O životu i duši Karlovca, grada nadahnuća mnogih umjetnika, Stjepan Mihalić je osobito uvjerljivo progovorio u novinskim feljtonima koji su kasnije sabrani i objavljeni u knjigama “Ćaskanja u suton” i “Razgovori na uglu”.

Prije 118 godina, u Karlovcu, na današnji dan rođen je Stjepan Mihalić

VIŠE IZ RUBRIKE

    Prije 118 godina, na današnji dan rođen je Stjepan Mihalić, hrvatski feljtonist, romanopisac, dramatičar. Karlovcu je posvetio cijeli život i cjelokupno stvaralaštvo. Njegovo stvaralaštvo je, i tematski i stilski, na razmeđima hrvatske književnosti tridesetih godina.

    Počeo je pisati s 15 godina, a prvu prozu “Bratić Mirski” objavio je u Vijencu 1926., pod utjecajem ekspresionizma. U “Knjizi o Mlakaru”, a potom u novelama iz zbirke “Šest priča iz moga grada”, Mihalić se priklonio realističkoj struji u hrvatskoj književnosti. Istodobno je pisao i dramske tekstove na tragu prvih Krležinih drama.

    Godine 1929. kazališna družina što ju je Mihalić osnovao prikazala je njegovu pasionsku igru u pet slika “Grbavica”. Predstava je odmah igrana i u Zagrebu, ali je neslavno propala. Tek je nekoliko desetljeća kasnije redatelj Georgij Paro otkrio u njoj zanimljive ekspresionističke elemente i s uspjehom je uprizorio. “Atrakcija cirkusa Borov”, “Bukovački”, “Pred dan”, “Silom pokajnik”, naslovi su tek nekih od Mihalićevih drama.
    U vlastitoj nakladi Mihalić tiska tri knjige, “Grbavicu”, “Novele” i “Neprijatelje”, a Matica hrvatska objavljuje mu pastoralnu pripovijest “Zapaljena krv”. Dijelovi te lirske proze među antologijskim su stranicama hrvatske književnosti tridesetih godina. Bujnom metaforikom izražena je žudnja za individualnom slobodom u sklopu prirode.

    U romanu “Rakovac u Vinovrhu” javlja se lik idealistički angažiranog mladog čovjeka koji se bori protiv gospodarske i nacionalne potlačenosti Hrvatske.
    Mihalićev roman “Teleći odresci” otkupljen je 1955. na natječaju sarajevske Narodne prosvjete kao najbolji roman. Njime se potvrdio kao zreo pripovjedač, a roman “Elegija” osnažio je uvjerenje kako je riječ o piscu vrijednoga opusa, s nepravdom zanemarenoga.

    O životu i duši Karlovca, grada nadahnuća mnogih umjetnika, Stjepan Mihalić je osobito uvjerljivo progovorio u novinskim feljtonima koji su kasnije sabrani i objavljeni u knjigama “Ćaskanja u suton” i “Razgovori na uglu”.
    U prvim Mihalićevim novelama primjetan je utjecaj ekspresionizma, a u drugima se priklanja realističnoj prozi. Tako od vanjskih zbivanja, neposredno iskazanih u živoj akciji likova, Mihalić romanom “Teleći odresci” započinje novo razdoblje svog književnog rada, koje kreće od žive akcije likova ka unutarnjem zbivanju u biću. Ta prekretnica rezultat je istinskog književnog zrenja te autorovih literarnih i životnih iskustava.

    Obitelj Mihalić poznata je i priznata obitelj u kulturnom životu Karlovca. U Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” Karlovac, već treću godinu zaredom održava se manifestacija “Mihalićevi dani” kao dio redovnog programa u suradnji Gradske knjižnice i Ogranka Matice hrvatske u Karlovcu. Ove godine obilježeni su na temu “Stjepan Mihalić – dramatičar i kroničar svog vremena” povodom 35. godišnjice smrti Stjepana Mihalića te 90. obljetnice prvog tiska Grbavice, pasionske igre u pet slika.

    Povodom obilježavanja proslave 440. rođendana Karlovca Gradska knjižnica u petak, 12. srpnja, zaokružila je svoj niz događanja pod nazivom „Čitamo naše!“. Nakon Starog grada Dubovca, atrija Gradskog muzeja i karlovačke Aquatike, književna manifestacija „Čitamo naše!“ završila je na rijeci Kupi. Ploveći rijekom od Selca do ušća Korane na riječnom brodu Sirena, čitali su se stihovi i proza poznatih karlovačkih književnika, između ostalih i oni Stjepana Mihalića.

    Izvor: Gradska knjižnica I.G.Kovačić