstva te tako sačuvati gradski novac za brojne druge potrebe.“

    Za   GI #ProbudiKa   Alen Kristović , Goran Turk i Livija Hrastovčak